Iako je Velika planina dugo bila jedno od najpopularnijih planinarskih odredišta u Sloveniji, njezina manja susjeda, Mala planina, ima nešto što Velika nema. Više mira, više hodanja i više autentične planinske atmosfere. Činjenica da se barem dio puta morate popeti pješice dodaje putovanju onaj pravi osjećaj boravka u prirodi i na planinskoj avanturi.
Pristup kroz šumske zavoje
Do početne točke možete doći automobilom iz središnje Slovenije pored Kamnika, kroz slikovitu dolinu Kamniške Bistrice, a zatim preko prijevoja Črnivec i Volovljek, koji odvajaju Gorenjsku od Štajerske. Ako ste voljni i u formi, vozilo možete ostaviti na raskrižju ispred prijevoja. Druga mogućnost je skrenuti lijevo na makadamsku cestu prema Marijaninim njivama i parkirati na označenom parkiralištu Za ušivcem. Tamo ćete pronaći informativnu ploču i putokaze koji vas upućuju prema šumi.
Put prvo vodi kroz šumu, ugodno je sjenovito i taman toliko strmo da vas zagrije za nastavak. Ubrzo se pretvara u širi put koji vodi pored pašnjaka i lokvi s vodom, gdje ljeti voli ležati znatiželjna stoka. Savjetujemo vam da im se ne približavate previše, posebno s grickalicama u rukama. Kada se među drvećem počnu pojavljivati drvene kolibe izgrađene u tradicionalnom alpskom stilu, znat ćete da ste blizu.
Tri planinarske kuće, tri razloga za zaustavljanje
Na raskrižju će vas voditi veliki drveni putokaz. Ako krenete ravno, ubrzo ćete stići do područja triju planinarskih domova – Jarškog, Črnuškog i Domžalskog. Svi nude domaća jela na bazi lokalnih sastojaka. U Črnuškom i Domžalskom domu moguće je i prenoćiti. Najmlađi planinari će moći doći do cilja uz pomoć.
Pogled koji ostaje u sjećanju
S vidikovca visoravni, pogled se proteže prema jugu sve do Nanosa, Snežnika, a za vedrih dana čak i do Risnjaka. Na zapadu se sjaji Krvavec, ali najljepši pogledi pružaju se na sjeveru, gdje Kamniške Alpe slikovito vladaju nad dolinom. Grintovec, najviši vrh planinskog lanca, izgleda posebno impresivno s Male planine.
Ako još niste umorni, možete se kružnom rutom vratiti do parkirališta ili produžiti putovanje do gornje stanice žičare. Tamo ćete pronaći drvenu kapelu Gospe Snježne, koju je 1938. godine izgradila lokalna zajednica prema nacrtima Jože Plečnika. Izgorjela je tijekom Drugog svjetskog rata, zajedno s pastirskim kolibama, ali danas ponovno stoji kao tihi simbol planinske ustrajnosti.
Mala planina mjesto je gdje se isprepliću povijest i priroda. Čak i u prapovijesno doba ljudi su ovdje tražili utočište. O tome svjedoče nalazi u špilji Dovji griči. Pastirske kolibe, čiji oblik datira još iz željeznog doba, danas su pretvorene u muzejske primjerke, poput Preskarove kolibe, ili gostoljubive kuće u kojima možete predahnuti. Svaka sa sobom nosi dio priče o pastirima, o divljim ljudima, o siru i dimu bez dimnjaka.
A kada se popnete iznad Domžaleskog doma i pogledate prema istoku, gdje se Kamniško-Savinjske Alpe kupaju u svjetlosti, shvatit ćete da ste pronašli kutak gdje se susreću tišina i bajkovit pogled. To je Mala planina, na prvi pogled skromna, a u stvarnosti dragocjena.
*Članak je preuzet s portala Journal.si.
Foto: Instagram @riromae, @pupateja, @conlimiteinfinito, iStock
