Brooklyn – drugačiji pogled na Veliku jabuku

Brooklyn – drugačiji pogled
na Veliku jabuku

Zamislite da ste upravo osvojili putovanje u New York. Kladim se da su prvi prizori koji bi vam pali na pamet blještavi Times Square ili impresivni Empire State Building. Ili možda Central Park? Manhattan je prepun svjetski prepoznatljivih, razvikanih, filmski uprizorenih, čak i opjevanih sadržaja, stoga ne iznenađuje što ponude turističkih agencija najčešće predlažu posjetiteljima ovoga grada odlazak do otoka u srcu New Yorka, koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Sve pohvale Manhattanu, ali moje srce ukrao je Brooklyn.

S preko 2,5 milijuna stanovnika, Brooklyn je najnaseljenija od pet četvrti koje čine Veliku jabuku. Cijene nekretnina u posljednjih desetak godina i ovdje vrtoglavo rastu, kao posljedica doseljavanja njujorških yuppija koji su shvatili da im se od gužvanja u minijaturnim i puno skupljim stanovima na Manhattanu, više isplati preseliti u prostrani apartman u Williamsburgu, dijelu Brooklyna nadomak Manhattana. Tako je započeo proces gentrifikacije Brooklyna – imigracije najvećim dijelom mladih bijelih ljudi s visokim primanjima, što je dovelo do problema kod dijela postojećeg stanovništva kojem je sve teže platiti stanarinu jer su troškovi života sve veći. Pozitivna strana ovog trenda je smanjena stopa nasilja, što Brooklyn čini još privlačnijim potencijalnim doseljenicima. Deseci manjih kvartova izrazito diverznom populacijom ponosno čine Brooklyn velikom multikulturalnom zajednicom, što potvrđuje i bruklinški službeni moto – “Unity makes strength”.

Dogodi li vam se (kao meni) da zalutate u krivi bus na povratku iz čarobnog Brooklyn Botanical Gardens i doživite „slučajni“ panoramski razgled kvarta Crown Heights, nemojte to smatrati gubitkom vremena. Iako je arhitektonski nezanimljiv, imat ćete priliku uočiti nešto nesvakidašnje. U 10-ak minuta vožnje, vidjet ćete mirni dio kvarta gdje se mogu sresti isključivo ortodoksni Židovi; tik do njega su izrazito frekventne i bučne ulice na kojima prevladavaju Afroamerikanci. Unatoč tome što su te dvije skupine godinama bile u rasnom sukobu, danas nenametljivo funkcioniraju u neposrednom susjedstvu – do te mjere da ćete na ulicama Crown Heightsa vidjeti i pokojeg afroameričkog ortodoksnog Židova. Upravo u tome je posebnost Brooklyna – i najmanji djelić ove četvrti, zahvaljujući etničkom šarenilu, ima zanimljivu povijesnu i kulturnu priču koja se neprestano i ubrzano razvija, čineći njegove ulice nekom vrstom živog, interaktivnog muzeja.

Prije svega desetak godina Brooklyn je bio četvrt koju se nije preporučalo turistima, zbog visoke stope kriminala i nedovoljnog broja atrakcija. Bio je i četvrt koju stanovnici Manhattana gotovo i ne posjećuju, osim ako im ondje žive rođaci. Danas je situacija potpuno drukčija. Mnoge zvijezde, poput Matta Damona i Sare Jessice Parker, umjesto penthousea na Manhattanu, radije biraju nekretnine u Brooklyn Heightsu, šarmantnom kvartu poznatom po četverokatnicama u nizu, građenim u nizozemskom stilu.
Najveći adut Brooklyn Heights definitivno je šetnica s koje se pruža jedinstven pogled na Kip slobode i Manhattan skyline. U neposrednoj blizini je i umjetničko – industrijska četvrt DUMBO, poznata po galerijama i čokolaterijama. Postojuća industrijska infrastruktura omogućila je imućnijim imigrantima lakšu prenamjenu nekadašnjih tvorničkim prostorima u prostrane luksuzne loftove. DUMBO je usto i odlična, besplatna turistička atrakcija: iz ulice Washington pruža se savršen pogled na Manhattan Bridge i Empire State Building, uokviren lukom mosta, što ovo mjesto čini idealnim za fotografiranje.

Osim spomenutog mosta, DUMBO s Manhattanom povezuje još jedan most – onaj bruklinški. Poželite li prijeći Brooklyn Bridge, za tu će vam avanturu trebati 40-ak minuta. Meni je taj prelazak bio posebno uzbudljiv, budući da patim od straha od visine. Iako je pogled na Manhattan fantastičan, moju pažnju zaokupile su drvene grede od kojih je most napravljen, između kojih možete vidjeti dobro poznate žute taksije koji jure ispod vas, preko mosta za automobile. Strahovali od visine ili ne, sigurno nećete požaliti budete li jedna od preko 105 tisuća osoba koje su taj dan prešle bruklinški most.

WILLIAMSBURG

U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, dok je gusto naseljeni srednji Manhattan postajao sve skuplji, gradske četvrti na donjem dijelu otoka, poput SoHoa i East Villagea, zanemarene su i osiromašene. Najam prostora za izložbu ili za umjetnički studio bio je jeftin, što je rezultiralo jakom art scenom koja je nerijetko opisivana kao mračna. Desetak godina kasnije, tako dobivene prostore iskoristili su ljudi s boljim primanjima, preuredivši ih u stanove. Živjeti u SoHou, s ostavštinom umjetničke scene, uskoro je postalo više cool od života na Park aveniji. Umjetnici su bili prisiljeni preseliti u Williamsburg, bruklinški kvart preko puta Manhattana, poznat po visokoj stopi kriminala i uporabi droga te niskoj stopi zaposlenosti. Tridesetak godina kasnije, taj isti Williamsburg prošao je kroz identičan obrazac promjena kakve su u osamdesetima prolazili SoHo i East Village.

Ono što su za te kvartove bili yuppiji, za Williamsburg su postali hipsteri. Preplavljen hipsterima, Williamsburg postaje popularno središte svega što polazi od ideje odmicanja od mainstreama: indie glazbena scena, street art, galerije, concept storeovi, moda, hrana… Toliko popularno da veći dio nabrojanog nakon nekog vremena postaje upravo mainstream.

Prijatelj mi je ispričao kako mu je je jednom prilikom, negdje u devedesetima, dok je boravio kod poznanika u Williamsburgu, savjetovano da ne hoda ulicom bez pratnje nekoga tko ondje živi, kako bi bio siguran. A 2018., kad sam se prvi put, izišavši iz podzemne, našla na ulicama Williamsburga, prvo što sam uočila s lijeve strane ulice bio je Urban Outfitters, lanac trgovina hipsterskom odjećom i dodatcima, dok se na desnoj nalazio nešto finiji Gant. Gant? U Brooklynu?

Živopisne ulice Williamsburga prepune su barova koji nude craft pivo i inovativne koktele. Na svakom koraku imate pravo okusiti hibrid između kroasana i krafne, shake od konoplje ili neku treću, jučer izmišljenu poslasticu. Williamsburg sam ciljano posjetila u subotu, nakon što sam saznala da se svakog tjedna, u East River Parku, održava šareni open-air, sajam hrane nazvan Smorgasburg. Sajam posjeti između 20 i 30 tisuća ljudi koji mogu kušati najrazličitije specijalitete – od bolivijske do etiopske kuhinje. U ogromnoj ponudi hrane u Brooklynu posebno me se dojmio poke, osvježavajuće jelo s Havaja koje je najbolje opisati kao sushi, ali u zdjelici. Njegovu bazu čini riža, tortilja ili kvinoja, na koju se slaže meso ili sirova riba po izboru, umak i dodaci, poput avokada ili algi. Posebno su nas se dojmili Pokebab u Williamsburgu i Poketeria u Midtownu na Manhattanu.

Williamsburg se ponosi i izrazito bogatom glazbenom i društvenom scenom; stoga ne smijete propustiti noćni život, ako se nađete u toj nezaustavljivoj tvornici trendova.

BEDFORD-STUYVESANT

Skraćenog naziva Bed-Stuy, ovaj kvart u sjevernom dijelu Brooklyna, desetljećima slovi kao središte kulture afroameričke populacije. Ako ste, poput mene, odrastali uz serije kao što je “Everybody Hates Chris”, autobiografski sitcom komičara Chrisa Rocka, koji je proveo djetinjstvo u Bed-Stuyu, ili pak uz kultne filmove, poput „Do the Right Thing“ Spikea Leeja, čija je radnja smještena u Bed-Stuyu, sigurno ćete primijetiti niz identičnih, smeđih povijesnih zgrada s obveznim stubištem u prednjem dvorištu. Poznati brownstones nalaze se u mirnim ulicama, sa širokim pločnicima i drvoredima, a u procesu gentrifikacije postali su vrlo privlačni mladim obiteljima sa srednje visokim primanjima.

Poput Williamsburga, i u Bed-Stuyu se rezidencijalni i poslovni prostori neprestano obnavljaju, a otvaraju se i novi saloni namještaja, pekare, restorani, galerije, cvjećarnice… Osamdesetih godina, u vrijeme kad su u ovom kvartu odrastali reperi Jay-Z, Mos Def i Notorious B.I.G., Bed-Stuy je bio sve samo ne – cvijeće. Pljačke, pucnjava i dilanje droge bili su svakodnevica, iako se oni koji desetljećima žive ondje, jako ponose povezanošću zajednice i dobrosusjedskim odnosima.
Privučena naslijeđem koje sa sobom nosi Bed-Stuy, uspjela sam nagovoriti prijatelje da naš smještaj za vrijeme boravka u New Yorku bude u jednoj od šarmantnih brownstone kuća u nizu. Dodatni argument bilo je i znatno jeftinije i komotnije noćenje, u usporedbi s Manhattanom, zbog čega sam bila spremna oprostiti Bed-Stuyu što je udaljen od Otoka i do 45 minuta vožnje podzemnom.

Za razliku od Williamsburga, u Bed-Stuyu se odmah po izlasku iz podzemne osjeti da, unatoč gentrifikaciji, i dalje prevladava afro i hispanoameričko stanovništvo. Budući da je rezidencijalnih prostora mnogo više nego poslovnih, ne može se reći da se na svakom koraku nalazi nova trgovina ili restoran. Iako na prvi pogled može djelovati sivo, ako mu date šansu, Bed-Stuy će vas brzo osvojiti. Ugodna atmosfera u lokalnim restoranima i barovima, ukusna hrana, spremnost stanovnika na neobveznu komunikaciju i pomoć oko snalaženja, nisu nas mogli ostaviti ravnodušnima.

Posljednje večeri našeg boravka u New Yorku, u potpunosti sam se predala Bed-Stuyu kad smo, iako iscrpljeni od 10-dnevnog hodanja, odlučili prošetati nekoliko blokova brownstonea, do hvaljene talijanske pizzerie Saraghine. Osim autentične napuljske pizze i tapasa u vrlo ugodnom ambijentu, Saraghina ima i svoju pekaru u čijoj su ponudi svježa tjestenina, pripremljena od brašna sa Sicilije, više vrsta sira, pekmezi i peciva koja predstavljaju mješavinu talijanske i američke tradicije. Zbog upozorenja da ćemo možda čekati i sat vremena, jer imaju ogromnu gužvu, odlučili smo još malo prošetati… Jer hej, ionako ne osjećamo noge. Praznim širokim pločnikom ispred nas je hodao djedica s modernom verzijom boomboxa – bluetooth zvučnikom iz kojeg se čuo smooth jazz instrumental. Zamolili smo ga da nam otkrije što sluša jer nam se svidjelo, a on nam je spremno pokazao YouTube link i poćaskao s nama. U tom sam trenutku znala da ću se jednom vratiti u Bed-Stuy, kvart toliko bogate kulturne ostavštine da će se u njemu još dugo unatoč nadolazećim promjenama osjećati izvorni duh Brooklyna.

Što vidjeti u Brooklynu?

MAST CHOCOLATE

U želji da naprave čokoladu od jednostavnih, ali visokokvalitetnih organskih sastojaka, braća Mast u svom bruklinškom stanu pokrenuli su istoimenu čokolateriju. Njihov je brend craft čokolada visokog standarda, kako po okusu, tako i po dizajnu u koji su upakirane.

KITH BROOKLYN & KITH TREATS

Kith je lifestyle brend odjeće, pokrenut od strane iznimno uspješnog dizajnera Ronnieja Fiega. U sklopu flagship dućana u Brooklynu , nalazi su i prvi Kith Treats bar koji u svojoj ponudi ima poslastice rađene na bazi šitokog izbora žitarica – ice cream swirl i cereal milk shake. Možete i sami složiti kombinaciju okusa, ili se odlučiti za neku od potpisanih omiljenh kreacija poznatih osoba, poput Lebrona Jamesa.

BUTCH & COCO

Eklektičan brunch spot u Bed-Stuyu oduševljava uslugom i vrlo opuštenom atmosferom, uz jedno upozorenje: moguće je da nakon prvog posjeta Butch&Cocou više nećete ići na doručak u druge restorane.

Međunarodni sajam turizma PLACE2GO, najveći turistički sajam u Hrvatskoj ove se godine održava osmi put. Dosad se etablirao kao festival koji slavi putovanja i njihov blagotvorni utjecaj na tijelo i um putnika i onih koji će to tek postati. Posjetitelji imaju priliku upoznati se s brojnim svjetskim destinacijama, ostvariti popuste na putovanja, osvojiti brojne nagrade te iz prve ruke čuti iskustva brojnih svjetskih putnika. Među izlagačima na PLACE2Go sajmu su i Sjedinjene Američke Države, a s Brooklynom kao jakim turstičkim adutom se možete upoznati u ovoj reportaži. Bio on udaljen nekoliko sati vožnje ili dva dana leta, svoj PLACE2GO svatko može otkriti na sajmu koji će se održati od 15. do 17. ožujka u Areni Zagreb.  Prvi dan rezerviran je samo za akreditirane poslovne posjetitelje, a dodatne informacije saznajte na službenoj web-stranici: www.place2go.org

Tekst: Lora Bandula
Fotografije: Petra Rožman, Igor Šimulija, Matija Rakić, Lora Bandula

Učitati još
Zatvori