Žene ispred svog vremena: Milena Pavlović Barili

Prošlotjedno putovanje u Beograd povodom Međunarodnog sajma turizma, a u organizaciji Turističke organizacije Beograd i Međunarodnog sajma turizma Place2Go bila je idealna prilika za posjet izložbi Čarobna Milena u Domu Jevrema Grujića. Nadolazeći Međunarodni dan žena također nas je podsjetio na ovu iznimnu srpsku umjetnicu čija djela možete pogledati na izložbi do kraja ožujka. Čarobna Milena publici donosi preko četrdeset izvanrednih likovnih radova, a koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim… No, krenimo redom – upoznajmo se s životom i djelom ove umjetnice, žene ispred svog vremena.

Milena Pavlović Barili

Milena Pavlović Barilli, slikarica i pjesnikinja, rođena je u Požarevcu 5. studenog 1909. godine. Školovala se u Beogradu, u umjetničkoj školi, a 1926. nastavila školovanje u Münchenu, na Knürr Schule i Akademie der Bildenden Künste, do 1928.

Da zadovolji svoju veliku radoznalost i potrebu otvorenog duha za novim izvorima iskustava, Milena odlazi u Španjolsku, tako i nastaje serija slika s temama iz španjolske svakodnevice. Slikarsko usavršavanje i umjetničku karijeru zatim nastavlja u drugim europskim prijestolnicama, prvo u Londonu, zatim više puta boravi u Parizu i Rimu, gdje samostalno i izlaže družeći se s istaknutim, avangardnim umjetničkim ličnostima, slikarima, pjesnicima, kritičarima. Istovremeno, izlagala je na grupnim izložbama u Beogradu i Požarevcu, i to zajedno sa srpskim umjetnicima. Samostalno je izlagala u Beogradu i Požarevcu 1928. i 1929. u Parizu 1932. i 1938, u Rimu 1932. i 1937, Firenci 1933, u New Yorku 1940. i 1943, u Washingtonu 1944. godine.

Beograd, Pariz, Rim, Firenza, New York & Washington

Stilski razvoj Milene Pavlović Barili ima više faza. Prva faza je školovanje, gdje se uočava profinjenost senzibiliteta, talent, interes za realnost u slici, ali već nagoviješćuje simbolizam i dekorativnost secesije, najčešće u modnom dizajnu. Koristi pastelne boje koje još više ističu blage prelaze i mekoću izraza. Druga faza je od 1932. do 1936., kada formira svoj prepoznatljiv stil. Treća faza donosi metafizičko slikarstvo s antičkim arhitektonskim elementima, renesansnim mizanscenom i kostimima, povezanim sa suvremenim likovima, gdje često uključuje i vlastiti lik.

Naslovnica Voguea, 1940.

Njeno djelo najvećoj crpi inspiraciju iz iracionalnog, sna, metafizičkog i velikih majstora povijesti umjetnosti i drugog vala nadrealizma. Ipak, nije se oslanjala na destruktivno u nadrealizmu, već s metafizičkim odnosom prema stvarnosti stvara vlastiti svijet, svoju osobnu mitologiju. Četvrta, američka faza naglašeno je nostalgična, s portretima ličnosti iz visokog društva, kao i serijom posvećenom religioznoj simbolici te komercijalnim modnim dizajnom, kojim je dala doprinos njujorškoj modnoj sceni, surađujući s vodećim modnim časopisima i časopisima za uređenje interijera; njezina djela objavljuju se u Vogueu, Harper’s Bazaaru, Town and Country, Glamouru, Charmu i drugima…

Milena Pavlović Barili bila je u našoj, ex-jugoslavenskoj sredini nepoznata do sredine 20. st. kada Miodrag Protić, pripremajući fundus za budući MSU u Beogradu otkupljuje više njezinih slika te istovremeno radi na osnivanju memorijalne galerije.

Milena je bila odlična portretistica, te je često slikala svog oca, Bruna Barilija, kao i majku Danicu. Izuzetno je sugestivna psihološka produbljenost likova, očev nemirni duh i zanesenost kompozitora, kao i majčina senzibilnost i profinjenost. Također, slikala je u ranom periodu i portrete filmskih glumaca, npr. Rudolfa Valentina, oduševljena filmom, kao novim medijem izražavanja. Naslikala je portret Gonsalesa, kubanskog pijaniste koji je bio ljubav njenog života, te kasnije i portret supruga, američkog oficira, Gosselina. Značajan je i portret pjesnika Siba Miličića, koji je bio jedan od Mileninih mecena, te je za honorar od male slike Kompozicija, koju je njemu prodala, kupila kartu za New York, i otputovala u rujnu 1939. uoči Drugog svjetskog rata, a koji ju je spriječio da se vrati u Pariz, na kraju i u Požarevac.

Privatan život, politika & umjetnost

Godine 1943. udala se za Roberta Tomasa Astor Gosselina iz Chicaga. Gospođa Malori bila je Milenina prijateljica i mecena u New Yorku, ali i darodavac više Mileninih slika za memorijalnu galeriju u Požarevcu, gdje je doputovala tijekom 1960-ih. Jean Cassou, slavni francuski književnik i ljevičar, s kojim se Milena družila u Parizu također je dolazio u Požarevac, kako bi posjetio Mileninu galeriju, kada je bio u službenoj posjeti Jugoslaviji.

Osim bavljenja slikarstvom i kasnije, komercijalnim modnim dizajnom, Milena je radila i rane modne ilustracije, nacrte za kazališne kostime i za modne kreacije haljina, koje su nastale tijekom školovanja u Munchenu i koje nisu imale komercijalni karakter. Tijekom cijelog života bavila se i pjesništvom, te je objavljivala poeziju na francuskom i talijanskom u Italiji (od 1934—1936), gdje u je i kritika dobro primila. Preminula je u New Yorku 6. ožujka 1945., od kompleksnih posljedica, pada s konja, samo dva dana prije Međunarodnog dana žena kojeg ćemo uskoro i obilježiti.

Foto: Screenshot

2