Velika izložba Ivana Meštrovića u Ljubljani

NA ODMORU (Zagreb, 1933.)_Foto Zoran Alajbeg

Nakon iznimno uspješne izložbe “Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića“ koju su Muzeji Ivana Meštrovića priredili 2016. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, izložba pod nazivom „Ivan Meštrović – telesnost in erotika v kiparstvu“ bit će predstavljena slovenskoj publici u Cankarjevom domu u Ljubljani. Na izložbi je prikupljeno više od pedeset djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki.

Ivan Meštrović – telesnost in erotika v kiparstvu

Meštrovićev opus je u sklopu izložbe promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja, a razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu 1903. – 1946. godine. Prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu. Cjelina pod nazivom „Nelagoda tijela“ (Dalibor Prančević) obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, te uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike „ružnoga“ i afirmacije drugoga. Poglavlje „Između dva Erosa i dvije Afrodite“ (Barbara Vujanović) obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. Treća cjelina „Požar čula“ (Zorana Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta te promatra ženske aktove (skulpture i crteže) iz 2. i 3. desetljeća. Ovaj dio Meštrovićeva opusa zasićen je intimnim podacima te se može sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.

ŽENA U GRČU (Zagreb, 1928.)_Foto Zoran Alajbeg

Telesnost in erotika_plakat

Danas, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se opet vraća u ljubljanski Cankarjev dom – izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti. Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti. Promatrajući kipara iz suvremenog kuta i neopterećeni njegovom slavom, trojica hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije istražili su teme tjelesnosti i erotike u djelima Ivana Meštrovića. Njihov vrijedan uvid značajan je doprinos znanstvenom istraživanju ove teme, jer se Meštrovićevim djelima rijetko prilazilo iz perspektive nagoga tijela i njegovih erotskih čitanja. U raspravama se istražuju razni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, kako muških tako i ženskih, ispitujući višestruke konotacije golog tijela i erotskih elemenata u skulpturi i crtežu, nastalima u duljem vremenskom razdoblju: od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.  – iz predgovora izložbenog kataloga, autorica Nina Pirnat Spahić.

ZDENAC ŽIVOTA (Beč, 1905.)_Foto Zoran Alajbeg

STRAST (Beč, 1904.)_foto Zoran Alajbeg

SJEĆANJE II. (Zagreb, 1928.-1929.)_foto Zoran Alajbeg

SANJARENJE (Zagreb, 1927.)_Foto Zoran Alajbeg

PSIHA (Zagreb, 1927.)_Foto Zoran Alajbeg

Izložba SKULPTURA I NAGOST (2016.)_FotoZoranAlajbeg_0797

Izložba SKULPTURA I NAGOST (2016.)_FotoZoranAlajbeg_0792

Izložba SKULPTURA I NAGOST (2016.)_FotoZoranAlajbeg_0791

FIGURA ŽENE (Zagreb, 1922.)_foto Zoran Alajbeg

DVIJE UDOVICE (Pariz, 1909.)_Foto Zoran Alajbeg

ČEKANJE (Zagreb, 1928.)_foto Zoran Alajbeg

ADAM (Beč, 1907.)_foto Zoran Alajbeg

Foto: Zoran Alajbeg

0