Izložba “Zagrebačka ambalaža” zanimljivim retro predmetima vraća nas u povijest zagrebačke industrije i dizajna
Danas se u sklopu Zagreb Design Weeka otvara izložba “Zagrebačka ambalaža”. Tako ćemo u Hali V Tehničkog muzeja Nikola Tesla, do kraja tjedna moći vidjeti povijesnu izložbu iz Zbirke Bulaić. Ona nam otkriva danas nezamislivu snagu zagrebačke industrije. Od Arka i Bizjaka do Penkale i Uniona. Danas zaboravljene tvrtke i dizajneri stvorili su vizualne identitete i ambalažu koji predstavljaju vrijednu baštinu hrvatskog i svjetskog dizajna. Većina izložaka proizvod je industrije alkoholnih pića i kanditnih proizvoda. Razgovarali smo s kustosicom Majom Arčabić koja nam je otkrila nešto više o izložbi.
Izložba “Zagrebačka ambalaža”
U kolekciji Vitomira Andrije Bulaića nalaze se tisuće najrazličitijih predmeta, a na izložbi će biti pokazan tek manji dio, nešto više od sto predmeta. Oni se većinopm odnose na ambalažu zagrebačkih tvornica i obrtničkih radionica. Najstariji izloženi predmeti datiraju s početka 20. stoljeća, no dominiraju predmeti nastali u razdoblju između dva svjetska rata. Predmete koji se prvi puta prikazuju javnosti Bulaić je prikupljao više od pet desetljeća.
“U kolekciji Bulaić danas se nalaze djela likovnih i primijenjenih umjetnosti, namještaj te predmeti grafičkog i produkt dizajna. Zasebnu cjelinu čini ambalaža i predmeti svakodnevne upotrebe iz 20. stoljeća. Unutar nje zastupljena je ambalaža proizvoda zagrebačkih tvornica Kaštel, Pliva, Union, Kraš, Pokorny, Karbon, Tvornica olovaka Zagreb, Neva, Marijan Badel i obrtničkih radionica koje su odavno prestale s radom. U toj cjelini ističu se stotine predmeta. Tu su boce za alkoholna i bezalkoholna pića, staklena ambalaža za mlijeko, kutije za konditorske proizvode, kutije za lijekove i farmaceutske pripravke, kućanske potrepštine, pribor za pisanje, ambalaža za kozmetičke, ljekarničke i higijenske proizvode i ambalaža za duhanske prerađevine, rekla nam je kustosica izložbe Maja Arčabić.”
Raritetni predmeti
“Među najvrednijim predmetima svakako je raritetni album s dvadesetak etiketa konditorskih proizvoda tvornice V. Bizjak i drug iz sredine 1930-ih godina. Reklamni album izrađen je za potrebe trgovačkog putnika, dopunjen rukopisnim bilješkama na poleđinama etiketa. To je zapravo dar članice Bulaićeve obitelji i jedan je od prvih predmeta prikupljenih za kolekciju”, kaže Arčabić.
“Pažnju plijeni i toster proizveden u zagrebačkoj tvornici Kontakt 1961. godine. Sačuvan je bez tragova upotrebe, u atraktivnoj originalnoj kutiji s deklaracijom na kojoj je naveden datum proizvodnje, s uputstvom za korištenje i s nekoliko recepata za pripremu hrane. Potom su zanimljive boce zagrebačke tvornice likera Pokorny. Neobične su i boce za liker u obliku knjige izrađene od ocakljene kamenine.”
Vrijednost za povijest farmaceutske industrije
“Zanimljiva su grafička rješenja ambalaže tvornica Kaštel i Pliva. Možemo vidjeti i abmalaže tvornice Pelikan koja od 1951. posluje kao tvornica uredskih i kemijskih potrepština Karbon, te brojnih drugih tvornica koje su većinom odavno prestale s radom. Posebnu vrijednost za povijest farmaceutske industrije ima ambalaža tvornice Kaštel. Među ostalima izložena je kutija sa sterilnim injekcijama iz 1940. godine, te Plivin serum protiv tetanusa iz 1945. godine. Tu se nalazi i lijek protiv tuberkuloze Pirazinamid s grafički odlično riješenom ambalažom koji je proizveden sredinom 1950-ih godina. Većina lijekova i ljekarničkih proizvoda koje se nalaze na izložbi pripadali su jednom zagrebačkom liječniku, tj nađeni su u njegovom stanu u Donjem gradu”, napominje Arčabić.
Predmeti kao dokument vremena
“Ova izložba je svakako iznimno važna za reklamnu povijest zagrebačke industrije kao i za hrvatski dizajn, a predstavlja dokument vremena koji nam pokazuje kako su napredovali obrti i industrija. Osobito je zanimljiva ambalaža proizvoda prerađivačke, posebno prehrambene i kemijske industrije koje su bile u zamahu 1920-ih, a dijelom i 1930-ih godina. Zbog konkurencije uvozne industrijske robe domaći su industrijski proizvođači i obrtnici pribjegavali prepoznatljivom oblikovanju i tehničkoj izradi ambalaže, svjesni činjenice da prodaja proizvoda ovisi i o vizualnom dojmu kupaca. Većina proizvođača nestala je s tržišta, a kao podsjetnik njihovog značaja i kvalitete proizvoda ostali su moderno oblikovani logotipi brendova iz razdoblja između dva svjetska rata.“
Razvoj potrošačkog društva dovodi do razvoja i dizajna
“Rijetki su sačuvani do danas – poput grafičkog rješenja ambalaže bombona 505 s(a) crtom“, napominje Maja. “Za dio dizajnerskih rješenja proizvoda prezentiranih na izložbi moguće je pouzdano utvrditi autore – Atelier Tri dizajnirao je neke Unionove proizvode, a Pavao Gavranić autor je logotipa tvornice Pokorny. U desetljeću po okončanju Drugog svjetskog rata prioriteti industrijske proizvodnje bili su usmjereni prema opskrbi tržišta, pri čemu je količina proizvedenih artikala bila ispred kvalitete. Samim time dizajn ambalaže nije dolazio do izražaja. S počecima razvoja potrošačkog društva u Jugoslaviji potkraj 1950-ih godina, ambalaža je ponovo postala važna. Zanimljiva su rješenja za napolitanke tvornice Josip Kraš, koja se nije u potpunosti odrekla ni nasljeđa predratne tvornice Union, koristeći to ime kao brend svojih desertnih proizvoda. U 1960-im godinama nastupio je tehnološki napredak u izradi ambalaže te u njezinom oblikovanju, pri čemu su brojna industrijska poduzeća angažirala profesionalne dizajnere.”
Manje kvalitetna ali domišljata rješenja
Kako se zemlja oporavljala nakon drugog svjetskog rata, u vrijeme oskudice, posebno su se isticala manje kvalitetna ali domišljata rješenja. “Zanimljiv je primjer zagrebačke tvornice metalne galanterije Me-Ga koja u to vrijeme nije imala vlastitu ambalažu za svoje proizvode. Stoga su za pakiranje ziherica iskoristili kutije za šibice osječke tvornice Drava. Smeđom papirnatom trakom skriven je originalni naziv na kutiji, a bočno je dodan naziv proizvoda i tvornice Me-Ga. Većina izloženih predmeta su raritetni primjerci. Dio predmeta poznat je iz novinskih priloga ili s fotografija kao npr. Penkala etui s olovkama za izloge proizveden u tvornici Edmund Moster i drug sredinom 1920-ih godina, a nekolicina sličnih ili identičnih predmeta nalazi se u Zbirci stare ambalaže dr. Ante Rodina izloženoj u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba“, kaže Maja.
Kulturološka vrijednost nadilazi materijalnu
“S obzirom na vrstu, kvalitetu i dobru očuvanost predmeta koji se u njoj nalaze ova je kolekcija “Zagrebačka ambalaža” zanimljiva za sve istraživače koji se bave poviješću svakodnevice, dizajna, reklamiranja, trgovine, industrije ili obrtništva bilo s povijesnog, umjetničkog, kulturološkog ili antropološkog aspekta. K tomu, ambalaža i predmeti svakodnevne upotrebe u Bulaićevoj kolekciji svjedočanstvo su razvoja potrošačkog društva i promjena životnih navika kroz 20. stoljeće pa kulturološka vrijednost ovih predmeta nadilazi materijalnu”, zaključuje Arčabić.
Znate li za Bracu?
Na izložbi “Zagrebačka ambalaža” naći će se i nekoliko kutija za nakit Slavoljuba Bulvana, jednog od najboljih zagrebačkih zlatara. Njegov najpoznatiji rad je Gradonačelnički lanac nastao po dizajnu Hermanna Bolléa. Lanac se ne koristi od 1945. i danas se nalazi u Muzeju grada Zagreba. U Zbirci Bulaić nalazi se metalna kutijica s odličnim tipografskim logom “Braco”. Nažalost, o brendu i proizvodu se ništa ne zna, pa iz organizacije mole čitatelje ako imaju bilo kakvu informaciju, da se jave na info@zagrebdesignweek.com.
Foto: PR
