Journal Book Club: Prve hladnije rujanske dane uljepšat će ovih 10 novih knjiga

Iako je još uvijek idealan za pokoji izlet na obali, rujan je obilježen vraćanjem u rutinu, gradsku vrevu i uživanjem u malim trenucima za sebe. Ako ste među onima koji su se veselili vraćanju u svoj ‘reading corner’ kod kuće onda imamo super listu noviteta u knjižarama!

U nastavku donosimo knjige koje čitamo u rujnu za naš Journal Book Club.

Lažljivi život odraslih, Elena Ferrante

Svakako je najveća vijest u svijetu knjiga bio dolazak novog djela Elene Ferrante, jedne od ključnih autorica suvremenih romana. ‘Lažljivi život odraslih’ izašao je početkom rujna u nakladi Profila. Priča novog romana smještena je u 90-e godine prošloga stoljeća u Napulju. Vrti se oko mlade djevojke iz bogate obitelji koju pratimo u potrazi za misterioznom tetom koju jedva poznaje. Kako kreće u potragu za ženom koju njezini roditelji cijeli život pokušavaju zaboraviti, tako ujedno upoznaje i sasvim drugu verziju Napulja – onu radničku i industrijsku.

“Giovanna je jedinica u obitelji situiranih srednjoškolskih profesora. Djevojčica koja ulazi u pubertet i koja se mijenja, a njezino lijepo lice, barem kako misli njezin otac, postaje ružno, nalik na ono njezine tete Vittorije. Mijenja li se Giovanna doista? Pretvara li se u svoju tetu, ženu koju jedva poznaje, ali koju njezini majka i otac očito preziru? Postoji li negdje zrcalo u kojem može vidjeti kakva je doista? Giovanna traga za odgovorima u bogatom i siromašnom Napulju prelazeći nevidljive, ali teško propusne granice.”

Femicid, Pascal Engman

Svjež je u našem prijevodu i trenutno najpopularniji švedski krimić, ‘Femicid’, s čijim smo autorom nedavno razgovarali. Radnja se vrti oko ubojstva mlade žene u njezinom stanu u sjevernom Stockholmu. Je li krivac njezin partner kojeg je netom prije ubojstva ostavila? Policijska inspektorica Vanessa Frank započinje istragu na slučaju, ali ne može se oteti osjećaju da joj promiče nešto ključno. Naročito nakon još jednog zločina. U jeku jačanja feminizma i #metoo pokreta, digitalna mreža muškaraca-mrzitelja žena sve više se širi. Oni sebe nazivaju „incelima“ i obitavaju u najmračnijim zakucima interneta. Ujedinjeni su u svojoj želji da se osvete ženama koje su ih prezrele i nisu se udostojale ni pogledati ih. Dok Vanessa Frank propituje moguću umiješanost zlokobne mreže incela u zločine, na kocki je sve više života.

Brat od leda, Alicia Kopf

Mlada umjetnica i profesorica književnosti u Španjolskoj s mnogima dijeli perspektivu – život je nepredvidiv, a egzistencija nesigurna. Njezinu obitelj uz oca i majku čini osebujni brat, koji kao da je cijeloga života zarobljen u ledu. Intrigirana njegovim stanjem, ona kreće opsesivno istraživati o polarnim predjelima Zemlje, dugo nedostupnim i nepoznatim. 

Debitantskim romanom Brat od leda, Alicia Kopf postigla je izvanredan uspijeh. Osim što je preveden na petnaest jezika, osvojio je sve važnije katalonske književne nagrade: “Documenta”“Booksellers Award”“Ojo Critico” i “Calamo Award 2017”. Na granici fakta i fikcije, ovaj roman nas vodi kroz zamršen dijapazon osjećaja čija je autorica jedan od najzanimljivijih mladih europskih glasova.

Pikule ciglene boje, Karl Rühmann

“Šezdesete su godine prošloga stoljeća, hladnoratovsko razdoblje. Šestogodišnje dijete, glavni lik romana, igrom slučaja odrasta u totalitarnoj istočnoeuropskoj državi. Nakon što ga nasilno odvoje od (politički nepodobne) majke, dijete ostaje samo pa država brigu o njemu povjerava jednoj obitelji, koja mu nastoji pružiti dom. Djeca u školi prema njemu su okrutna jer dijete je stranac i već se samim tim razlikuje od njih, a šikanira ga i rigidna državna vlast. Kako bi se zaštitilo od bezumnih, suludih, sjetnih i neobičnih situacija s kojima se svakodnevno susreće u svojoj novoj sredini, dijete traži utočište u čudesnom svijetu vlastitih bajki, vitezova i vila, zmajeva i zmajoubojica, kraljica i svemirskih putnika, i svaku opasnost pretvara u avanturu, a neizvjesnost u nešto mu poznato i blisko.”

U hrvatskom je prijevodu dostupan dirljiv roman Karla Rühmanna, koji donosi unutarnji svijet djeteta i dječju perspektivu u doba nasilja, straha i jeze.

Priča o jednom braku, Geir Gulliksen

Rujan je mjesec u kojem sve ponovno počinje i trenutak je idealan za preispitati sebe, odnose s drugima i stvari koje nam se događaju u životu. Fraktura u tom duhu donosi ‘Priču o jednom braku’ autora Geira Gulliksena.

“Žena i muškarac bili su zaljubljeni, voljeli jedno drugo, zasnovali obitelj, godinama bili sretni i željeli se, a sada su ipak razdvojeni i žive kao stranci. Zašto? Kako se dogodio taj lom? U kojemu je trenutku ljubav postala neljubav, a sreća nesreća? U razotkrivajućoj i do boli lijepoj knjizi Geira Gulliksena pisac Jon pokušat će pronaći odgovore na ta pitanja razmišljajući o vlastitom braku, o dugom vremenu ljubavi i kratkom, kaotičnom vremenu njezina raspada. Bespoštedna i nabijena emocijama, puna žudnji i strahova, Priča o jednom braku izniman je roman, ljubavna priča našeg vremena. Dok se sagledava kroz oči svoje bivše supruge, dok zamišlja kroz što je sve prolazila i što osjećala, Jon će se suočiti s nadanjima i zebnjama svakog supružnika, dopuštajući Geiru Gulliksenu da u intimu modernog braka zaroni vrtoglavo, s uznemirujućom lucidnošću i poštenjem.”

Repriza, Ludwig Bauera

Sasvim svježe iz Frakture je i ‘Repriza’ našeg autora Ludwiga Bauera. Sasvim netipična priča prikazuje ponovno stvaranje ljudske vrste iz jedinih preživjelih stanovnika na Zemlji. Napeta knjiga kombinira akciju, avanturu, ljubav i sve ono što čini jedno društvo.

“Grupa mladih ljudi pod vodstvom svoga profesora nakon nuklearnog holokausta uspijeva pobjeći, samo s najnužnijim stvarima, na planinu, gdje moraju iznova stvoriti svoj život. Oni su genetski modificirani da lakše prežive poguban utjecaj radijacije i, po svemu sudeći, jedini su preživjeli stanovnici Zemlje. Kada ih ubrzo nakon dolaska napusti profesor, moraju sami odlučiti kako obnoviti ljudsku vrstu. Jedini preživjeli suočavaju se s mnogim nedaćama, od gladi i stvaranja zajednice do pronalaženja hrane i pripitomljavanja životinja – oni ubrzano prolaze put koji je prošla ljudska vrsta.”

Nakon svršetka, Clare Mackintosh

Stigla nam je još jedna knjiga popularne britanske autorice Clare Mackintosh. Idealna je za ljubitelje obiteljskih drama i tema koje se dotiču braka te zajedničkih i teških odluka.

“Nakon svršetka priča je o Maxu i Pip, naizgled savršenu paru kojem zbog ljubavi nije bio problem promijeniti ne samo državu nego i kontinent. Najbolji su prijatelji, ljubavnici i ništa ih u tome nije moglo poljuljati, pogotovo kada dobiju sina Dylana. Ali kada se on razboli, a liječnici pitanje njegova preživljavanja stave roditeljima u ruke, Max i Pip prvi se put ne mogu usuglasiti. Žele drugačiju budućnost za svoga sina. Kada se roditelji ne mogu dogovoriti, mora se angažirati sud. Pip i Max misle da, možda, mogu imati i jedno i drugo, ali ne i sud. A poslije sudske odluke, kakva god ona bila, više ništa neće biti isto.”

Oporavak Rose Gold, Stephanie Wrobel

Posebno nam je za oko zapeo novitet naklade Vorto Palabra, ‘Oporavak Rose Gold.’ Knjiga Stephanie Wrobel prati život 18-godišnje Rose Gold Watts koja cijeli život živi u uvjerenju da je teško bolesna. Pati od alergija na sve i svašta, u kolicima je, cijelo naselje skuplja za njezine operacije. Međutim, u jednom trenutku na vidjelo izlazi da je njezina majka samo jako dobra lažljivica.

“Poslije pet godina provedenih u zatvoru, Patty je naposljetku slobodna i jedino što želi je ostaviti prošlost daleko iza sebe, jednom zauvijek pomiriti se s kćeri koja je svjedočila protiv nje i brinuti se za novorođenog unuka. Kad Rose Gold pristane da se majka useli s njom u kuću koju je upravo kupila, čini se da je njihov odnos konačno na putu da zacijeli. Jer Rose Gold je tako dugo čekala da joj se majka vrati. No, je li Rose Gold i dalje ona podložna djevojčica kakva je nekoć bila, koja čini sve što njezina majka od nje traži?”

Otok duša, Johanna Holmström

Još se jedan skandinavski krimić našao na našem popisu. ‘Otok duša’ potpisuje mlada autorice Johanna Holmström koja je sa samo 22 godine počela redati izvrsna djela, mahom nagrađena prestižnim nagradama. Sad imamo priliku pročitati njezin fascinantni, istovremeno teški roman o događanjima na otočiću Själö.

“Na otočiću Själö, u finskom arhipelagu Nagu, postoji bolnica u kojoj su od 1619. boravili i umirali gubavci. A onda je od 1785. do 1962. bila boravište i umiralište duševnih bolesnica. Da, samo žena; i da, malo je bilo onih koje su uspjele otići s otoka – nebrojeno više ih je sahranjeno na otočnom groblju.

Otkako je Kristina Andersson 1891. počinila nešto nezamislivo i završila kao doživotna pacijentica u Själö, pa do 1997. kada je sahranjena Sigrid Friman, medicinska sestra koja je bila dobri duh otoka i objedinila sudbine junakinja, sažima nam se stoljeće neoprostivog odnosa prema duševnim bolestima, rodnoj nejednakosti, eugeničkim zastranjenjima, nerazumnom “rasnom” žigosanju. No, ponajprije svjedočimo neizmjernoj boli onih koje je društvo proglasilo bezumnima, neprilagođenima, nemoralnima. Bilo ih je poput Elli koje su samo željele malo ljubavi u obitelji, a onda zamjenski dobile djelić žuđene pažnje muškarca te im je u povijesti bolesti upisano “pretjerani seksualni poriv”; bilo ih je poput Karin koje se ne žele pokoriti pa ih svijet “ne želi prihvatiti”. Nekima je otok i dom i jedino životno utočište. Kontradiktorno je to: kažu im da bolnica nije zatvor, premda ne mogu otići – ponekad čak ni izaći van na sunce; svaka ima svoju sobu koja nije ćelija, a ipak ih zaključavaju – ne zbog zaštite privatnosti za koju se onomad nije znalo. Prema metodi “slavnog” francuskog pionira u proučavanju ženske “histerije”, Jean-Martina Charcota, nemirne i neposlušne se pacijentice i na finskom otočiću stavljaju u izolaciju.”

The Last of the Moon Girls, Barbara Davis

Za kraj smo ipak uvrstili i jednu stranu knjigu koja nas je previše zaintrigirala da bismo ju preskočili kao preporuku u rujnu. U pitanju je novi roman Barbare Davis koji je pravi hibrid fikcije, obiteljske drame i contemporary žanra. Priča prati Lizzy Moon koja je prije osam godina napustila farmu na kojoj se 9 generacija njezine obitelji nazivalo nadarenim iscjeliteljima. Međutim, kad njezina baka Althea premine, Lizzy se vraća na farmu, među polja lavande i mora se suočiti s tragedijom koja se dogodila. Iako jedva čeka prodati farmu i vratiti se svom normalnom životu u urbanom New Yorku, sve se promijeni kad pronađe Althein dnevnik koji joj je ostavila.

Foto: Instagram, Fraktura, VBZ, Hena com, Mozaik knjiga

0