Zašto biste trebali pogledati Unorthodox, seriju o kojoj trenutno bruji internet

Zašto biste trebali pogledati Unorthodox, seriju o kojoj trenutno bruji internet

Zadnjih dana cijeli internet bruji o seriji Unorthodox. Netflixova je to mini serija od četiri nastavka koja donosi priču memoara Deborah Feldman iz 2012. godine; “Unorthodox: The Scandalous Rejection of My Hasidic Roots” na male ekrane.

Odgajana u hasidskoj četvrti u Williamsburgu u njujorškom Brooklynu, Deborah Feldman pobjegla je iz ugovorenog braka u dobi od 19 godina, trudna sa svojim prvim djetetom. Preselila se u Njemačku. Njezina knjiga pruža nešto drugačiji pogled na priču od same serije i ako vas je serija “usisala” knjigu ćete pročitati u dahu.

Serija Unorthodox je, za razliku od knjige, thriller priča o mladoj ženi, njezinom bijegu i snazi. Etsy koju glumi odlična izraelska glumica Shira Haas, balansira između “coming-of-age” lika mlade žene i junakinje iznimne snage kakve smo primjerice gledali u filmovima o Ivani Orleanskoj.

Usred ceremonija Sabbatha ona odluči pobjeći iz svijeta u kojem je u potpunosti negirana, kao supruga, buduća majka i žena. Njezin identitet je u potpunosti vezan uz onaj njezina supruga i on ju definira. Iako mlad i naivan, i “upravljan” od strane svoje majke, njezin suprug je dovoljno dominantan da ona u potpunosti treba postati njegova sjena, jer tako ih uče kultura i religija.

Kroz prve dvije epizode serije u retrospektivnim flashbackovima saznajemo kako se ona sprema za svoje vjenčanje, procjenjivanje od strane svekrve i njezine rođakinje (scena u trgovini je posebno slikovita!), kako prihvaća da se to on nje očekuje i kako svim svojim srcem, dušom i tijelom živi svoju kulturu i religiju.

No, uskoro doznajemo pozadinu obrata u njezinom životu. Bijeg, iako prikazan na samom početku serije, nije nam odmah objašnjen i zapravo nam se kao “ljuštenje luka” otkrivaju nove informacije, perspektive i pozadina cijele priče.

Njezin dolazak u Berlin, Njemačku je zapravo jedna napeta priča mačke i miša, odličan triler koji definira drugu polovicu radnje serije. Upoznajući skupinu studenata na konzervatoriju, Etsy se upoznaje s jednim posve drugačijim, slobodnim svijetom, kojemu silno želi pripadati i u kojemu vidi spas. Tu se čak odvija i romantična priča između nje i jednog od studenata, no iako bi na takav “ulet” u priču okrenuli očima, ovdje on čini priču cjelovitom, detaljnijom i raznovrsnijom. Daje novu dimenziju njezinom karakteru.

Cijela problematika života u takvoj, uskoj židovskoj zajednici isplivala je na površinu zbog nemogućnosti začetka djeteta i zbog neostvarenih spolnih odnosa između nje i njezinog supruga. Netko bi mogao reći da je zbog toga zauvijek obilježena u ljubavnom smislu, no njezino prihvaćanje i reagiranje na studenta pokazuje da zapravo za sve u odnosu, pa tako i u ovom ortodoksno-židovskom treba “two to tango”. A ona je snosila odgovornost za uspjeh svoga braka, jer su je tako odgojili, naučili, kao i sve druge žene.

Scena koja zorno dočarava potlačeni položaj žena u takvom društvu i koliko je edukacija (djevojčica!) nužna jest ona kada Etsy sa 19 godina šokirano shvati kako se prave djeca i pokaže potpuno nepoznavanje ljudske, ženske, svoje anatomije.

U Berlinu se Etsy stalno mora suočavati s prošlošću holokausta i kako je holokaust formirao identitet cijele njezine njujorške zajednice, no i nju samu. Pokušavajući “probaviti” sve te činjenice ona shvaća da sama ne smije postati žrtva prošlosti svojeg naroda.

Direktor kamere Wolfgang Thaler fantastično je prikazao svu pritajenu jezu trenutaka, no isto tako je uspio dočarati podvojene osjećaje koje je i Etsy sama osjećala prilikom vjerskih svečanosti. Prekrasna je kao mlada, posebno u scenama plesa, no isto tako koristeći te isprane, hladne tonove daje nama gledateljima do znanja da je to samo trenutak prividne sreće i da iza njega stoji jedna jako tužna i potresna priča.

Sve u svemu, radi se o nečemu posve novom, temi koja do sada nije istraživana i iako nam je kao gledateljima posve jasan odnos dobra i zla, represije i slobode, ovo je serija koja ne osuđuje toliko svijet iz kojeg je Etsy pobjegla, koliko slavi njezinu snagu i sposobnost za ostvarivanje slobode i oslobađanje svog identiteta.

Tekst: Tena Razumović Žmara

Učitati još
Zatvori