Razgovarali smo s Martinom Petrović – uspješnom ženom u filmskoj industriji

Zagreb Film Festival završio je prošle nedjelje, no osim filmova ove godine donio je i zanimljiv popratni program, pogotovo onaj pod nazivom Industrija. Tako je prošli četvrtak održana panel-diskusija pod nazivom Prvi vs drugi film na kojoj su brojni međunarodni sudionici raspravljati o mogućnostima financiranja drugog filma istog autora koje je trenutno, na razini Europske unije, vrlo otežano. Panel se održao u suradnji s Deskom Kreativne Europe, a raspravu je moderirala njegova voditeljica Martina Petrović. Što nam je Martina Petrović otkrila o filmskoj industriji i kako je biti profesionalka u tom polju u Hrvatskoj, saznajte u nastavku…

Martina Petrović – uspješna žena u filmskoj industriji

1.Kako je izgledao Vaš profesionalan put? Pozicija snažne i uspješne žene unutar filmske industrije, barem kako ju mi, vanjski promatrači, vidimo, nam se čini jako zanimljivom i izazovnom.

Većinu svog radnog iskustva stekla sam radeći u Ministarstvu kulture, u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju, gdje sam bila odgovorna za međunarodne kulturne razmjene između Hrvatske i drugih zemalja, ali jednako tako i za organizaciju hrvatskog filmskog predstavljanja u Berlinu i Cannesu. Godina 2008. bila je prekretnica što se tiče mojeg ulaska u filmsku industriju. Naime, početkom te godine osnovan je Hrvatski audiovizualni centar, a Hrvatska je postala punopravnom članicom Programa MEDIA 2007. Nakon što su odabir mene kao voditeljice Ureda MEDIA deska Hrvatske u srpnju iste godine potvrdili Europska komisija i Upravni odbor Hrvatskog audiovizualnog centra, 15. rujna iste godine osnovan je i Ured MEDIA deska Hrvatske – koji vodim i danas. Nije bilo jednostavno uhvatiti se u koštac sa svom tom europskom birokracijom, tim više što mi na raspolaganju nisu stajale nikakve pisane upute ni pojašnjenja. Međutim, nakon prvog odobrenog hrvatskog projekta- Koko i duhovi- koji je dobio Medijina sredstva, sve je nekako krenulo tim pozitivnim i uspješnim smjerom!

Što zapravo radi voditeljica Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske?

2. Za one koji ne znaju – što sve podrazumijeva funkcija voditeljice Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske ?

Iako Desk ima zadaću pružati savjete i odgovarati na upite hrvatskih filmskih i televizijskih profesionalaca i autora videoigara, objašnjavajući im različite strategije financiranja i kriterije prihvatljivosti njihovih djela, nastojim u isto vrijeme biti aktivna i u osmišljavanju i organizaciji inovativnih i kreativnih radionica – bitnih instrumenata izobrazbe, informiranja i umrežavanja kako hrvatskih, tako i europskih filmskih profesionalaca. Voljela bih pritom svakako istaknuti da je uloga Deska isključivo savjetodavna. Drugim riječima, projekte hrvatskih filmaša u okviru 14 natječaja, namijenjenih producentima, organizatorima festivala, distributerima, kinima, ocjenjuju te o njihovim odobrenim iznosima sufinanciranja odlučuju nezavisni eksperti. Njih odabire Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), koja je operativno tijelo Europske komisije. Također, ne može se dogoditi da hrvatske projekte ocjenjuju hrvatski stručnjaci, već se uvijek poštuje pravilo da hrvatske projekte ocjenjuju nezavisni eksperti koji ne dolaze iz Hrvatske.

3. DKE – Ured MEDIA Hrvatske prije nešto više od pola godine proslavio je desetogodišnjicu. Kada pogledate unazad, s kojim postignućima se posebno ponosite?

To su svakako hrvatski rezultati. Ponosna sam na hrvatske rezultate, odnosno na ukupan iznos od šest i pol milijuna eura koji su hrvatski korisnici uspjeli osigurati putem različitih poziva Potprograma MEDIA od sredine rujna 2008. godine pa sve do danas. Pritom bih svakako željela istaknuti da se Hrvatska, kao 32. punopravna članica tadašnjeg Programa MEDIA i jedina zemlja kandidatkinja za članstvo pri Europskoj uniji, uspjela pozicionirati i nametnuti svojim rezultatima u odnosu prema zemljama članicama Europske unije. Također mi je bila velika čast da sam 2015. godine na poziv malteške zastupnice u Europskom parlamentu gđe Marlene Mizzi imala priliku zastupati poziciju i interese tzv. „malih“ zemalja, odnosno zemalja niskog produkcijskog kapaciteta, među kojima se nalazi i Hrvatska. I naravno, povodom obilježavanja deset godina hrvatskog sudjelovanja u okviru Potprograma MEDIA te deset godina mojega rada, sretna sam i ponosna da sam prvi put u Zagrebu, u Hrvatskoj, uspjela okupiti snažne žene iz europske audiovizualne industrije. Posebno želim istaknuti da je tom prigodom, gđa Mariya Gabriel, povjerenica za Digitalno gospodarstvo i društvo pri EU Komisiji, prvi puta ujedno službeno posjetila Hrvatsku.

4. Kakva je današnja pozicija Hrvatske u dobivanju potpora za razvoj projekata i potpora filmskim festivalima, posebno u odnosu na sami početak djelovanja Deska?

Često su hrvatski prijavitelji, tj. hrvatski korisnici, natječući se s „velikim“ zemljama članicama, bili pri samome vrhu ljestvice uspješnosti s obzirom na ukupan broj odobrenih projekata ili na temelju ukupno ostvarenih financijskih iznosa. Iako su ponekad prilikom ispunjavanja određenih smjernica poziva na snazi bili iznimno visoki kriteriji, dosad se nije dogodilo da po zaključenju poziva hrvatski korisnici ne osiguraju financijska sredstva Potprograma MEDIA bilo u ulozi partnera ili samog prijavitelja.

Hrvatska vs. svjetska kinematografija

5. Koliko je Hrvatska povezana s europskim i, na kraju, svjetskim kinematografijama? je li došlo do promjena na tim većim scenama oko percepcije hrvatskog filma?

Mišljenja sam da su osnutak Hrvatskog audiovizualnog centra te ulazak u tadašnji Program (današnji Potprogram) MEDIA uvelike pridonijeli pozicioniranju Hrvatske u okviru europske i međunarodne kinematografije, a hrvatski film, odnosno hrvatska kinematografija, danas zasigurno nije više nepoznanica.

Kad jednom izađete izvan hrvatskih granica, onda lakše pronalazite partnere i dodatne izvore financiranja, a uspijevate se pozicionirati i kao izvoznik određenih znanja. Tako i naše filmaše počinju sve češće zvati na različite radionice u drugim zemljama, oni sudjeluju u različitim vrstama edukacije i sve su prisutniji na europskoj, odnosno međunarodnoj sceni.

6. ZFF je važan festival za Vas. 2010. godine uručena Vam je nagrada Albert Kapović za značajan doprinos kvaliteti i promociji hrvatskog filma. Koliko još kvaliteti i promociji filma trebamo doprinijeti? Postoji li neki smjer ili način kojim bi ‘naš’ film trebao ići?

Sa Zagreb Film Festivalom surađujem već deset godina. Ove sam godine tako organizacijom panel-diskusije „Prvi vs drugi film“ obilježila deseto događanje u suradnji sa ZFF-om.

Što se tiče mojeg osobnog iskustva, nastavit ću ne samo govoriti o Potprogramu MEDIA te o načinima prijavljivanja na natječaje već ću i dalje predstavljati hrvatske filmaše te osiguravati promidžbu hrvatskih projekata koji su bili uspješni. S druge strane, poanta je u umrežavanju. Stoga ću se nadalje fokusirati i na dovođenje znanja u Hrvatsku te ću nastaviti s pozivanjem filmskih eksperata da dođu k nama, jer jedni od drugih možemo jako puno naučiti. I na kraju – sve je moguće, odnosno svaki je uspjeh moguće ostvariti ako uložite svoje srce – i ako pri tome volite to što radite − odnosno ako ste pri tome i savjesni i odgovorni. Ako još i vjerujete u to što radite i ako rastete u nadi, onda možete biti puni vjere i u druge te nade u vlastite uspjehe i uspjehe drugih.

0