Iva Biondić: Pop-opera koja se s nestrpljenjem očekuje sutra u HNK

Kazališni komad o samoći, feminizmu, autofikciji, suicidalnosti, žongliranju majčinstva i (umjetničke) karijere,… jednako, nažalost, rezonira 2020. kao i 2018. kada je kazališni komad „Sylvia“ nastao kao i 60-ih godina prošlog stoljeća kada je Sylvia Plath stvarala. „Sylvia“ je pop-opera za pjevačicu i devet glumica belgijskog kazališnog i filmskog umjetnika Fabricea Murgie koja u sklopu Festivala svjetskog kazališta gostuje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ponedjeljak 12. listopada.

Redateljj Murgia Sylviju strukturira glasovima deset žena želeći prikazati osobne unutarnje konflikte američke pjesnikinje, ali i osobne unutarnje konflikte svake žene koja pokušava biti dobra majka i supruga, a želi i karijeru i luksuz samoće u kojoj može stvarati ili samo biti žena. Sylvia Plath simbol je poetičnog, a ne političkog feminizma, žena koja je svoja psihološka stanja opisivala krajolicima, koju su secirali u brojnim biografijama pa joj zamjerili jer je u nekom pismu napisala da je zimu provela u svjetioniku, a ispalo je da nije nego da je to poetična metaforička autofikcija, koju je muž-preljubnik cenzurirao post-humno joj objavivši dnevnike iz kojih je izbacio dijelove koji su ga žuljali…

Kazališni komad koji ćemo imati prilike gledati u HNK-u originalno miješa žanrove kazališta i filma uz melankoličnu glazbu belgijske skladateljice i pjevačice An Pierlé. Priča se odvija na filmskom setu gdje svaka od glumica igra Sylviju odnosno jedan aspekt njene ličnosti ujedno i jedan aspekt svoje ličnosti, ujedno sloj ličnosti svake žene. Kaže Sylvija u „Staklenom zvonu“ da ako biti neurotičan znači željeti dvije međusobno isključive stvari u isto vrijeme da je onda ona pakleno neurotična i da će letjeti između tih međusobno isključivih stvari ostatak svog života. Nažalost Sylviji nije bilo ostalo puno života nakon što je napisala te riječi, ali u ovo naše doba političkog i militantnog feminizma možda je dobro da nas se podsjeti da je za svaku ženu feminizam prije svega poetično individualni životni izbor.

Tekst: Iva Biondić

Foto: PR

0