Kako bi trebala izgledati obnova Zagreba nakon potresa? Pitali smo struku

Razoran potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, ostavio je ogromnu štetu na kulturnim, povijesnim i stambenima objektima u širem središtu Zagreba. Trenutno se radi na sanaciji objekata i uklanjanju potencijalnih opasnosti za građane i njihove domove. No što nakon? Obnova Zagreba nakon potresa. Na red dolazi struka kako bi donijela ključne preduvjete za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.

Obnova Zagreba nakon potresa

Šest strukovnih udruženja i institucija s područja arhitekture, urbanizma i povijesti umjetnosti zatražilo je hitno formiranje Koordinacijskog tijela na razini Vlade. Stavilo se na raspolaganje građanima i upravnim tijelima, u cilju što kvalitetnijeg prevladavanja nastale štete. Više o inicijativi pročitajte ovdje. Mi smo o ovoj temi razgovarali s Milom Marinom Burger i Andrejem Filetinom iz Filburga, studija za branding, dizajn i komunikacije. Zagrebački Filburg studio je kroz gotovo dva desetljeća rada sa lokalnim upravama, brandovima, kulturnim projektima osvojio nagrade poput Art Directors Club New York, UK Sign Design Society, Hiiibrand za najbolji brand dizajn.”

Dobra prilika da se Zagreb osuvremeni

Mila Marina Burger i Andrej Filetin

Iz perspektive brendiranja grada kao destinacije ovo je jako dobra prilika da se Zagreb osuvremeni. Dobije zanimljive interpolacije i da se suradnjom profesionalaca duh Zagreba planski iskristalizira u formi narativa i pojača kroz nove zahvate. Potres je trenutak u vremenu koji će ostati zapamćen po mnogočemu ali će, kao vjerojatno i pandemija, označiti jednu novu eru grada. Potres nije neprilika već velika prilika. Pitanje “Što je (za mene) zapravo Zagreb?” sada konačno ima šansu dobiti glasan odgovor.” Kažu naši sugovornici.

Sinergija struke i građana

“Obnova treba biti isplanirana i izvedena na razini urbanističke i arhitektonske struke. Smatramo da je izuzetno važno napraviti javne konzultacije s građanima i osluškivati njihove potrebe i viđenje grada kojeg zajedno čine. Tako će se izbjeći dio budućih kritika obnove a dobiti na razvoju poticajne atmosfere, daljnjoj suradnji i solidarnosti kojoj sada svjedočimo. Ovo je jako važno za izgradnju branda interno, na razini građana grada koji su njegovi prvi promotori i ambasadori.”

Umjetnička intervencija u Donji grad

Donjogradska jezgra, koja je najviše nastradala, izuzetno bi profitirala od svojevrsne kreativne direkcije. Osmišljenog usmjeravanja svih novih realizacija, od rekonstrukcija, preko potpuno novih objekata, do vizualnih komunikacija unutar nje, u jedan zajednički, potpuno zagrebački okvir. Ono što je jako važno jest da upravo sada, kad treba stvoriti viziju budućnosti Zagreba, budemo konstruktivni i proaktivni a da građanske i strukovne inicijative budu glavni pokretači realizacije. Krajem prošle godine, smislili smo ime i slogan te oblikovali sustav vizualnog identiteta projekta participativnog budžetiranja i realizacija građanskih inicijativa u Dubrovniku. Ta cijela ideja bazirala se na interakciji i dijalogu, na rečenicama koje baš sami građani mogu dovršiti i napisati za svoj grad. Možda je potrebno tako nešto i sada u Zagrebu, vizual koji će nas okupiti i potaknuti na zajedničku akciju.

Prilika za novi trademark Zagreba

Ono što Zagrebu nedostaje, u kontekstu arhitekture kao medija, jesu objekti ili prostori oblikovani kao prepoznatljivi prostorni znakovi. Dakle, kao što Pariz ima Eiffelov toranj a Sydney zgradu Opere, Zagrebu bi dobro došao arhitektonski simbol nove ere. On bi u doba kad je slika dominantan medij donio svježinu i odmak od ustaljenih – katedrale, Umjetničkog paviljona i drugih – a istovremeno komunicirao nešto istinski zagrebačko. Možda su zgrade koje se trebaju rušiti prilike za takvo što! S druge strane, zahvati ne moraju biti veliki niti cijenom niti volumenom da bi bili upečatljivi. No svakako moraju biti puni duha. Možda su svi ovi porušeni zabati i krovovi prilika da se osmisli jedinstveno prepoznatljiv i simpatičan “zagrebački zabat”. On bi nas svaki put kad pogledamo prema nebu podsjetio na ono što se dogodilo a još više na način na koji smo to zajedno prevladali.

Kako je to napravio Berlin

Poznato je da je Berlin nakon Drugog svjetskog rata bio potpuno razrušen i da su ga jednim dijelom obnovile žene jer su muškarci bili ranjeni ili poginuli u ratu. Osim rekonstrukcije, donesene su i neke odluke. Jedna od njih je ostavljanje razrušene crkve na Ku’Dammu kako bi podsjećale stanovnike na ono čime su njihove odluke rezultirale. Kasnije, nakon pada Zida što je također bio svojevrstan tektonski pomak, Fosterova kupola na razrušenom Reichstagu simbolizirala je ponovno ujedinjenje Njemačke i postala prepoznatljiv simbol grada. Novi kompleks na Potsdamer Platzu, praktički na mjestu Zida također je odašiljao jaku sliku novog Berlina.

Javne ustanove – funkcionalnost i estetika

Javne ustanove koje su jako pogođene potresom, poput bolnica pa i muzeja, trebaju u fazi renovacije primjerice dobiti suvremene sustave signalistike. Oni bi trebali biti izrađeni na temelju postojećih iskustava medicinskog osoblja i pacijenata, izdržljivi i funkcionalni, ujednačenih vizualnih standarda. U Hrvatskoj postoje kvalitetni arhitekti specijalizirani za bolničku infrastrukturu. Postoje kvalitetni dizajnerski timovi s iskustvom u oblikovanju signalistike, postoji ozbiljan medicinski kadar koji može dati input u oblikovanju ovih prostora. Sve je tu, treba proces organizirati transparentno i početi raditi. Zaključuju naši sugovornici.

Foto: Unsplash, Filburg

1