Zašto se svi vraćaju punomasnom kravljem mlijeku? Čini se da biljne i “light” opcije više nisu in
Povratak punomasnog kravljeg mlijeka?
Danas se čini da polako zatvaramo puni krug – kako sve više stvari propitkujemo, od podrijetla hrane do načina na koji je prerađena, sve se više ljudi vraća onome što je izvorno i prirodno. Malo po malo ljudi tako dolaze i do zaključka da je ono pravo punomasno mlijeko, na kojem su odrasle generacije prije nas, ali i neki od nas, bilo ne samo ukusnije, nego i nutritivno bogatije i zdravije.
Trendovi pokazuju upravo to; punomasno mlijeko ponovno ulazi na velika vrata, prodaja mu je u blagom porastu, a statistike potvrđuju da biljni napici (kao što su sojino, zobeno, rižino i bademovo mlijeko ), baš kao i light mlijeka, bilježe blagi pad prodaje.
Što se promijenilo?
Punomasno kravlje mlijeko dugo je bilo na crnoj listi nutricionista i liječnika, ali i velikog dijela populacije. Smatralo se da masnoće koje punomasno mlijeko sadrži povećavaju rizik od srčanih bolesti, debljine i dijabetesa, pa su se desetljećima preporučivale obrane ili gotovo posve nemasne verzije. Mlijeko sa smanjenim udjelom masnoće postalo je gotovo jedino koje se kupuje u mnogim kućanstvima, a mnogi su strahovali od masnoće iz mlijeka čak i kada bi ga dodavali u kavu u malim količinama.
No, čini se da stvari ipak nisu tako jednostavne. Nova istraživanja posljednjih godina dovela su do preispitivanja starih stavova, a punomasno kravlje mlijeko polako se vraća u naše čaše i šalice.
Danas se smatra kako je čaša punomasnog mlijeka na dan, upravo suprotno starim teorijama, povezana s nižom tjelesnom težinom. Stručnjaci smatraju da razlog leži u tome što masnoća u mlijeku pruža dugotrajan osjećaj sitosti. Upravo to može pomoći u manjem unosu kalorija tijekom dana, a time i u lakšem održavanju zdrave tjelesne težine.
Osim toga, punomasno mlijeko sadrži masnoće koje pomažu u apsorpciji vitamina A, D, E i K. Bez masnoća tijelo te vitamine ne može iskoristiti na isti način, pa se nameće zaključak da obrane verzije nisu nužno nutritivno bogatije, čak ni kad su obogaćene.
Punomasno mlijeko je i manje prerađen proizvod, dok se u procesima uklanjanja masnoće često gubi dio prirodnog okusa i teksture, a finalni se proizvod ponekad nadograđuje dodacima kako bi bio privlačniji. Upravo zato sve više ljudi osjeća da se povratkom punomasnom mlijeku vraća i boljem, cjelovitijem napitku.
Što je s biljnim napicima?
Zanimljivo je da povratak punomasnog mlijeka dolazi u isto vrijeme kada se sve glasnije priča o tome kako biljni napici, koji su godinama slovili kao zdravija i ekološki osviještena alternativa, bilježe lagani pad popularnosti. Sojino, zobeno, rižino, bademovo i druga biljna mlijeka još uvijek imaju svoje obožavatelje, no potrošači sve češće propituju njihov sastav, nutritivnu vrijednost i cijenu.
Mnogi od tih napitaka sadrže dodatke, zaslađivače i aditive, a osim što nerijetko imaju niži udio proteina i prirodnih nutrijenata, proizvodnja nekih varijanti (poput bademovog mlijeka) povezuje se i s negativnim utjecajem na okoliš zbog velikih količina vode potrebnih za uzgoj. U takvom kontekstu, povratak jednostavnom i nutritivno bogatom kravljem mlijeku mnogima se čini prirodnijim i smislenijim izborom.
Punomasno mlijeko može biti dio uravnotežene prehrane, posebno ako ga konzumiramo u skladu s vlastitim potrebama. Za neke će i dalje biljni napici biti bolji izbor, bilo zbog uvjerenja, intolerancija ili etičkih razloga, ali činjenica je da punomasno mlijeko doživljava svoj veliki povratak. A sudeći po trendovima, taj povratak nije samo prolazna faza nego promjena u načinu na koji gledamo na prehranu i zdravlje.
Trend povratka punomasnog kravljeg mlijeka prisutan je i među mladima, a tome svjedoče i brojne objave na TikToku koje donosimo u nastavku!
Foto: Pexels, Unsplash, TikTok
