Idu li Hrvati u restorane kao i prije i koliko u njima troše? Evo što kaže zanimljivo istraživanje

Pandemija je u Hrvatskoj utjecala na brojne promjene u ponašanju građana, a jedna od promjena je i učestalost posjeta restoranima. Prema najnovijem istraživanju MasterIndex, koje je u rujnu 2021. za Mastercard provela agencija Improve, čak dvije trećine ispitanika u restorane ide rjeđe nego prije pandemije pri čemu su najčešći razlozi izbjegavanje mjesta na kojima se okupljaju ljudi, kao i lošija financijska situacija ispitanika. Većina ispitanika u restorane ide jednom u šest mjeseci ili čak i rjeđe, dok su posjeti restoranu na dnevnoj bazi jako rijetki osim ako nije riječ o ručku tijekom radnog dana.

Proslave i obljetnice su i dalje osnovni motiv za odlazak u restorane

Više od polovice ispitanika, njih 55%, u restorane ide iznimno rijetko zbog poslovnih prilika, ali ih zato puno više ide u restorane zbog proslava ili obljetnica. Tim povodom 76% ispitanika barem jednom u pola godine posjećuje restoran, a u istom postotku barem jednom u šest mjeseci ispitanici idu na ručak ili večeru s prijateljima. Česti su i obiteljski odlasci u restorane bez posebne prigode – 32% ispitanika to radi najmanje jednom mjesečno. Romantični izlasci s partnerom ili partnericom su rjeđi – 31% ispitanika se za takav odlazak u restoran odlučuje jednom mjesečno ili češće, no čak 34% ispitanika to čini jako rijetko.

No, zato su rezultati vezani za ručak tijekom radnih dana značajno drugačiji. Čak 18% ispitanika posjećuje restorane ili kantine gotovo svaki dan s tim povodom, a jedna desetina ispitanika to napravi barem jednom tjedno.

U restoranima više troše muškarci nego žene

Pri odabiru restorana velika većina ispitanika sluša savjete prijatelja i kolega, dok se trećina njih posluži recenzijama na internetu, a 20% restorane bira prema aplikaciji za lokacije ili putem aplikacija za dostavu. Ipak, razlike u kriterijima prema kojima biraju restorane su vidljive po dobnim skupinama pa se tako mladi (18-29) češće oslanjaju na online recenzije, kao i žene i oni višeg obrazovnog statusa. Online preporuke preferiraju Zagrepčani (39%) te ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara (41%). Za odabir restorana preko aplikacija za naručivanje se odlučuju uglavnom mlađi ispitanici te oni iz Zagreba.

Malo više od trećine ispitanika (36%) mjesečno u restoranu potroše između 200 i 500 kuna, a njih 47% potroši manje od toga. Postotak ispitanika koji potroše mjesečno više od 500 kuna je 14, a to su češće muškarci i to Dalmatinci, visokoobrazovani s višim primanjima.

„Rezultati istraživanja su jasno pokazali kako su briga o vlastitom zdravlju i financijska nesigurnost faktori koji svakodnevno utječu na donošenja odluka o vlastitoj potrošnji. Dramatičan i nagli pad potražnje i prihoda restorana značajno je utjecao na njihovu mogućnost poslovanja“, istaknuo je direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu. „Postaje vidljivo da i u ovom segmentu navike stečene u doba pandemije pokazuju naznake pretvaranja u trendove. Zato smo pokrenuli Mastercard Uplift, najveću hrvatsku platformu usmjerenu na razvoj poslovanja mikro, malih i srednjih poduzeća, ponajprije onih u turizmu, uključujući restorane. Na Uplift.hr poduzetnicima nudimo ono što im je potrebno za ublažavanje posljedica krize: inspiraciju, edukaciju, mentorstvo, promociju i pristup relevantnim informacijama.“

U restorane odlazimo znatno rjeđe nego prije pandemije

Čak 64% ispitanika ide u 2021. u restorane rjeđe nego prije pandemije, a dva najčešća razloga i to kod gotovo polovice ispitanika su što izbjegavaju mjesta na kojima se okuplja više ljudi te što su im osobne financije to ne dozvoljavaju. Jedna petina ispitanika izražava strah da se u restoranima ne poštuju epidemiološke mjere, dok dio ispitanika kaže i kako se broj poslovnih sastanaka u restoranima značajno smanjio.

Uzimajući u obzir dobnu skupinu, okupljanja u restoranima izbjegavaju najviše osobe starije od 50 godina, a žene češće od muškaraca zbog financijskih prilika ne idu u restorane. Financijski razlozi nešto su zastupljeniji kod Slavonaca (60%), dok su manjak poslovnih sastanaka u restoranima uglavnom naveli muškarci, više razine obrazovanja i s višim primanjima.

Kvalitetna hrana je ključna pri odabiru restorana za 90% ispitanika, dok je drugi kriterij lokacija restorana (58%). Pridržavanje epidemioloških mjera kao i izbor pića su također među bitnim kriterijima, dok svega 3% ispitanika kaže da im je važna cijena. Izbor pića je važniji od prosjeka mladima te onima s područja Like, Korduna i Banovine, dok je pridržavanje epidemioloških mjera kao kriterij manje važan sad nego u 2020. godini. Ipak, čak 25% Zagrepčana je reklo da im je upravo to među važnijim kriterijima pri odabiru restorana.

Dakle, pandemija je definitvno utjecala na to koliko ljudi, kao konzumenti, su voljni izdvojiti novac na trošak poput odlaska u restoran. Istraživanje koje je proveo Mastercard definitvno ukazuje na činjenice da postoje brojni faktori koji pridonose ovoj pojavi. U suštini velika okupljanja i slabija financijska situacija jedni su od glavnih razloga smanjena odlaska ljudi u restorane. Hoće li ovaj opadajući trend zaživjeti i kada se situacija napokon smiri ili ćemo nastaviti u ovom trendu, samo će vrijeme pokazati.

Foto: PR, Pexels

0