Što je funkcionalna hrana? Otkrivaju nam dvije sestre, liječnica i stručnjakinja za sigurnost i kvalitetu hrane

Puno smo puta čuli da zdravlje počinje na tanjuru, ali rijetko tko nam to zna objasniti jednostavno, stručno i iskreno. Upravo to rade sestre dr. med. Ana Marija Stojić, specijalistica ginekologije i opstetricije, i Petra Rajninger, mag. ing. techn. aliment. kroz svoj projekt PAM’s Plate. Spojile su medicinu, prehranu i edukacije kako bi razbile mitove o hrani, približile znanost svakodnevici i pokazale da briga o sebi uopće ne mora biti komplicirana.

Petra i Ana Marija vode profil kojim nas, kroz razumijevanje hrane, tijela i znanosti, pokušavaju olakšati svakodnevne odabire kada je riječ o hrani koja, ne samo da je nutritivno bogata, već ljekovita za naša tijela. Osim toga, nedavno su počele voditi edukativno-kulinarske radionice, koje su savršena prilika da se od njih nauči mnogo toga korisnoga uživo.

U razgovoru za Journal, Petra i Ana Marija otkrivaju kako je nastala njihova zajednička ideja, što zapravo znači funkcionalna hrana i zašto vjeruju da su male, svjesne odluke ključ dugoročnog zdravlja.

Journal Intervju: PAM’s Plate (Petra Rajninger i Ana Marija Stojić)

• Za početak, što vas je potaknulo da pokrenete PAM’s Plate i spojite prehranu, zdravlje i edukaciju na tako pristupačan način?

PETRA: Moje iskustvo pokazalo je da ljudi često imaju predrasude o prehrambenoj industriji, osim toga često budu zbunjeni svim informacijama o hrani i događa se ta jedna udaljenost potrošača i proizvođača. Moja vizija je biti most koji će na pristupačan i znanstveno utemeljen način približiti te teme svima koji žele znati o hrani.

Često su me prijatelji i obitelj znali pitati razna pitanja- od toga da im objasnim treba li izbjegavati npr. kruh do toga što znače oznake na deklaracijama proizvoda. Tada sam došla na ideju otvaranja Instagram profila i vrlo brzo, iako mala zajednica, postala je aktivna. Pitanja su stizala i od ljudi koje ne poznajem, komentari su uglavnom išli u smjeru da je profil jako zanimljiv i da im puno pomaže u biranju namirnica i razumijevanju hrane kao takve.

Odlučila sam pozvati Anu, kao doktoricu, u cijelu priču jer jako podržavam multidisciplinarnost, a ona je osoba koja je oduvijek pokazivala interes za učenjem, istraživanjem i jednostavno je bila idealna osoba za suradnju, na stranu što mi je sestra haha.

ANA MARIJA: A ja sam pristala, iako mi je sestra hahha. Šalim se, zapravo baš ovih dana razmišljam kako su se stvari nekako prirodno posložile u ovu našu današnju priču. Mene su prehrana i tjelovježba zanimale cijeli odrasli život, a zadnjih 6 godina sam ušla u dubinu teme sa znanstvene strane prvenstveno zbog mog sina. On je prije 6 godina imao anafilaksiju (alergijsku reakciju na jaje), ja sam mu masirala srce dok smo jurili prema bolnici i taj dan je zapravo za mene započeo ovaj put. Uz dijagnoze nutritivnih alergija i teškog atopijskog dermatitisa, često sam se osjećala da samo tretiramo simptome, a zapravo ne rješavamo ništa i ne ulazimo u traganje za uzrokom i fokusiranje na korijen svega.

Osim toga, radeći na Klinici sa ženama raznih profila- od trudnica do žena u menopauzi, shvatila sam da uistinu vjerujem da je prevencija i edukacija silno bitna i osjećala sam se da je to nešto u čemu bih ja mogla dati svoj doprinos. Još kao studentica puno sam volontirala u javnozdravstvenim projektima po cijeloj Hrvatskoj, držala predavanja u raznim osnovnim i srednjim školama, mjesec dana sam radila s ženama, djecom i mladima u Indoneziji. Ovo nije prva suradnja Petre i mene- 6 godina sam sa svojim divnim prijateljima, i također Petrom, vodila međunarodnu ljetnu školu ronjenja gdje smo između ostalog veliki fokus stavljali na zdrave proizvode, prehranu i edukaciju. Sve vam to pričam, jer sam shvatila, kada me Petra pozvala u ovaj projekt, da je to prirodni slijed i zapravo ono gdje me srce vuče.

• Pojam “funkcionalna hrana” sve se češće spominje, ali rijetko tko ga točno razumije. Kako biste ga vi definirale i što sve spada pod funkcionalnu hranu?

PETRA: Primarni zadatak hrane je da nam daje energiju i zadovolji nutritivne vrijednosti, dakle da nam je ona izvor proteina, masti i ugljikohidrata. Ali znanstvenici su došli do spoznaja da hrana nije samo to, već da određena hrana može imati stvarni učinak na zdravlje i prevenciju raznih bolesti i stanja. I upravo to je funkcionalna hrana. U znanstvenim krugovima neka opće prihvaćena definicija je da je to hrana koja ima dokazani zdravstveni učinak na 1 ili više fizioloških funkcija u organizmu i tako doprinosi zdravlju i smanjuje rizik od bolesti.

ANA MARIJA: Tako je, osim osnovne nutritivne vrijednosti, funkcionalna hrana je ona koja ima i dodatne, znanstveno potvrđene pozitivne učinke na zdravlje. Možemo ju shvatiti kao gorivo za naš mikrobiom crijeva, te nam nudi mogućnost prevencije, ali čak i liječenja određenih bolesti.

• Koliko prehrana zaista može utjecati na zdravlje, konkretno na žensko zdravlje – hormone, ciklus, plodnost ili čak raspoloženje?

ANA MARIJA: Sve više i više znanstvenih studija nam donosi dokaze i o pozitivnom i o negativnom utjecaju prehrane na zdravlje. Nemoguće je ovdje sada nabrojati sve učinke, ali mogu izdvojiti npr. veliku kišobran studiju koja je izašla prije dvije godine u British Medical Journalu i objedinila 8601 znanstveni rad o šećeru i njegovom utjecaju na zdravlje. Našli su značajno štetan utjecaj konzumacije šećera na 18 endokrinoloških, odnosno metaboličkih stanja, 10 kardiovaskularnih bolesti, 7 karcinoma i 10 drugih različitih utjecaja (na zube, kosti, alergije, depresiju..). Općenito u većini studija kao glavni problem nalaze se zaslađena pića, gazirana ili negazirana, a recimo procjena je da je globalno 2010. godine 180.000 prijevremenih smrti povezano s konzumacijom zaslađenih pića. Prema izvješću WHO iz 2023. godine navodi se da je prehrana odgovorna za više od 8 milijuna smrti godišnje.

Ako pričamo o ženskom reproduktivnom zdravlju, velike studije su našle jasne poveznice s prehranom, od prijevremenog poroda do PCOS i neplodnosti. U zadnje vrijeme se sve više poremećaj mikrobioma povezuje i sa stanjima kao što je npr. endometrioza ili s mentalnim poremećajima, kao što su depresija i anksioznost. Naravno, većina kroničnih bolesti je multifaktorijalna u svom nastanku, ali prehrana tu igra veliku ulogu. 

• Koje su najčešće pogreške koje ljudi rade kada pokušavaju “zdravije jesti”?

PETRA: Po mom mišljenju, najčešće pogreške su praćenje trendova i marketinških izraza i to što se često dogodi preopterećenost hranom i dolazi do kontra efekta i neodrživog pristupa prehrani. Dakle, hrana nam je odličan alat za očuvanje zdravlja, glavni izvor svih potrebnih mikro i makro nutrijenata i zapravo trebamo težiti cjelovitoj prehrani, a manje osluškivati što reklame i slični izvori govore.

ANA MARIJA: Slažem se, prehrana treba biti jednostavna, izvor veselja za obiteljskim stolom uz kuhani ručak, a ne astrofizika i dugoročni izvor frustracije.

• Petra, iz vaše perspektive stručnjakinje za sigurnost i kvalitetu hrane – koliko je važna kvaliteta i način obrade namirnica da bi one zadržale funkcionalna svojstva?

To je ključno. Zapravo mi raznim procesima možemo utjecati na kvalitetu namirnice i zadržavanje biomolekula u njoj. I upravo tu leži ljepota prehrambene industrije, da se inovativnim rješenjima postiže maksimalno očuvanje nutritivnih, organoleptičkih, funkcionalnih svojstava.

Ako proizvođač poznaje i poštuje tehnološke procese, poštuje sljedivost, čuvanje namirnice, dobru prerađivačku praksu, dobit će kvalitetan proizvod koji zadovoljava nutritivna i funkcionalna svojstva.

Recimo, proizvođač A proizvodi sok od jabuke. I u tom procesu koristi sterilizaciju kao metodu produljivanja roka trajanja. Zbog toga je osim gubitka npr vitamina C i polifenola izgubio i hlapive aromatske spojeve te ih nadoknađuje dodavanjem aroma (aditiva), šećera i sl.

Proizvođač B, s druge strane, koristi hladno prešanje (dakle ne koristi se toplina) i tehnologiju visokog tlaka. On je tako maksimalno očuvao nutritivna svojstva, očuvao aromu, boju i produljio rok trajanja.

• Ana Marija, u vašoj praksi ginekologije, koliko često primjećujete da prehrana i način života utječu na hormonalne disbalanse, policistične jajnike ili PMS?

Imala sam priliku u više navrata savjetovati žene oko nekog konkretnog problema vezanog za žensko reproduktivno zdravlje i onda pratiti dugoročni učinak promjene životnog stila. Naravno da postoje brojne bolesti koje se liječe primarno kirurški ili uz pomoć lijekova. Ali ja se ovdje fokusiram na razna stanja za koja se danas smatra da suptilni hormonski ili imunološki čimbenici igraju veliku ulogu, vjerojatno često uz genetsku podlogu, i na koja možemo direktno pozitivno utjecati prehranom i drugim životnim navikama (tjelovježba, san..).

Recimo, bilo mi je interesantno vidjeti studiju na 5300 žena koja je dokazala da su kvaliteta prehrane i viša razina tjelesne aktivnosti neovisno povezani sa smanjenim rizikom od HPV infekcije. HPV infekcija je, unatoč odličnom cjepivu koje postoji, i dalje značajan globalni problem.

• Na što bismo svi trebali obratiti pažnju kada čitamo deklaracije proizvoda? Postoje li “skrivene” stvari koje kupci često ne primijete?

PETRA: Ovo je jedna od tema o kojoj često pišem na Instagram profilu i pozivam ljude da čitaju deklaracije i aktivno traže odgovore o značenju deklaracija.
Naime, baš je sad u 2025. izašla studija iz Njemačke koja pokazuje da ljudi imaju interes i trude se čitati deklaracije (njih 75 %), ali unatoč tome samo 42% smatra da su te informacije dovoljne da bi donijeli informiranu odluku.
Ako pogledamo naše tržište, i dalje se, bez obzira na kontinuirane kontrole mogu pronaći krivo napisane deklaracije, što može dovesti u zabludu kupca, ali i u opasnost ako se radi npr. o krivom označavanju alergena. Osim toga, kroz rad s ljudima uočila sam da je često teško razumjeti cijelu deklaraciju osobi koja nije u tome. I upravo tu sam našla svoje mjesto- da budem most između te dvije strane. Da pomognem kupcima u razumijevanju informacija, ali i malim i srednjim proizvođačima da točno napišu svoju deklaraciju.

Moja poruka je zapravo da se čita sastav i nutritivna tablica. A prednja strana služi kao marketing i kako bi u moru proizvoda pogled pao baš na taj jedan.

• Funkcionalna hrana se često poistovjećuje s “supernamirnicama”.. U čemu je razlika i može li i “obična” hrana biti funkcionalna?

PETRA: Da, funkcionalna hrana može biti i vrlo jednostavna namirnica kao što je npr. riba koja je glavni izvor omega 3 masnih kiselina, a koje imaju protuupalno djelovanje, važne su za razvoj mozga, vida i sl.

Dakle, za razliku od „superfoods“, funkcionalna hrana ima znanstvenu podlogu. Superfood je zapravo samo marketinški način da se približi neki proizvod, koji može biti ujedno i funkcionalni proizvod, ali sam naziv superfood zapravo ne označava ništa mjerljivo. Takva hrana je često egzotična i s višom cijenom, a učinak je upitan.

ANA MARIJA: „Obična“ hrana je zapravo to čemu težimo. Cjelovite namirnice, minimalno procesirani proizvodi, evo npr. možda je javnosti najpoznatiji termin „mediteranska prehrana“ koja je, po meni, samo naziv za upravo to- uravnotežena, „obična“ hrana, meso, riba, sjemenke, žitarice, orašasti plodovi, voće i povrće. Funkcionalna hrana je upravo to, samo u količinama i omjerima koji su znanstveno dokazani da imaju pozitivan utjecaj na određeni organski sustav.

• Može li se kod kuće napraviti vlastiti funkcionalni proizvod? Primjerice smoothie, snack ili doručak koji ima dodatnu zdravstvenu vrijednost?

PETRA: Može! Upravo o tome kako napraviti funkcionalni proizvod kod kuće govorimo i zapravo pokazujemo na našoj edukativno kulinarskoj radionici. Dakle, imamo prvo edukaciju o funkcionalnoj hrani, detaljno o utjecaju na zdravlje, a u drugom dijelu radionice izrađujemo funkcionalni puding za koji za sad imamo odlične povratne informacije.

ANA MARIJA: mi ga doma redovito jedemo, a i prijateljice su mi javile da se i njihovoj djeci sviđa takav doručak ili međuobrok.

• Postoji li opasnost da funkcionalna hrana postane samo još jedan marketinški trik? Nešto sto lijepo zvuči, ali nema stvarni učinak?

PETRA: Zapravo ne u smislu da će za 5 godina izaći iz mode, kao što se događalo s raznim drugim prehrambenim trendovima. Upravo zato što se temelji na znanstvenim dokazima.

Može se dogoditi da se u znanosti dođe do novih spoznaja koje bi dovele do npr boljeg definiranja funkcionalne hrane. Ali funkcionalna hrana zapravo nije trend već razumijevanje znanosti o hrani.

ANA MARIJA: Moja nada je da će ultraprocesirana hrana izaći iz mode i s naših polica u budućnosti. To je hrana koja danas čini značajan dio naše prehrane, ali velike epidemiološke studije su jasno povezale takvu prehranu s povećanim rizikom od imunoloških disfunkcija, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, alergijama i autoimunim bolestima. U brojnim nacionalnim studijama raznih država nađena je linearna povezanost konzumacije UPH i prijevremenom smrti. Svijest raste i vjerujem da će se to i dogoditi, a da ćemo se sve više vratiti tradicionalnim cjelovitim namirnicama gdje onda svoje mjesto ima i funkcionalni proizvod.

• Kakvu ulogu u svemu tome igra sigurnost hrane, od porijekla sastojaka do pravilnog čuvanja i pripreme?

PETRA: Sigurnost hrane je kategorija koja se može primijeniti na cjelokupnu hranu, ne samo funkcionalnu. To uključuje i porijeklo, čuvanje, pripremu i još mnogo toga.

To je korak bez kojeg ništa zapravo ne bi funkcioniralo, jer upravo je to preduvjet da se na kraju dobije kvalitetan proizvod koji je zdravstveno ispravan.

Kao kratko objašnjenje navela bih da EU ima jedne od najstrožih pravila i zakona kada je u pitanju sigurnost hrane. To uključuje cijeli put dobivanja hrane, kako mi volimo reći- od polja do stola, a odnosi se od toga koji se npr pesticidi smiju koristiti, do informiranja kupaca npr. o GMO proizvodu (dakle na deklaraciji mora biti jasno naznačeno ako se radi o GMO proizvodu), pa sve do toga koji se aditivi i u kojim dozama smiju koristiti, koje tvrdnje proizvođač smije pisati na deklaraciju, koje materijale smije koristiti kao ambalažu i još mnogo toga.

Naravno, ulogu imamo i mi sami kao potrošači, da kod kuće pravilno skladištimo i pripremamo namirnice jer recimo upravo kućanstva su izvor trovanja hranom u više od 40 % prijavljenih slučajeva.

• Kako balansirati između znanstvenog pristupa prehrani i uživanja u hrani bez osjećaja krivnje?

ANA MARIJA: Voljela bih prenijeti poruku da nikakve krajnosti ili opterećenost zdravom hranom nisu dugoročno rješenje. Moje je mišljenje da tako često dođe do frustracija i samo se vrtimo u krug. Ja volim znanost jer nam ona daje najbolje informacije koje u ovom trenu imamo kao ljudi i duboko vjerujem da je edukacija, dakle ovdje konkretno informiranje o dokazanim učincima prehrane, najbolja polazišna točka. Prehrana, san, tjelovježba.. to nije sprint, nego maraton.

Ako na „uživanje“ mislite na npr. neki slatkiš, evo konkretno savjet za to je da se jede kao desert, a ne kao poseban obrok. Također, odlično za zdravlje je dan započeti slanim, a ne slatkim doručkom. Već s tim ste napravili puno posla.

• Koji bi bio vaš primjer idealnih obroka (npr. doručka i ručka) koji spajaju funkcionalnost, okuse i ravnotežu?

PETRA: Cjelovite namirnice po vlastitim preferencama. Nema jedne ili 10 namirnica koje bih izdvojila kao idealne i dovoljne pojedinačno, već treba težište staviti na raznolikom i cjelovitom. Ako baš moram izdvojiti jednu, to bi onda bio puding koji smo osmislile za našu radionicu jer spaja sve navedeno. 😊

Foto: PAM’s Plate, Pexels, Dupe Photos