Fibermaxxing: Što je i zašto je tako popularan?
Nutricionisti naglašavaju da preporučeni dnevni unos vlakana za odrasle iznosi između 25 i 35 grama, a većina ljudi ostaje daleko ispod te brojke. Upravo zato fibermaxxing ne predlaže nikakav strogi plan ni režim prehrane, već fleksibilan pristup: svaki obrok ili snack oblikovati tako da u njemu bude dovoljno namirnica bogatih vlaknima. Pritom se preporučuje raznolikost, što više boja, tekstura i biljnih izvora na tanjuru, to bolje.
Posebno je zanimljivo da postoje dvije vrste vlakana, topljiva i netopljiva, a obje imaju važnu ulogu u funkcioniranju organizma. Topljiva vlakna otapaju se u vodi i tvore gelastu strukturu koja usporava probavu, stabilizira šećer u krvi, snižava kolesterol i veže toksine. Nalazimo ih u zobi, grahu, grašku, jabukama, avokadu i chia sjemenkama. Netopljiva vlakna, s druge strane, ne otapaju se u vodi i djeluju poput metle u probavnom sustavu: potiču redovitu stolicu, sprječavaju zatvor i daju osjećaj sitosti. Ima ih u cjelovitim žitaricama, zelenom povrću, orašastim plodovima i kori voća.
Osim što pridonose probavnom zdravlju, vlakna imaju i niz drugih prednosti. Istraživanja pokazuju da pomažu regulirati šećer u krvi usporavanjem apsorpcije ugljikohidrata, što sprječava nagle skokove i padove glukoze. Osim toga, topljiva vlakna mogu se vezati za kolesterol i spriječiti njegovo nakupljanje u krvotoku, čime dugoročno štite zdravlje srca i krvnih žila. Vlakna također hrane dobre bakterije u crijevima i time podupiru zdrav mikrobiom, a redovita probava sprječava osjećaj nadutosti i nelagode. Naposljetku, vlakna daju volumen hrani i dulje održavaju sitost, što može pomoći onima koji žele smanjiti unos kalorija ili jednostavno izbjeći nepotrebne međuobroke.
Što kažu stručnjaci – na što se mora paziti?
Iako stručnjaci fibermaxxing ocjenjuju kao siguran i koristan trend, važno je napomenuti da povećanje unosa vlakana treba biti postupno. Nagla promjena može izazvati nadutost, plinove i probavne smetnje, osobito ako se pritom ne unosi dovoljno tekućine. Osobama koje imaju sindrom iritabilnog crijeva, SIBO ili upalne bolesti crijeva liječnici savjetuju oprez i individualiziran pristup.
Fibermaxxing je zanimljiv upravo zato što se ne temelji na uskraćivanju hrane, već na dodavanju – chia i lan u smoothie, pečeni slanutak u salatu, povrće u umak za tjesteninu ili avokado u kajganu. Primjeri su bezbrojni, a princip ostaje isti: u svakom obroku pronaći prostor za još malo vlakana. Na društvenim mrežama može se pronaći mnoštvo inspiracije, od “overnight oats” recepata s bobičastim voćem i lanenim sjemenkama, preko zdjela pečenog batata s crvenim kupusom i bundevinim sjemenkama, pa sve do jednostavnih variva od leće i povrća.
Iako je fibermaxxing trenutno popularan hashtag s milijunima pregleda, riječ je zapravo o podsjetniku na staro pravilo koje nutricionisti ponavljaju desetljećima: jedite više voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica. Razlika je možda samo u tome što ovaj put jednostavan savjet dolazi upakiran u viralni trend koji ga čini privlačnijim široj publici.
