Pad popularnosti vina? Dalmacija dokazuje suprotno, a njeni vrhunski vinari uskoro gostuju u Zagrebu

Iako svjedočimo globalnom trendu pada potrošnje vina i sve prisutnijoj negativnoj percepciji alkohola, dalmatinska vina i dalje plijene pažnju svojim bogatstvom, kvalitetom i tradicijom. Dalmacija je regija u kojoj su vinogradarstvo i vinarstvo način života, duboko ukorijenjen u identitet i kulturnu baštinu. Upravo o toj posebnosti razgovarali smo s Monikom Prović, menadžericom Udruženja dalmatinskih vinara Vino Dalmacije, koja nam je otkrila kako regija spaja stoljetnu tradiciju s vizijom mladih vinara i stvara vina koja osvajaju nagrade i kritičare diljem svijeta.

Poseban fokus u razgovoru posvećen je nadolazećoj manifestaciji Dalmatinske Vinske Ikone, koja će 28. listopada u zagrebačkoj Esplanadi predstaviti najbolje od dalmatinskih vinarija. Ova jesenska vinska priredba, uz profesionalni segment namijenjen somelijerima, novinarima i ugostiteljima, otvorena je i svim posjetiteljima željnima otkrivanja vrhunskih vina regije. Monika naglašava kako ovakvi događaji ne samo da promoviraju kvalitetu i autentičnost dalmatinskih vina, već i šalju pozitivnu poruku o umjerenom uživanju, kulturi konzumacije i vrijednosti vina kao dijela baštine i zajedništva.

I dok dalmatinska vina pripremaju svoje najbolje etikete za ovogodišnju Esplanadu, vas u nastavku očekuje priča o vinogradima, strasti i tradiciji koja stoljećima oblikuje identitet Dalmacije.

• Što po vama čini Dalmaciju posebno zanimljivom vinskom regijom? Koje autohtone sorte vina iz Dalmacije biste posebno istaknuli i zašto?

Dalmacija je regija raznolikosti i neizmjernog vinskog bogatstva, osobito u vidu autohtonih sorti i kolijevka je vinarstva u Hrvatskoj. Vinogradarstvo i vinarstvo duboko je ukorijenjeno u našu tradiciju i neizostavan je dio identiteta regije. A kada je ljudima nešto, kako bi se reklo „u krvi“ onda ekspresija toga i sam finalni proizvod neminovno nosi taj pečat osobnosti, posebnosti i autentičnosti. Kada to uparimo s kvalitetom vina koju danas nude naši vinari, vizijom i hrabrošću mladih generacija vinara koji duboko cijene naslijeđenu tradiciju, ali hrabro unose vlastiti karakter i viziju, dobili smo jednu vibrantnu vinsku regiju koja plijeni pažnju kvalitetom, ljepotom i živošću.

Dalmacija nudi cijeli spektar vina, počevši od bijelih koja pružaju i svježinu i kompleksnost pa je uzbudljivo kušati primjerke debita, maraštine i bogdanuše, zatim malvasije dubrovačke i vugave, kao i neizostavnih pošipa i grka.

Važno je istaknuti i našu scenu rosé vina, danas neizostavnih na svakoj ozbiljnoj vinskoj karti, a regija je osobito poznata po crnim vinima kojih ima u rasponu od laganih poput plavine i lasine, preko nešto jačih i kompleksnijih kao što su primoštenski babić i trnjak, do čuvenog plavca malog sorte koja osvaja dubinom i karakterom. I tu sam spomenula samo neke, još je toliko toga za istražiti…

• Kako vinski turizam doprinosi lokalnoj zajednici i promociji regije?

Razvoj vinskog turizma jedan je od važnijih aspekata dugoročne održivosti  i budućnost dalmatinskog vinarstva. Budući da bavljenje vinarstvom podrazumijeva ostanak u malim ili manjim ruralnim sredinama, iznimno je ovisno o vremenskim uvjetima i radi se o sektoru u kojem je vrlo dug povrat na uloženu investiciju, mogućnost nadogradnje posla kroz vinski turizam i zadržavanje gostiju na imanjima iznimno je važan segment vinskog posla. Dodatno, jedini način da ruralni krajevi ne zamiru je zadržati mlade ljude u njima, a to je moguće samo ako postoj prostor za napredak, rast i prodaju vlastitih proizvoda kroz kanale vinskog turizma koji obuhvaćaju npr. kušaonice, restorane, smještajne kapacitete pa i wellness.

• Koje vrste iskustava gosti najviše traže kada posjete dalmatinske vinograde i vinarije?

Načelno gosti traže kvalitetu u vidu hrane i vina, dobar ambijent, prekrasan pogled pa i dodatne sadržaje i sve je to važan dio ponude, ali ja vjerujem da  povrh toga ljudi traže osjećaj. Da najviše od svega žele vidjeti predani rad, strast, iskrenu emociju vinara prema onome što radi, jer se s time mogu povezati, to ih uzbuđuje u onom životnom smislu i kada se s takvim doživljajem vraćaju kući, nose nešto trajno.

• Koje su glavne aktivnosti Udruženja Vino Dalmacije u promociji dalmatinskih vina?

Udruženje je nacionalno akreditirano tijelo od strane Republike Hrvatske, kao krovna regionalna udruga koja pokriva prostor cijele Dalmacije. Da malo stavim stvari u kontekst, Hrvatska je u ovom smislu podijeljena na četiri glavne vinske regije i svaka ima svoje regionalno vinsko udruženje koje ujedno funkcionira i kao predstavničko tijelo u svim komunikacijama kako s javnim tijelima, tako i s realnim sektorom, odnosno tržištem.

Stoga je naše djelovanje podijeljeno u više segmenata. Jedna od važnijih aktivnosti je promocija naših vinara, osobito autohtonih sorti i stvaranje platforme za suradnju između somelijera, ugostitelja, novinara i vinara putem manifestacija kao što su Festival Vino Dalmacije u Splitu i Dalmatinske Vinske Ikone u Zagrebu. Radimo i na marketingu regije na stranim tržištima poput SADa, Švicarske i Kanade i jedan od važnijih projekata pred nama je suradnja s najvažnijim svjetskim vinskim časopisom, Decanterom u kojem izlazi promo kampanja o regiji, a čiji tim dolazi na Festival Vino Dalmacije u ožujku 2026.g. u Split. To je, osim u profesionalnom vinskom smislu, važna promocija Dalmacije i kao vinske destinacije jer mnogi gosti danas vole planirati put upravo oko vina. Želimo poticati edukaciju, suradnju s turističkim sektorom i stimulirati razvoj vinskog turizma, a paralelno vrlo aktivno pokušavamo riješiti probleme s kojima se naši članov susreću, iz područja javne uprave poput izazova s otkupom državnog zemljišta, koncesija, sadnje vinograda i slično.

Općenito, cilj nam je poticanje zajedništva, bez obzira na različitosti regije i mentaliteta ljudi jer to smatramo svojom prednošću, povećanje vidljivosti naših vina i regije, kako u zemlji, tako i u svijetu jer želimo da Vino Dalmacije bude prepoznato kao platforma koja stvara brend i identitet regije tako što ujedinjuje vinare i promiče kvalitetu i autentičnost.

• Koja je uloga manifestacije Dalmatinske Vinske Ikone u promociji regije i vina? Što posjetitelji mogu očekivati ove godine?

Dalmatinske Vinske Ikone jesenska je vinska manifestacija kada Dalmacija dolazi u Zagreb prezentirati najbolje iz svojih vinarija, takozvane perjanice podruma. Dalmacija je riznica autohtonih sorti vina i kolijevka vinarstva u Hrvatskoj, a Dalmatinske Vinske Ikone su mjesto za prezentaciju izvrsnih vina koja redom mogu dozrijevati dugo i čuvati se više godina, vina koja su na raznim natjecanjima i prema mnogim uglednim kritičarima osvojila najviše ocjene te su obilježena kao vina vrijedna arhiva i privatnih kolekcija ili dolaze iz arhiva podruma jer dalmatinska vina danas osvajaju najbrojnija odličja na međunarodnim vinskim natjecanjima.

Svaki od izlagača izdvaja iz svog portfelja najviše tri etikete na koje je posebno ponosan, s naglaskom na etikete crnih vina, ali izlažu se i odležana bijela vina te Prošek. Posjetiteljima vina predstavlja i rastače vinar osobno, što podiže značaj cijele manifestacije na posebnu razinu.

Manifestacija je usmjerena na profesionalni sektor i novinare kako bismo osigurali povezivanje naših vinara s njima jer nam je cilj održavanje i pozicioniranje dalmatinskih vina na zagrebačkim vinskim kartama. Ali, sajam je od 16h otvoren za sve zainteresirane posjetitelje kako bi upoznali vina koja će birati s tih karti, a predstavlja i izvrsnu priliku za odabir vina uoči sezone poklona i najvažnijih obiteljskih blagdana, kao i za brojne druge posebne prilike koje obilježavaju kraj godine.

Ove godine sudjeluje 40 vrhunskih vinarija s vinima vrijednima ne samo pažnje nego svake trpeze, a malo veći naglasak stavljen je i na Prošek jer nam u goste dolazi Davide Bortone, talijanski novinar, glavni urednik portala Winemag.it te suradnik Wine-Searchera i Vertdevina, jedini Talijan koji otvoreno zastupa hrvatsku stranu u slučaju „Prošek vs. Prosecco“.

Osim njega od međunarodnih gostiju stiže nam ponovno Ivan Barbić, Master of Wine, jedan od njih samo 409 u svijetu s tom prestižnom titulom i jedan od najutjecajnijih vinskih stručnjaka iz regije s međunarodnim ugledom. A s nama će biti i Thomas Brandl, cijenjeni vinski novinar, edukator i stručnjak za tržište vina u srednjoj Europi te suradnik natjecanja Concours Mondial de Bruxelles.

Na kraju, ali ne manje važno, štoviše, u 17h nas očekuje masterclass „Veliki plavac mali“ o našoj najvažnijoj autohtonoj sorti gdje nas kroz dubinsko kušanje 14 plavaca vodi ugledni vinski stručnjak Saša Špiranec i ovome se zaista posebno veselim.

Dodatno predstavit ćemo i tiskano izdanje časopisa VINO DALMATIA, prvi sveobuhvatni vodič o dalmatinskim vinima, na engleskom jeziku, a besplatna on-line verzija dostupna je svima koji žele znati više.

• Kako komentirate trend pada potrošnje vina i negativnu percepciju alkohola u društvu?

Pad potrošnje vina globalni je trend, ali valja imati na umu da se taj pad bilježi prvenstveno u segmentu koji naglasak stavlja na kvantitetu umjesto na kvalitetu. Premium segment još se uvijek održava na stabilnim razinama što nam govori o tome da kupci žele piti dobro, kvalitetno i autentično vino i to je za nas kao malu regiju, koja proizvode otprilike sto puta manje vina od jedne Italije, suštinski dobro jer jedino vrhunskom kvalitetom i možemo konkurirati.

Međutim, ono što primjećujem danas je veliki fokus na štetnost konzumacije bilo kakvog alkohola ponekad i do mjere demonizacije, što predstavlja jedan novi ekstrem. I premda smo svi svjesni kako je vino alkohol pa je potrebna odgovorna i umjerena konzumacija, vjerujem da se danas zanemaruje ono što vino još jest, a to je piće koje nalazimo na trpezama i koje obilježava slavlja i posebne prigode, okupljanje obitelji i prijatelja, dijeljenje važnih životnih trenutaka, sreće i emocija. Imamo jedan zanemareni socijalni aspekt koji uvelike doprinosi kvaliteti života jer nas spaja i okuplja. Najbolja potvrda tome je stil života ljudi iz takozvanih „blue zones“ gdje živi najveći broj stogodišnjaka na svijetu. Razlog njihovog dugoga, ali još važnije kvalitetnog života je umjerena fizička aktivnost, manjak stresa, ali svejedno rad i doprinos zajednici, kvalitetna prehrana i slično. Međutim, osobito je važan bogat socijalni život, ukorijenjenost u svoju zajednicu, mali krug velikih ljudi i nisam primijetila da ne uživaju u pićima poput vina. Dapače, s velikim užitkom ga ispijaju, u umjerenim količinama, dakako, ali dijele taj užitak i duboko su povezani s dragim ljudima u tim ritualima.

• Na koji način Udruženje šalje pozitivnu poruku o umjerenom uživanju vina?

Pa upravom promocijom kvalitete u odnosu na kvantitetu. Naši članovi su fokusirani na to da proizvode najbolja vina sa svojih mikropodručja koja održavaju karakter kako teroara, tako i vinara.

Mi smo mala regija, vrhunskih vina. U svim vrhunskim stvarima uživa se polako, s pažnjom i umjereno.

• Kako vino i njegovo umjereno konzumiranje odražavaju dalmatinsku kulturnu baštinu?

Stoljećima je vino prisutno u umjetnosti kao što su npr. slikarstvo i poezija i jasno je da se radi o piću koje je duboko ukorijenjeno u razvoj naše zapadne civilizacije, a neizostavan je dio i biblijskih priča. Kada je nešto toliko dugo dio jednog civilizacijskog kruga, ono dobiva i svoju simboličnu vrijednost. Ako definiramo kulturu kao cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe i način razmišljanja, percepcije i shvaćanja svijeta, sve što je zajednica naučila i prenijela s generacije na generaciju, a vino se kod nas proizvodi još od antičkih vremena, nesporno je da je vino imanentan dio naše kulturne baštine. Ali kao i sve što je tako moćno, može opstati samo ako znamo kako uživati u tome, a da nas ne obuzme i preuzme. Očito smo do sada bili uspješni u tome pa se nameće zaključak da je tajna upravo u mjeri.

• Koji su vaši savjeti za uključivanje vina u svakodnevni život i društvene prilike na zdrav i moderan način?

Učite i educirajte s o vinima jer je to vrlo vibrantan i uzbudljiv svijet. Jednom kad uđete u taj svijet kroz edukaciju, vidjet ćete koliko je samo truda, predanosti i strasti potrebno za stvoriti jedno vino jer ne radi se samo o radu u vinskom podrumu, onaj dio u vinogradu, pod vedrim nebom još je izazovniji, a nakon toga imamo i proces čuvanja i odležavanja vina.

Kada shvatite sve aspekte tog procesa, cijenite ćete svaku butelju još malo više i tražit ćete u njoj puno više od toga da popijete samo malo alkohola. Usudim se reći da u našoj mašti može postati i mali portal za putovanje u jedan novi svijet, makar nakratko.

• Koji su najveći izazovi s kojima se danas susreću vinari u Dalmaciji i kako ih prevladavaju?

Osim administrativne opterećenosti, što je boljka generalno poduzetnika u Hrvatskoj, prvenstveno to je dostupnost zemljišta za sadnju vinograda, kako privatnog, tako i državnog. Zatim spori i dugotrajni procesi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ali i generalno neučinkovito rješavanje problema od strane javne uprave. Suočavamo se i s problemom manjka radne snage, a brojni od naših najboljih položaja mogu se obrađivati isključivo ručno. I na kraju legislativa te izostanak jednostavnijeg i pravednijeg zakonskog okvira s naglaskom na sljedivost proizvodnje u koju će tržište imati potpuno povjerenje.

Detalje o manifestaciji Dalmatinske Vinske Ikone potražite OVDJE. 

Foto: Antonijo Ćatipović i Cropix (Joško Ponoš, Saša Burić, Tom Dubravec)