Ankica Mamić nam je u razgovoru otkrila kako dovodi jednog od najvećih svjetskih intelektualaca u Zagreb

Dovesti jednog od najpoznatijih svjetskih intelektualaca u Hrvatsku nije mala stvar. Kada je objavljena vijest da u Zagreb stiže Yuval Noah Harari, autor globalnih bestselera Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo Deus i Nexus, interes javnosti bio je ogroman. Harari svojim radom oblikuje način na koji razmišljamo o povijesti, sadašnjosti i budućnosti čovječanstva, a dovođenje takvog imena u hrvatski kontekst zahtijevalo je viziju, hrabrost i odlučnost. O tome kako je uopće došlo do ideje da se Harari pojavi pred domaćom publikom te zašto takvi događaji imaju širi društveni značaj, govorila nam je Ankica Mamić, osnivačica agencije IMC i inicijatorica ovog projekta, koja nije ništa manje impresivna i inspirativna od čovjeka kojeg dovodi u Zagreb.

• Kako je uopće došlo do ideje da dovedete Hararija u Hrvatsku? Odakle motivacija i što smatrate najvažnijim što publika može naučiti iz njegova predavanja?

Ja sam Hararija obožavala još od njegove prve knjige Sapiens: Povijest čovječanstva. Pratila sam sve što je pisao i gdje je gostovao. Oduvijek sam imala želju dovesti ga u Hrvatsku. Kada je prošle godine izašao Nexus, pročitala sam ga i rekla sama sebi – sad ili nikad! Knjiga govori o informacijama, od kamenog doba do umjetne inteligencije, a to je zapravo područje kojim se ja bavim već više od 30 godina. To mi je bio glavni motiv. Mogla sam otići bilo gdje u svijetu slušati ga, ali željela sam da dođe ovdje, jer mislim da smo se u Hrvatskoj prilično provincijalizirali. Nemamo više takvih velikih događaja, a Zagreb i Hrvatska to zaslužuju.

• Je li bilo teško dovesti ga i kakvi su bili pregovori?

On i njegov tim su vrlo zahtjevni, posebno u tehničkom i organizacijskom smislu. Sve mora biti točno po njihovim pravilima. Ali moram reći da je tim izuzetno profesionalan. Uvijek su brzi u odgovorima, jasni i korektni. Posebno me oduševilo što nije imao nikakvih uvjeta oko sadržaja. Moglo ga se pitati bilo što. To pokazuje da je otvorenog uma i spreman razgovarati o svemu.

• Za koga ste zamišljali ovaj događaj, kome je najviše namijenjen?

Definirali smo četiri ključne skupine. Prva je intelektualna zajednica: profesori i nastavnici koji podučavaju mlade generacije. Druga je poslovna zajednica, jer svi govore o umjetnoj inteligenciji, ali pitanje nije samo tehničko nego i humanističko, a Harari je jedan od prvih koji je tu temu otvorio u javnosti. Treća skupina je komunikacijska industrija: svi koji se bave medijima i komunikacijom. I na kraju, politika. Demokracija je u krizi i političarima je izuzetno važno čuti njegove uvide.

• Mislite li da Hararijeve ideje utječu na komunikacijske trendove u Hrvatskoj i Europi?

Apsolutno. Danas više ne postoji “završio si fakultet i to je to”. Stalno se moraš obrazovati, pratiti razvoj, učiti nove vještine. Harari je u tom smislu inspirativan. Kao povjesničar se usudio otvoriti teme koje su naša sadašnjost, a ne tek budućnost. Takvi događaji ljudima mogu biti motivacija da nastave učiti i razvijati se.

• Što vas je tome osobno naučilo kroz karijeru, s obzirom na to da tehnologija nije uvijek napredovala ovako brzo?

Mislim da mi je najveća prednost prirodna znatiželja. Oduvijek sam htjela čitati, istraživati i učiti. Osim toga, moj životni kontekst mi je ostavio puno vremena za obrazovanje. Bila sam među prvima s Apple računalom u Zagrebu, među prvima na društvenim mrežama… Uvijek sam htjela odmah vidjeti što je novo. To mi je pomoglo da pratim promjene i ostanem u tijeku.

• Kako je nastala vaša agencija IMC?

Nakon što sam već imala iskustvo s jednom komunikacijskom agencijom, 2002. godine osnovala sam IMC, i to u suradnji s McCann Ericksonom, tada najvećom oglašivačkom agencijom u Hrvatskoj. Nakon dvije godine samostalno sam preuzela tvrtku. Shvatila sam da želim slobodu, to mi je uvijek bilo najvažnije, iako je nosilo rizike. Upravo zato sam i u ovaj projekt s Hararijem ušla svjesno. Financijski je ogroman rizik, ali vrijedan jer mislim da Zagreb to zaslužuje.

• Spomenuli ste i spajanje s digitalnom agencijom Atomski marketing. Zašto?

Procijenila sam da je za daljnji rast agencije važno imati snažnog partnera u digitalnom području. Ja donosim iskustvo i komunikacijsko znanje, a moj partner stručnost u digitalu. To je za mene novi početak – nastavak stare karijere, ali s dodatnom dimenzijom.

• Jeste li kroz karijeru nailazili na prepreke, posebno kao žena u ovoj industriji?

Ogromne prepreke. Prvo, bila sam pionirka u ovom poslu i ljudi nisu ni znali što znači odnosi s javnošću. Drugo, ženama je uvijek teže, imamo i “drugi život”, obitelj i obaveze koje često muškarci nemaju u istoj mjeri. Treće, žene se rijetko vrednuje po kompetencijama. Uvijek vas pokušavaju smjestiti u kontekst čija ste supruga, čija štićenica… A na početku karijere bilo je i puno mizoginije. Danas je situacija nešto bolja, ali još uvijek napredujemo presporo.

• Postoji li projekt u vašoj karijeri na koji ste posebno ponosni?

Ima ih više. Na primjer, izlazak Croatia osiguranja na Zagrebačku burzu. To je bio veliki projekt u vrijeme kada nitko nije znao pravila komunikacije na tržištu kapitala. Posebno mi je drag i jedan probono projekt obnova Križnog puta u Vukovaru. Organizirali smo fundraising kampanju i angažirali slikara Zlatana Vrkljana. Bio je to dirljiv trenutak i projekt koji mi je ostao u srcu.

• Što biste za kraj poručili mladim ženama koje žele graditi karijeru u ovom poslu?

Prije svega ne bojte se. Strah je najveći kočničar. Nemojte dozvoliti da vas preuzmu algoritmi – birajte sami svoj put, bez obzira želite li biti poduzetnica ili majka kod kuće, sve su uloge jednako vrijedne. Nemojte se bojati ni vratiti se ako nešto ne ide. Ja sam puno puta krenula pa se predomislila. Nije problem pogriješiti, problem je ostati zarobljen u strahu. I ono najvažnije: stalno se obrazujte, jer svijet se mijenja nevjerojatnom brzinom. Samo zadovoljna i kompetentna žena može dobro raditi ono što radi.

Yuval Noah Harari, poznati povjesničar i autor, gostovat će u Zagrebu 23. listopada 2025. u 15:30 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Više informacija dostupno je ovdje.

Foto: Martina Movrić