#allaboutchange: Martina Petrović snažna je žena koja donosi promjene u filmskoj industriji

Prošla godina ostavila je duboke posljedice na sektor kulture pa tako i na hrvatski i europski film. No situacija nužno ne mora biti loša. Ponekad su teške okolnosti potrebne kako bi iz nas izvukle dodatnu motivaciju i nagnale nas na veći trud i rad koji vodi ostvarivanju zadanih ciljeva. Martina Petrović uspješna je žena u filmskoj industriji, voditeljica Deska Kreativne Europe –  Ureda MEDIA Hrvatske, koji je vezan uz HAVC i Europsku komisiju, te ima savjetodavnu ulogu prema hrvatskim filmskim i televizijskim profesionalcima te autorima video igara pomažući im u pripremi njihovih radova od samih početaka stvaranja projekta. Martina svoju snagu usmjerava u motiviranje, edukaciju, informiranje i umrežavanje svih profesionalaca, ali i amatera koji tek počinju svoje karijere. Optimistična, pametna i snažna žena kao formulu svog uspjeha navodi da je bitno raditi ono što voliš. U novom intervjuu na našoj #allaboutchange platformi razgovarali smo s njom o uspjehu hrvatskog filma i promjenama koje kreću od nas samih, a vode boljem i uspješnijem društvu.

• Kako se u vašem poslu nosite s izazovima današnjice i pandemijom koja je uvelike utjecala na sektor kulture pa tako i na film?

Točno je da je europski audiovizualni sektor doživio ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Baš kad smo pomislili da ćemo se uspjeti izvući iz nje, čini se da je COVID-19 uzvratio udarac! Trenutačne posljedice krize bile su raznolike i zahvatile su gotovo sve glavne grane audiovizualnog sektora, od prekida produkcijskih projekata do zatvaranja kina. No ima i uspješnih priča koje treba promovirati u ovim teškim, odnosno izazovnim vremenima.

Primjerice, 2020. godina bila je s jedne strane izazovna zbog pandemije, a s druge rekordna i najbolja godina u kontekstu uspješnih hrvatskih rezultata. Drugim riječima, prvi su put hrvatski korisnici bili uspješni u 11 od ukupno 14 različitih poziva za predlaganje projekata Potprograma MEDIA. Odnosno, uspjeli su ostvariti ukupan i rekordan iznos od 2.260.241 eura, što prema visini sredstava predstavlja najbolji ostvaren godišnji iznos od 2008. godine!

• Koje promjene već sada možete primijetiti na području filma u Hrvatskoj, ali i EU s obzirom na aktualno stanje?

Važno je naglasiti da je 19. ožujka 2020. godine Europska komisija usvojila Privremeni okvir kojim se državama članicama omogućuje da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi pomoći gospodarstvu zbog pandemije COVID-19 i neposredno nakon toga. 17. travnja 2020., Europski parlament usvojio je Rezoluciju o koordiniranom pristupu u borbi protiv pandemije uzrokovane koronavirusom i njezinim posljedicama.

Uz vladinu/parlamentarnu podršku, mobilizirani su nacionalni filmski i audiovizualni fondovi diljem Europe kako bi se poduzele mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 za razne grane filmskog i audiovizualnog sektora. Reorganizirali su svoje djelovanje i interne procedure kako bi mogli nastaviti djelovati i pružati pomoć, prilagođavajući postojeće sheme radi uvođenja veće fleksibilnosti ili stvaranja specifičnih shema za olakšavanje poteškoća s kojima je sektor suočen. 

Neke mjere koje su filmske agencije poduzele vezane su za filmski i audiovizualni sektor u cijelosti, dok su druge ciljale specifične podsektore, odnosno produkciju, distribuciju i izlaganje, kao i događanja i festivale. Poduzet je širok i raznolik niz mjera, od stvaranja novih fondova za hitne slučajeve do olakšavanja uvjeta za pristup podršci, povećanja financijske pomoći, osnivanja pomoćnih usluga i slično. Stoga je važno kontinuirano raspravljati o mogućnostima koje nacionalne i institucije EU mogu poduzeti kako bi zaštitile producente i kina u ovom teškom razdoblju. 

S obzirom na novonastale okolnosti koje su prouzročile zatvaranje kina i nemogućnost održavanja događanja u kreativnom i kulturnom sektoru, platforme na zahtjev doživjele su visoku popularnost i znatnu transformaciju. Usprkos dugogodišnjem postojanju platformi na zahtjev, one nisu nikada bile popularne i korištene u ovom obimu. Statistički gledano, smatra se kako se u ožujku 2020. godine postotak korisnika opcije platformi na zahtjev (VoD) povećao za gotovo 30% u odnosu na isto vrijeme 2019. godine, dok je postotak korištenja opcije pretplate na platforme na zahtjev (SVoD) u ožujku porastao za čak 53% u odnosu na prošlu godinu. Povećanje broja korisnika i popularnosti platformi na zahtjev omogućilo je jednostavniji pristup VoD platformama, kao i veću mogućnost praćenja filmova i drugih događanja iz područja kulture cijele Europe.

• Uloga MEDIA deska je savjetodavna, s kakvim se problemima najčešće susrećete s hrvatskim filmašima?

Nacionalni deskovi ponekad u očima filmskih profesionalaca i producenata djeluju kao institucije koje im žele otežati život. Iako svoj posao doista radim sa srcem, ne mogu filmaše posve zaštititi od birokratskih procedura koje moraju proći. Moj je posao organizirati sastanke s njima i proći kroz raspisivanje prijavnica te im pomoći savjetima, sugestijama i uputama kako bi njihovi scenariji i strategije za film bili prihvatljivi za određene natječaje.

• Kakve su prognoze za ovu, ali i iduće godine u vidu financiranja? Hoće li Europa smanjivati svote s obzirom na svjetsku financijsku situaciju ili se hrvatski, ali i drugi nezavisni filmaši, ne moraju bojati?

Približavamo se novom Potprogramu MEDIA 2021. – 2027. i, iskreno govoreći, radi se punom parom, a sve kako bi pozicija hrvatskih filmaša, hrvatskih filmskih festivala i drugih korisnika iz Hrvatske bila ravnopravna s prijaviteljima iz drugih, odnosno 37 zemalja članica Potprograma MEDIA. Točno je da se kasni sa svime, ali nadam se da nećemo dugo čekati na objavu novih poziva. Preostaje usvajanje pravnog okvira na razini Europske unije pa se iskreno nadam da će postojati određeno razumijevanje s obzirom na situaciju.

Krajem prošle godine, nakon dugotrajnih pregovora, postignut je politički dogovor između Europske komisije, Europskog parlamenta te država članica Vijeća Europske unije, a kojim se stvara temelj za nastavak budućeg i novog Programa Kreativna Europa, u sklopu kojeg je i Potprogram MEDIA.

Vjerujem da će Potprogram MEDIA nastaviti podržavati projekte s europskom i međunarodnom dimenzijom, promovirati kulturne i jezične raznolikosti, ali i nastaviti njegovati talente iz različitih zemalja članica te poticati korištenje novih tehnologija za jačanje konkurentnosti audiovizualnog sektora.

• Mislite li da su ljudi dovoljno informirani o svojim mogućnostima ili i dalje tu vidite prostor za napredak, ako da – u kojem smjeru? Jesu li to edukativne aktivnosti, radionice?

Hrvatski filmaši, kako ih volim od milja zvati, uvijek su na vrijeme informirani o svemu. Iako MEDIA Desk ima zadaću pružati savjete i odgovarati na upite hrvatskih filmskih i televizijskih profesionalaca i autora videoigara, objašnjavajući im različite strategije financiranja i kriterije prihvatljivosti njihovih djela, nastojim u isto vrijeme biti aktivna i u osmišljavanju i organizaciji inovativnih i kreativnih radionica – bitnih instrumenata izobrazbe, informiranja i umrežavanja kako hrvatskih, tako i europskih filmskih profesionalaca.

• Donosite promjene na svim razinama i odradili ste već svoj drugi mandat kao voditeljica MEDIA Deska Kreativne Europe, na što ste najviše ponosni?

Potprogram MEDIA pruža potporu putem 14 poziva za podnošenje projektnih prijedloga, a hrvatski su prijavitelji u završnoj rekordnoj godini Potprograma bili uspješni u čak 11 kategorija. U navedenom sedmogodišnjem razdoblju sudjelovalo je ukupno 70 različitih organizacija. Slijedom navedenog osigurana je potpora za razvoj 49 hrvatskih dugometražnih hrvatskih filmova i TV serija te jedan kratki animirani film (pojedinačni i skupni projekti), 2 televizijska projekta u sklopu zahtjevnog poziva za TV programiranje i 4 hrvatske videoigre.

Volim istaknuti da je TV serija „Područje bez signala“ u režiji Dalibora Matanića, a u produkciji Kinorame iza koje stoji Ankica Jurić Tilić, prva hrvatska TV serija koja je podržana i za razvoj projekta i za TV prikazivanje. Jednako tako, Animafest Zagreb je jedini hrvatski festival koji je u ulozi nositelja uspio osigurati pojedinačnu festivalsku i potporu za mreže festivala CEE Animation Festival Network.

Kada govorimo o pozivima koji se odnose na promidžbu i distribuciju europskog filma, važno je istaknuti da je čak 14 hrvatskih kina osiguralo potporu putem jedinstvene mreže kina Europa Cinemas, ukupno je deset hrvatskih distributera osiguralo potporu za distribuciju europskog filma, dok je pet hrvatskih filmskih festivala 2015. godine uspjelo prema osiguranim sredstvima pozicionirati Hrvatsku na visoko treće mjesto u odnosu na 39 zemalja članica Potprograma MEDIA, a dva hrvatska filmska festivala 2020. godine sudjelovala su putem poziva za mreže festivala.

Također, tu je i jedini hrvatski program stručnog usavršavanja (ZagrebDox Pro) koji kontinuirano dobiva sredstva Potprograma MEDIA još od 2012. godine. Putem poziva za razvoj publike, filmsko obrazovanje, promidžbu europskih audiovizualnih djela putem interneta te pilot-projekta Europske komisije „Kina – inovativni centri“ hrvatske organizacije su, bilo s pozicije nositelja projekta ili partnera, sudjelovale u čak 12 projekata.

I na kraju, često su hrvatski prijavitelji, tj. hrvatski korisnici, natječući se s „velikim“ zemljama članicama, bili pri samome vrhu ljestvice uspješnosti s obzirom na ukupan broj odobrenih projekata ili na temelju ukupno ostvarenih financijskih iznosa. Iako su ponekad prilikom ispunjavanja određenih smjernica poziva na snazi bili iznimno visoki kriteriji, dosad se nije dogodilo da nakon zaključenja poziva hrvatski korisnici ne osiguraju financijska sredstva Potprograma MEDIA bilo u ulozi partnera ili samog prijavitelja.

• Jako puno radite i to donosi konkretne rezultate, kako balansirate između poslovnog i privatnog života?

S prošlom, 2020. godinom svi smo nekako zakoračili u razdoblje novih izazova koje je potrebno što prije pretvoriti u vlastite mogućnosti i prilike. Moram priznati da nije jednostavno balansirati između privatnog i poslovnog života u takvim okolnostima. No kada volite to što radite, onda nekako dnevne uspone i padove lakše podnosite…

• Koja je, po vama, formula za uspjeh u takvom možemo reći nemilosrdnom svijetu filma i financija?

Kada naučimo biti sretni zbog uspjeha drugih te kad shvatimo da samo zajedničkim stremljenjima, međusobnom komunikacijom i razmjenom informacija možemo puno toga postići, bit ćemo na dobrom putu. A ako pritom volimo to što radimo, tada možemo biti sigurni da koračamo i prema vlastitom uspjehu.

Sadržaj članka nastao je u suradnji s našim partnerima. Za više informacija, pogledajte naše Uvjete korištenja.

Foto: Sanja Jagatić, Pexels