5 pravila uspjeha: Albert Gajšak

Jedan od najmlađih i najuspješnih poduzetnika u Hrvatskoj, bez dvojbe je Albert Gajšak koji stoji iza sve popularnijeg start upa – Circuit Mess. Nakon što je prošle godine na tržište lansirao edukativnu i beskrajno zabavnu igraću konzolu MAKERbuino, sada je napravio prekretnicu i u svijetu mobilnih telefona.

Naime, Circuit Mess stvorio je mobilni telefon MAKERphone kojeg, poput konzole, sami morate sastaviti, ali i programirati vlastiti software. Riječ je o funkcionalnom smartphoneu koji možete sastaviti i programirati potpuno samostalno prateći upute na internetskoj stranici Circuit Messa.

Novi projekt je dvostruko skuplji od MAKERbuina koji je Gajšaka i njegov Circuit Mess učinio prepoznatljivima na svjetskom tržištu. No, budući da je riječ o inovativnom i zanimljivom gadgetu, Kickstarter kampanja opet obara sve rekorde, baš kao i ona prethodna. To dokazuje koliko ljudi diljem svijeta prepoznaju Gajšakove izume i jedva čekaju da ih ovaj mladi čovjek, sa svojim kreativnim timom, u što većem broju lansira na svjetsko tržište.

Brojke govore upravo o tome koliki je uspjeh Gajšakovih izuma jer je u samo prvih 24 sata aktiviranja kampanje, prikupio 30 000 dolara, a u ovom trenutku brojka je na desetke puta veća.

Cilj koji si je postavio ovaj poduzetni kreativac usmjeren je na približavanje elektronike i programiranja široj publici na zabavan način. Čini se da mu to i uspijeva i to s takvom lakoćom kakvoj se ni sam nije nadao.

Edukativni alat “zamaskiran” u obliku igraće konzole pronašao je svoj put do potrošača i to iz cijelog svijeta.

Što je sve bilo potrebno da ove proizvode zavole tisuće korisnika i kako je svoje ideje pretočio u ove dojmljive proizvode, osobno nam je otkrio – Albert Gajšak.

1. Prošlo je godinu dana otkako si izlagao svoj proizvod u Las Vegasu. Za one koji ne znaju, kako si došao tamo, zašto je baš Las Vegas znakovit i što je to značilo za tvoj start up?

Sudjelovali smo na start up natjecanju, htjeli smo izlagati tamo, to nam je bio motiv kada smo se “borili” s drugim start upovima iz Hrvatske. Zvuči grandiozno, a riječ je o najvećem sajmu elektroničke opreme u svijetu – CES.

Svake godine natjecanje organizira hrvatski časopis BUG i najbolji u Hrvatskoj dobije mogućnost odlaska u Ameriku sa svojim proizvodom. Oni su ostvarili suradnju s organizatorima koji stoje iza CES-a i to je odlična prilika za promociju. Ukoliko imaš primamljiv hardverski proizvod, onda je taj sajam idealan za promoviranje.

Samo naše izlaganje u Las Vegasu nije bio naš najveći uspjeh i konačni cilj. Sve ono što se događalo oko tog sajma i što je došlo nakon su prave beneficije tog našeg putovanje.

Nekoliko dana prije nego što smo tamo predstavili svoj proizvod o nama je pisao Forbes i tako su za nas čuli oni koji inače ne prate inovacije u svijetu elektronike.

Prije toga smo osvojili i prvo mjesto na natjecanju Zagreb Connect, odnosno natjecanju koje za start upove organizira Grad Zagreb. To nam je također pomoglo u razvijanju naše priče. Sva ta priznanja i popratne nagrade su nas uzdigle i pomogle nam da se razvijamo.

2. Ne samo da si napravio igraću konzolu MAKERbuino, sada je aktualan još jedan inovativni proizvod. Riječ je o mobilnom uređaju MAKERphoneu. O kakvom je zapravo mobitelu riječ? 

Slična je priča kao MAKERbuino. I ovaj mobitel sam sastavljaš. Dolazi kao set koji je nesastavljen. U njemu se nalazi čitav niz elektroničkih komponenata pa moraš pratiti uputstva na internetu i na crvenu pločicu “pikati” različite komponente pa staviti to sve zajedno u kućište. I u ovom slučaju je cilj približiti ljudima elektroniku i programiranje na zabavan način pa osim što je riječ o funkcionalnoj napravi, ovo je zapravo edukativni alat.

Razlika između MAKERbuina i MAKERphonea je u tome što je MAKERphone sofisticiraniji. Sve što smo naučili unutar godinu i pol dana otkako postojimo pretočili smo u taj uređaj. Odlučili smo se za formu telefona jer to ljudi koriste. Svi u svakom trenutku imamo mobilni telefon kraj sebe. No, mnogi ljudi uopće ne znaju što se nalazi u tom uređaju. Mnogi misle da telefone proizvode čarobnjaci, roboti ili Kinezi. No, mobilne telefone ne proizvode i ne dizajniraju ljudi koji su puno pametniji od mene ili tebe. Poanta kod ovog uređaja je što želimo demistificirati tehnologiju i približiti elektroniku široj publici. Baš zato smo za naš novi proizvod uzeli oblik telefona jer za telefon svi znaju i nije im to apstraktan proizvod.

3. Kada kažeš da ti je cilj približiti ovaj proizvod široj publici, to znači da je namijenjen svima od 7 do 77? 

Iako ga svatko tko ima zanimanje za tehnologiju može sastaviti, donja dobna granica je 11 godina. Uz dovoljno pažnje i praćenje naših tutorijala svatko tko ima više od 11 godina može sastaviti MAKERphone. 11 zbog toga što uključuje lemljenje. Nije da je riječ o legićima već je ovaj poduhvat bliže pravoj elektronici. Djeca koja imaju manje od 11 godina nemaju motoričke sposobnosti kako bi sastavili taj uređaj pa je to jedini razlog zašto smo postavili tu dobnu granicu.

4. Imaš već feedback o ovom proizvodu? Kako tržište reagira na MAKERphone?

Odlično reagira. Kickstarter kampanja traje 20 dana, a mi smo dovoljno sredstava prikupili u svega prvih nekoliko dana kampanje. O nama osim što su pisali gotovo svi hrvatski mediji, pažnju smo privukli opet Forbesu, no ovoga puta i Techcrunchu, BBC-u i Mashableu. Ljudi su zainteresirani jer svi reagiraju pozitivno. Ovo je potpuno novi koncept mobilnog telefona na tržištu. Uspjeli smo edukaciju povezati sa zabavom.

Veliki potencijal u korištenju naših proizvoda je kod pojedinaca, ali i kod privatnih, pogotovo obrazovnih institucija. Čak je i jedno katoličko sveučilište iz SAD-a naručilo pakete za svoje studente, ali i neke hrvatske škole su naručivale konzolu kao pomoć pri učenju.

5. Kad smo kod fakulteta i formalnog obrazovanja. Ti si taj put malo zaobišao. Odlučio si napraviti sam svoj put. Je li bilo teško odlučiti posvetiti se poduzetništvu, a upis na fakultet staviti po strani (barem za sad) ?

Bio sam maturant kada sam napravio svoj prvi proizvod za koji sam dobio poprilično izdašnu investiciju. Shvatio sam da ne mogu dvije velike stvari raditi u isto vrijeme kvalitetno. Ne bih mogao razvijati business i polagati ispite na fakultetu. Taj multitasking ne bi imao pozitivan ishod niti za fakultet niti za start up. To su dvije stvari koje uzimaju jako puno vremena. Ako imaš start up onda moraš tome biti posvećen 24 sata da bi uspio. Gradiš nešto što je krhko. To ti je kao novorođeče. Svaki krivi potez može biti problem. Moraš biti delikatan i puno truda ulagati. Slično je i s fakultetom. Shvatio sam da dvije stvari ne idu.

Nemaš svaki dan priliku svoj hobi pretvoriti u posao ili nešto veće od toga. Uspio sam u godinu i pol dana zaposliti 7 osoba. Živim od onoga što volim raditi.

Na kraju krajeva, fakultet može čekati. A da sam propustio priliku stvoriti CircuitMess kakvim ga danas znamo ne bih si to nikada mogao oprostiti.

Dobio sam puno kritika i ljudi me percipiraju kao protivnika obrazovanja. Oni zapravo izvlače iz konteksta ono što govorim i radim. Mislim da ne možeš generalizirati i reći: “Svatko treba ići na fakultet” ili “Nitko ne treba ići na fakultet”. To je individualno jer ne postoje dvije osobe na svijetu koje imaju iste šanse i koje isto funkcioniraju.

Na kraju dana se moraš zapitati želiš li ići na fakultet i voliš li to što studiraš. Jesi li voljan dati 5 godina svog života za diplomu? Meni bi sigurno bilo lakše da sam upisao fakultet. Prikupio bih znanja koja bi mi pomogla u vođenju posla, upoznao bih ljude, izgradio mrežu i povezao se s drugim ljudima koji imaju slične interese kao ja. No, u ovom trenutku ipak sam odlučio da je vođenje start upa ono čemu se moram u potpunosti posvetiti. To se u mom slučaju ipak više isplati. Fakultet očito nije jamstvo za uspjeh u životu.

Sve više tvrtki pogotovo u IT sektoru ne pitaju potencijalne zaposlenike imaju li diplomu već što znaju. Testiraju ih i na temelju toga donose odluke o novim radnim timovima, a ne na osnovu fakulteta koje su pohađali. Mislim da netko tko je završio fakultet i to ga je uistinu zanimalo može biti vrhunski stručnjak, a netko tko je samo “protrčao” kroz fakultet i na kraju diplomirao ne mora značiti da je prikupio ikakvo vrijedno znanje. Nisam ni za ni protiv fakultetskog obrazovanja već smatram da je to individualno i protiv sam prisile. Svatko treba odabrati put koji mu najviše odgovara.

Mnogi moji kolege iz gimnazije su upisali fakultete da bi ispunili društvenu normu koja im je nametnuta iako nisu uopće znali što ih zanima i čime se žele baviti. To smatram lošim jer bolje je ne upisati fakultet nego se usmjeravati na nešto što te ne zanima, ne veseli te i, na kraju krajeva, ne leži ti. Treba isprobavati nove stvari dok ne otkriješ što te zanima i u čemu si dobar. Sve drugo je tužan život.

6. Zapošljavaš 7 mladih ljudi. Svi zajedno djelujete kao jedna skladna cjelina. Koja su zaduženja pojedinih članova tima? Kako izgleda vaš zajednički radni dan?

Da, kompaktan smo tim, ali imamo i nekoliko vanjskih suradnika i suradnica bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće. Osim mene tu je Miran koji se isključivo bavi prodajom. Traži nove tvrtke koje bi kupile naše proizvode, menadžerira one s kojima već surađujemo kako bi se naši proizvodi mogli distribuirati u trgovinama diljem svijeta. Matea je administrativna asistentica. Pomaže nam i u vidljivosti na društvenim mrežama. Moj brat Emil je još uvijek srednjoškolac, ali je razvio većinu softwarea za naše uređaje. Borna vodi proizvodnju, zaslužan je da se naši proizvodi proizvedu, svaki dio da se izreže i obradi te pošalje kupcima. Laura i Bruno su tehničari u proizvodnji uređaja. Sve elektroničke uređaje sklapaju i šalju kupcima. Dizajner Matija kreira sve grafike i vizuale za nas. Antonio se bavi našom web stranicom. Inače studira na FOI – u u Varaždinu. Moja djevojka Tena smišlja duhovite i zanimljive copy sadržaje za naše društvene mreže. Tomislav Car (direktor tvrtke Infinum) i njegova supruga su s nama od samog početka. On nam je pomogao u pokretanju i vođenju start upa. Pomažu savjetima, pokazao mi je kako svoju ideju pretočiti u proizvod koji se prodaje.

7. Što sljedeće planirate lansirati na tržište?

Gradimo krovni brand CircuitMess i ugasit ćemo MAKERbuino i to će se nalaziti isključivo na circuitmess.com. Ime tvrtke ćemo iskoristiti kako bismo ujedinili sve proizvode koje smo napravili i koje tek planiramo napraviti, ali pod jednim imenom. Plan je ostati dalje u edukaciji. Veliki je potencijal u tržištu edukacijskih alata. Planiramo napraviti različite uređaje koji na zabavan način djeci i ladima približavaju elektroniku i programiranje. Plan je napraviti širu paletu proizvoda, od jeftinijih do skupljih, jednostavnijih i složenijih izdanja kako za najmlađu djecu, tako i za nešto stariju.

Sljedeći korak će biti prilagodba MAKERbuina i MAKERphonea mlađim uzrastima. Napravit ćemo varijantu s komponentama koje se slažu bez upotrebe lemilice. Bit će zanimljivo jer svi imamo jako puno ideja koje treba realizirati.

8. Tvojih 5 pravila uspjeha?

Moraš biti drugačiji, slušati sebe. Ne kriviti vanjske faktore za vlastiti neuspjeh. To sam primijetio da je jako popularno u Hrvatskoj. Ljudi više vole biti reaktivni, a ne proaktivni, a bez proaktivnosti ne može se očekivati uspjeh. Kult sanjarenja odlaska iz države ili odlazak je također vrlo popularan. To isto ne bih rekao da je jamac uspjeha. To obično govore i smatraju oni koji nikada prije nisu otišli izvan države, ali znaju da vani teče med i mlijeko. Pokrenuti bilo što je teško. Ono što jamči uspjeh je individualni rad i trud. Da sam čekao savršen trenutak da završim fakultet, da se sve posloži, da se povežem s partnerima, naučim još desetine novih vještina… vjerojatno nikad ne bih ništa nikad pokrenuo. Ne bih mogao hobi pretvoriti u business, niti zapošljavati ljude. Poanta je da neki put u životu trebaš ići glavom kroz zid i reći idem nešto napraviti i ne čekati savršeni trenutak koji zapravo nikada neće doći.

Foto: Dijana Ljubanović

0