U Zagrebu će biti predstavljena dosad neizlagana djela velikog umjetnika Miroslava Šuteja
Jedan od najmaštovitijih hrvatskih slikara, grafičara te ambijentalnih umjetnika visoke moderne i postmoderne Miroslav Šutej (1936. – 2005.) prepoznatljiv je po inovativnim pristupima, eksperimentiranju s geometrijskim oblicima, iluzijama prostora te dinamičkim i optičkim efektima.
Kao dizajner oblikovao je hrvatski grb, velik dio novčanica hrvatske kune i nekoliko legendarnih sportskih dresova, među kojima i hrvatske nogometne reprezentacije, a njegova djela uvrštena su u stalne postave galerije Tate i MoMA-e.
Svestrani umjetnik napustio nas je prije točno 20 godina, 13. svibnja, istog datuma kada će se u prostoru poliklinike Bilić Vision u Ksaverskoj 10 otvoriti izložba Šutej – Počeci. Riječ je o stotinjak najranijih radova u raznim tehnikama (tuš, ugljen, akril, akvarel, linorez, litografija), a među kojima su i brojne pripremne skice za razne motive na biblijskom papiru formata A4, koji su prije tridesetak godina, posredstvom obiteljskih veza, postali dio kolekcije Nadežde i Ranka Bilića, organizatora izložbe Šutej – Počeci.
Šutej – Počeci
Zagreb ima dugu povijest liječnika koji su baštinici hrvatske nacionalne likovne umjetnosti. Kroz ovaj početni susret, ali i mnoštvo ideja u budućnosti, Zagreb će moći navesti još jedno relevantno mjesto za kulturnu scenu, ali i mjesto čuvanja likovne umjetnosti kao identiteta. Šutej – Počeci uvodi nas u lijep svijet obitelji Bilić i Miroslava Šuteja, gdje se na 20. godišnjicu Šutejeve smrti pozivaju prijatelji, pacijenti, suradnici i svi ljubitelji umjetnosti i medicine na druženje, uz selekciju radova iz kolekcije Bilić.
Selekcijom radova kustosice Anite Ruso Brečić za izložbu Šutej – Počeci pokušalo se obuhvatiti što više tehnika, izričaja i motiva kako bi se što šire približilo javnosti, jer riječ je o dosad neizlaganim radovima. Tonko Maroević u opsežnoj likovnoj monografiji posvećenoj ranom likovnom Šutejevom stvaralaštvu – Miroslav Šutej: ciklus crteža iz obiteljskog dvorišta – označava kao dionicu koja ima „epohalno značenje“ i koja je „jezgra i zametak impresivne radne energije i imaginativne otvorenosti, premise vitalističkog i organičkog shvaćanja oblika“.
Šutejeva rana djela izražene su gestualnosti i kolorita. Dok postupcima redukcije lik svodi na siluetu, postupcima umnožavanja geometrijskih elemenata pozadine postiže minucioznost ručnog rada.
Ostani u korak
s trendovima
Prijavi se na Journal newsletter.
Mjesto gdje se spaja umjetnosti i medicina
Referentni okvir u koji se postavljaju radovi s ove izložbe pronalazi se u estetici art bruta, koja figuraciju tumači po principu poznakovljenja određenih simbola s jasnim arhetipskim značenjima. Oblici koji pritom nastaju začudni su rezultat dječje zaigranosti umjetnika.
Neki su od njih neobični spojevi ljudi i životinja proizašli iz fantazmagoričnog bestijarija kojim su napučeni portali srednjovjekovnih katedrala. Svakako treba istaknuti jedno djelo iz ciklusa iz obiteljskog dvorišta. Riječ je o skici za djelo Pijetao-ruka koji je Šutej izveo u temperi i akvarelu, 1958. godine, dok je skica na biblijskom papiru vrlo detaljno izrađena rapidografom.
S vremenom su stečena još četiri Šutejeva rada, koji će ovom prilikom također biti izloženi uz umjetnikove studentske radove. Jedan je od tih radova Šutejeva ruka iz 1978. godine, s kojom se prof. dr. sc. Ranko Bilić na poseban način poistovjećuje kao specijalist ortopedije, jer su mu ruke – a posebno šake – važna znanstvena i profesionalna preokupacija.
Ova će izložba široj publici dati na uvid Šutejeve početke koji se na simboličan način podudaraju s novim počecima djelatnosti poliklinike Bilić Vision u novim poslovnim prostorima. Obitelj Bilić, utemeljitelji i vlasnici Poliklinike, ovom izložbom otvaraju novo poglavlje svog djelovanja. Kroz ovaj uvodni program, u prostorima poliklinike Bilić Vision, ona postaje mjesto gdje se spaja kultura i medicina.
Time mnogobrojnim pacijentima i prijateljima Poliklinike, kao i svima ostalima, žele pružiti dodanu vrijednost, a svim ljubiteljima umjetnosti i novi izložbeni prostor, kakvih u Zagrebu, uslijed sveobuhvatne obnove, nasušno nedostaje.
Foto: Marcela Bencek
