Što je iza skela? Dobili smo uvid kako teče obnova jednog od građevinskih simbola Zagreba
Što uključuje obnova?
Osnovna ideja je vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas. Noviteti koje obnova donosi su: statičko ojačanje zgrade, rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja. Nadalje, obnovom će se osigurati pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona.
Uspostavit će se rezidencijalni prostor za gostujuće umjetnike, a u planu je i otvaranje nove multimedijske black box galerije. Također, želja obnove je otvoriti dva originalna ulaza u Meštrovićev paviljon koja će se koristiti uz centralni ulaz. Pritom će se zatvoriti sporedni ulaz koji koji je izgrađen u doba džamije. Iseljenjem Hrvatskog povijesnog muzeja, prvi put nakon 85 godina, cijeli prostor Meštrovićevog paviljona u potpunosti vratiti likovnoj umjetnosti.
Naravno doći će i do općih radova pa će tako biti provedena zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i sveopće pročišćenje prostora i galerija od suvišnih prostornih elemenata. Planirano vrijeme izvedbe radova je dvije godine.
Glavna projektantica konstrukcije, dr. sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako je nakon temeljite provjere utvrđeno da najveći konstrukcijski problem Paviljona predstavlja armirano-betonska i staklena kupola, budući da je većina staklenih prizmi oštećena. U sklopu obnove, kupola će biti uklonjena, a potom izrađena njezina faksimilna rekonstrukcija, uz dodatna tehnološka i statička poboljšanja.
Prva faza, koja je obuhvaćala rušenje, uklanjanje i zbrinjavanje građevinskog otpada, uspješno je dovršena, a započela je druga faza obnove. U toj fazi izvodit će se nove betonske ploče, ventilacijski kanali, postavljati sustavi potrebni za funkcionalno korištenje Meštrovićevog paviljona te graditi nova kupola.
Mjesto bogate povijesti
Podsjetimo, namjena Paviljona se mijenjala više puta tijekom, a danas služi kao galerijski prostor što mu je i izvorna namjena. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske je služio kao džamija, a upravo iz toga proizlazi i ime koje Zagrepčani često koriste kad se referiraju na ovu građevinu. Godine 1947. u Jugoslaviji srušena su tri nadograđena minareta, dok je zdenac pred glavnim ulazom zadržan. Paviljon je tada postao Muzej revolucije, dok je nova džamija izgrađena u zagrebačkoj četvrti Borovje.
Nakon Domovinskoga rata zgrada je vraćena Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, koje ju je vratilo u izvornu funkciju. Ime Meštrovićev paviljon ustalilo se jer je renomiranom kiparu Ivanu Meštroviću povjerena izrada idejne skice Doma. Detaljne arhitektonske planove, prema njegovoj idejnoj skici, rade arhitekti Harold Bilinić i Lavoslav Horvat.
