Viđate li ovaj kultni plakat posvuda? Priča o popularnom djelu Borisa Bućana uistinu je fascinantna

Viđate li ovaj kultni plakat posvuda? Priča o popularnom djelu Borisa Bućana uistinu je fascinantna

Popularna aukcijska kuća Rennert’s Gallery jedna je od najpoznatijih velikih kuća koje se bave isključivo originalnim, rijetkim i vintage djelima, konkretnije – posterima. Od kasnih osamdesetih godina, ova se kuća profilirala najpopularniju destinaciju i cilj mnogih pravih kolekcionara umjetnina koji u New York dolaze po fantastična djela kultnih umjetnika koji su se upisali u povijest svojim radovima.

Svoje aukcije održavaju pod brendom Posters Auctions Internationals (PAI),a najnovija aukcije u ovoj galeriji održat će se u nedjelju 20. ožujka uživo i online. Na prodaji će biti kultni plakati, među najrjeđima u svijetu, koji su nastali od kraja 19. stoljeća pa nadalje, a u vrhunskom umjetničkom arsenalu ove se godine našao i hrvatski umjetnik, jedan od najvećih s naših prostora uopće – Boris Bućan.

Bućanov plakat trenutno doseže i cijenu od osam tisuća dolara, a tijekom godina je postao najslavniji plakat s naših prostora.

Boris Bućan i provokativan plakat koji je stekao kultni status

Upravo je Bućanov rad objavljen na naslovnici kataloga ove aukcije, a to je tek jedan u nizu uspjeha koji su tijekom godina dokazali fascinaciju djelom hrvatskog umjetnika. Boris Bućan bio je jedna od onih pokretačkih energija domaće umjetničke scene s kraja dvadesetog stoljeća i od samog početka, kako piše HDD, privlači pažnju plakatima za Galeriju SC i kazalište Gavella.

Danas je jedini hrvatski umjetnik čiji se radovi nalaze izloženi u stalnom postavu najveće središnjice moderne umjetnosti – newyorške MoMa-e. Međutim, iako muzej u New Yorku većini umjetničkih laika zvuči kao nedostižan vrhunac umjetnikove karijere, Bućan je izlagao diljem svijeta i njegova su djela stajala izložena u nekim od najpoznatijih svjetskih muzeja, tik uz ostala velika umjetnička imena iz opće kulture. Prije dvije je godine odjeknula vijest da se antologijski plakat Žar ptica našao među 300 najboljih plakata u svijetu u knjizi Plakati. Vizualna povijest koju su pripremile Gill Saunders i Margaret Timmers iz muzeja Victoria&Albert u Londonu. Bućan se tako upravo zahvaljujući svom radu na jedinstvenom plakatu našao pored Henrija de Toulouse-Lautreca, Andyja Warhola i Miltona Glasera, a dvije godine kasnije – evo ga još jednom u redovima najboljih. Ponovno s fascinantnim plakatom koji je izradio 1982. godine.

U čemu je tajna Bućanovog plakata koji iznova plijeni pažnju?

Bućanov plakat donosi nešto gotovo mistično, neobjašnjivo intrigantno, i kako je i sam u intervjuu za tportal izjavio; ni sam ne zna što je do te mjere magnetično u plakatu da je postao njegovo najslavnije djelo. Plakat je nastao povodom baleta Igora Stravinskog Žar ptica i Petruška u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu 1982. godine. Original je bio velik dva metra u oba smjera, a kao većina Bućanovih plakata, ima crni porub koji je postao, u jednu ruku, i njegov zaštitni znak.

U svemu dominira zelenilo usred kojeg stoji neobična androgina utvara koja podsjeća na pticu u crvenim potpeticama. Možda je ključ upravo u neshvatljivom spoju provokativnog tijela koje istovremeno djeluje vrlo neutralno, a stoji usred pozadine jarke boje koja sama po sebi privlači pažnju – što je i bio ključan zadatak ovog umjetničkog djela. Tijekom godinama su Bućanovom plakatu počeli pridavati i inspiraciju iz egipatskih mitskih stvorenja, iako je on rekao da nikad za tim nije posezao.

Aukcijska kuća prenijela je riječi urednika knjige The Power of the Posters u kojoj zaključuju kako je u pitanju “fascinantno originalna kreacija, istovremeno bizarna, uzbudljiva i raskošna. Savršen dizajn za uzlete mašte kakve izazivaju i baleti Stravinskog. Nevjerojatna je studija kontrastne geometrije i kolorita, iako je teško točno reći što je Bućan htio svojim androginskim, nejasno egipatskim ptičjim stvorenjem postavljenim na crvenim cipelama (…) Nedvojbeno je provokativna, a kad je cilj privući pažnju užurbanih prolaznika, možda je provokacija i više nego dovoljna.”

Foto: Boris Bućan / Rennert’s Gallery

Učitati još
Zatvori