Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 3. svibnja pokreće prvo izdanje Kazališnoga pop-up muzeja. Ovaj novi kulturni projekt donosi inovativan spoj kazališne umjetnosti i muzejske prezentacije, stvarajući prostor u kojem publika može doživjeti kazalište na posve nov način — interaktivno i dinamično.
Prva izložba posvećena je baletnoj umjetnosti vezanoj uz obilježavanje dvjestote izvedbe predstave Giselle, a u sklopu obilježavanja 130. obljetnice zgrade HNK-a u Zagrebu.
Kazališni pop-up muzej
Sjećanje na protok 30 godina od raketiranja Zagreba u kojem je 3. svibnja 1995. godine ranjeno 17 baletnih umjetnika, druga je tema Kazališnog pop-up muzeja čija zamisao predviđa nekoliko izložbi godišnje koje se izmjenjuju svakih nekoliko mjeseci, prateći aktualnu produkciju Hrvatskoga narodnog kazališta i komemorirajući važne prigode i osobe.
Intendantica HNK-a u Zagrebu Iva Hraste Sočo objasnila je kako je pop-up muzej zamišljen kao prostor dijaloga, sjećanja i inspiracije kojim će kazalište izložbama otvoriti vrata povijesti, ali i onoga što kazalište čini danas – mjestom žive emocije.
Čast mi je otvoriti prvo izdanje našega Kazališnog pop – up muzeja upravo izložbom koja povezuje snagu umjetnosti i sjećanja. Balet Giselle simbolizira ljepotu, predanost i bezvremensku ljubav, dok nas izložba o raketiranju Zagreba kad je pogođen i HNK u Zagrebu, podsjeća na hrabrost i otpornost kazališta i umjetnika u najtežim trenutcima, izjavila je intendantica Iva Hraste Sočo, koja je s kreativnim producentom zagrebačkoga HNK-a Mariom Gigovićem i kustosicom Martinom Petranović osmislila koncept ovoga kulturnog formata s ciljem približavanja umjetnosti širem krugu publike.
O aktualnoj izložbi
Prva izvedba baleta Giselle u HNK-u u Zagrebu bila je 21. siječnja 1897. godine, samo dvije godine nakon otvorenja nove zgrade kazališta. Čak šezdeset osam godina poslije, ovaj biser romantičnog baleta vraća se na zagrebačku pozornicu i sve do današnjih dana imat će još osam premijera, te je uz Orašara i Labuđe jezero jedan od najizvođenijih i najpopularnijih baleta u zagrebačkome HNK-u.
Rad na projektu Donauballett počeo je 2. svibnja 1995. u Zagrebu, postavljanjem koreografije Krzysztofa Pastora, s ansamblom koji je, uz zagrebačke plesače, ugostio i mlade snage europskih kazališta. Kreativna energija grubo je prekinuta 3. svibnja 1995. godine pri raketiranju Zagreba. Jedna eksplozivna naprava propala je kroz stakleni krov baletne dvorane i eksplodirala, ozlijedivši pritom 17 umjetnika među kojima je bio i sam Pastor, dugogodišnja baletna majstorica HNK-a Božica Lisak te ravnateljica Baleta Almira Osmanović.
Što nas čeka u budućnosti?
Idući postav pop-up muzeja u listopadu ove godine bit će posvećen 130. obljetnici rođenja skladatelja Jakova Gotovca, kada će Ero s onoga svijeta, jedno od najpoznatijih djela hrvatske operne literature, biti izveden na gala večeri. Publika će imati priliku vidjeti i gostujuću izvedbu Gotovčeva Stanca u HNK-u u Zagrebu kao i u HNK-u u Splitu, čime će se simbolično povezati dva grada bogate kazališne tradicije.
Foto: Arhiva HNK u Zagrebu, Pexels
