2020. definitivno nas je sve iznenadila i prisilila promijeniti naše navike i ponašanja, a prilagodba na sve, tek nam slijedi. Sektor kojeg je aktualna kriza posebno pogodila je kultura. Umjetnici, kreativci i kulturnjaci pali su na koljena, a osim stvaranja u pitanje je dovedena i njihova egzistencija. U ovim trenutcima iznimno je važna sinergija i suradnja, a djelovati trebamo na svim poljima. Europski parlament nizom projekata već godinama ima važnu ulogu u razvoju kulture i njezinom afirmiranju što kroz direktne projekte, što kroz različite vidove suradnje s umjetnicima. Europski parlament se zalaže da i se u planu europskog oporavka – koji će biti u primjeni iduće godine – za umjetnike i kreativce osiguraju odgovarajuća sredstva, kako bi se čim uspješnije oporavili od ovogodišnjih izazova i teškoća.
Kreativna Europa
Postavlja se pitanje koliko političari, u ovom slučaju konkretno europarlamentarci, mogu pomoći umjetnicima. Mnogo. Upravo bi, među ostalim, zalaganje europarlamentaraca trebalo dovesti do toga da u dugoročnom proračunu sredstva za program Kreativna Europa budu uvećana za 600 milijuna eura u odnosu na prijedlog od ovog ljeta. Time bi umjetnicima u razdoblju od 2021.-2027. na raspolaganju trebalo biti ukupno 2,2 milijardi eura. Upravo zato je iznimno važno raditi na daljnjim zajedničkim projektima – jer se jedino suradnjom mogu postići i konkretni rezultati.
Digitalne platforme
Uslijed cijele ove krize umjetnost se (relativno brzo) prebacila online, što je u jednu ruku sjajno dok je u drugu pokazalo da je dobra digitalna sistematizacija i više nego potrebna. Europski parlament radi upravo na tome jer smatraju da bi trebalo uspostaviti europske digitalne platforme posvećene scenskoj umjetnosti kako bi ona doprla do širokog broja ljudi, uz ono najvažnije da se u vidu ima osiguravanje pravednih naknada za umjetnike, stvaratelje i poduzeća. Sad je idealno vrijeme da se krene djelovati u pravom smjeru, a umjetnici kao i do sada, ali ovaj put još i snažnije imaju izravnu podršku hrvatskih europarlamentaraca. U godini pred nama radit će se i na apeliranju na izravnu i konkretnu potporu svim djelatnostima u kulturi koja je u svemu ovom nažalost prošla najgore.
Filmska nagrada Europskog parlamenta
Dosadašnje suradnje su i više nego dobar primjer kako politika i kultura itekako idu skupa, pogotovo kada je riječ o konkretnim projektima kao što je već svima dobro poznata Filmska nagrada Europskog parlamenta. U znak potpore europskoj kinematografiji ovo priznanje dodjeljuje se od 2007. Nagrada LUX (odabir europskih koprodukcija koje se bave aktualnim političkim i društvenim pitanjima i potiču raspravu o EU vrijednostima) ubuduće će se dodjeljivati u suradnji s novim partnerom – Europskom filmskom akademijom. LUX nagrada, kao i suradnja sa Zagreb Film Festivalom samo je jedna u nizu direktnih projekata koji uvelike utječu na bolji položaj umjetnosti i samih umjetnika.
Kultura nije zanemariva
Inače kulturna i kreativna industrija čini oko 4 posto europskog BDP-a, što je slično udjelu ugostiteljstva. Lani je u EU u kulturi bilo zaposleno gotovo 7 i pol milijuna ljudi, što je gotovo 4 % ukupnog broja zaposlenih u 27 država članica EU-a. Ta brojka nije zanemariva i apsolutno sve snage trebale bi biti usmjerene u daljini razvoj svih kulturnih sektora, što europarlamentarci definitivno i čine. Jedan od dobrih primjera je i projekt Europske prijestolnice kulture.
Dobre vijesti za EPK Rijeka 2020.
Nakon što je ova godina brojne projekte zaustavila ili privremeno stopirala, mnogi su nade upravo položili u 2021. i kako za sada stvari stoje, možemo biti optimistični. Odbor za kulturu Europskog parlamenta već je prihvatio ideju o produljenju statusa europske prijestolnice kulture za Rijeku i Galway koji ovu titulu nose u 2020. S obzirom na to da je većinu sadržaja jednostavno bilo nemoguće realizirati, novom odlukom bi se EPK program u Rijeci produžio do kraja travnja 2021. Projektom prijestolnica kulture Europska unija jača kreativni sektor i radi na brendiranju lokalne umjetnosti gradova nositelja titule, a svi smo svjesni koliki bi bio cjelokupni značaj projekta da se ove godine u Hrvatskoj mogao odviti u punim sjaju kako je i zamišljen. Prijedlog je i da Novi Sad, koji je trebao biti prijestolnica kulture 2021. tu titulu ponese 2022., a rumunjski Temišvar i grčki grad Eleusina 2023. godine. Pred nama je definitivno vrijeme u kojem će se morati aktivno raditi na spašavanju kulture, a samo zajedničkim radom svih strana promjene će itekako biti moguće. Možda nam 2021. ipak neće početi u negativi, već u pozitivnim promjenama koje će obilježiti razdoblje pred nama.
Foto: Europski parlament, Pexels
