U zagrebačkom HNK je postavljen novi Orašar. Ako niste uhvatili karte, evo gdje ga možete pogledati

Možemo se našaliti pa kazati – Ako su visibabe vjesnik proljeća, ‘Orašar’ je vjesnik adventa. Naime, balet Orašar iz godine u godinu ruši sve rekorde gledanosti, za njega se već tradicionalno čeka satima u dugačkim redovima oko Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Očekivano ove je godine izazvao iznimno zanimanje publike, sve izvedbe rasprodane su u samo jednom danu, a publika će tijekom blagdanske sezone imati priliku vidjeti čak 21 izvedbu. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 21. studenoga premijerno predstavlja novu produkciju baleta Orašar. Ova kultna verzija Rudolfa Nurejeva, jedna je od najznačajnijih i tehnički najzahtjevnijih interpretacija ovoga djela, koja se izvodi na pozornicama poput pariške opere i milanske Scale, a temelji se na koreografiji Mariusa Petipae i Lava Ivanova, uz bezvremensku glazbu Petra Iljiča Čajkovskog.

Orašar u novoj viziji

Najizvođeniji klasični balet na svijetu ujedno je i simbol blagdanske čarolije, djetinjstva i mašte. Priča o djevojčici Klari i drvenom lutku koji oživljava te je vodi u svijet snova i pustolovina, temelji se na pripovijesti E.T. A. Hoffmanna, a u Nurejevljevoj verziji, nastaloj prema adaptaciji Alexandra Dumasa, središte dramske radnje jest transformacija: svijet stvarnosti prelijeva se u svijet sna.

Nurejev je postavio svojeg Orašara 1967. u Kraljevskom švedskom baletu. Libreto se temelji na verziji priče Alexandrea Dumasa, a Nurejev ga je preradio i pridao mu psihoanalitičku dimenziju prema kojoj su u snovitu doživljaju protagonistice Drosselmeyer i Princ ista osoba, utjelovljenje idealnog muškarca i simbol sazrijevanja.

Prema Nurejevljevoj interpretaciji Orašara snimljen je i film s Elisabeth Maurin i Laurentom Hilaireom, a balet se izvodio u londonskom Kraljevskom baletu, milanskoj Scali, Baletu Njemačke opere u Berlinu, Bečkoj državnoj operi, Pariškoj operi i na ostalim svjetskim pozornicama.

Povratak tradiciji

Ravnatelj Baleta HNK-a u Zagrebu Massimiliano Volpini ističe umjetničku snagu ove produkcije: Riječ je o velikoj produkciji koja uključuje mnoštvo baletnih umjetnika i iznimno visoku razinu tehničke zahtjevnosti. Naš Balet ovom izazovu pristupio je s velikom odgovornošću, ali i s entuzijazmom. Nakon 21 izvedbe Orašara, ansambl će zasigurno biti još snažniji, a publika može očekivati predstavu iznimne ljepote – produkcijski zahtjevnu, a umjetnički vrlo profinjenu, s našim baletnim ansamblom vrhunske razine.

Koreografska povijest Orašara bogata je: od praizvedbe 1892. godine u Marijinskome teatru, koreografije Petipae i Ivanova reinterpretirali su brojni majstori; Aleksandar Gorski, Fedor Lopuhov, Vasilij Vainonen, Jurij Grigorovič i George Balanchine. Hrvatska je publika prvi put vidjela Orašara u Zagrebu 1931. godine u koreografiji Margarite Froman, a kroz desetljeća zagrebački je Balet izvodio razne verzije. Nova Nurejevljeva interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji i istodobno estetski i tehnički iskorak ansambla.

Kako gledati Orašara ako niste kupili karte?

Kako bi Orašar bio dostupan svima, pa i onima koji nisu uspjeli doći do ulaznica, HNK u Zagrebu već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske. Tako će 23. prosinca građani moći uživo doživjeti ovu raskošnu produkciju u blagdanskom ozračju, uoči Božića.

Foto: Novković, Pexels