Roman od tisuću stranica postaje kazališni spektakl. U ZKM-u gledamo Max, Mischa i ofenziva Tet
Roman Johana Harstada Max, Mischa i ofenziva Tet je europski fenomen kojega sada u Zagrebačkom kazalištu mladih, u režiji Ivice Buljana, pretvaramo u kazališni događaj. Harstad gradi priču oko Maksimiliana Hanssona, norveškog redatelja koji emigrira u SAD. Cijeli njegov svijet isprepleten je s teatrom, probama, turnejama, vizualnom umjetnošću i filmom. Kroz njega se iscrtava i širi okvir romana – migracija, rat, prijateljstva, nostalgija i kulturni život dijaspore.
Premijera predstave očekuje nas ovog petak 17. listopada u 19 sati, a ulaznice za naredne izvedbe dostupne su na linku.
Max, Mischa i ofenziva Tet
Predstava nastaje u nizu njegovih romana-na-sceni kao kruna istraživanja kako teatar može podnijeti duge linije života. Nakon projekata koji su mapirali migracije, ratne povratnike, periferne zajednice ili ženske genealogije, Harstad Buljanu daje priliku da spoji američki kulturni imaginarij s europskim iskustvom odlaska i povratka.
Njegov epski realizam, humor, melankolija, pop-reference i politika svakodnevice, prirodno se uklapaju u liniju Buljanovih režija autora kao Ugrešić, Novak, Pavičić, Knausgaard… u kojima roman nije predložak nego partner. Proza koja s pozornicom pregovara ravnopravno.
Buljanova predstava u ZKM-u tako ulazi ravno u aktualni svjetski trend insceniranja velikih romana. Što im je zajednički nazivnik? Kazalište ne ilustrira prozu nego nalazi izvedbeni jezik, ritam, dijaloge, svjetlo. Kod publike stvara osjećaj kontinenta, epohe i tijela. U tom horizontu Max, Mischa i ofenziva Tet zanima nas kao roman o sceni čiji je glavni lik kazališni redatelj, a svijet oko njega je mreža proba, turneja, instalacija i filmova, roman je tako materijal za teatar.
Predstava slavi moć ansambla ZKM-a
U ulozi Maxa je Ugo Korani, Mischa je Hrvojka Begović, Majka jeLucija Šerbedžija, Otac je Frano Mašković, a Owena glumi Rakan Rushaidat. Ivan Jurković kao Moredecai prvi put u velikoj ulozi nastupa u ZKM-u, njegove roditelje glume Nataša Dangubić i Dado Ćosić, a mnoštvo likova tumače: Sreten Mokrović, Vedran Živolić, Barbara Prpić, Milivoj Beader, Milica Manojlović, Toma Medvešek, Rok Juričić, Luka Knez.
Dramaturgija i adaptacija Vida Hribara gradi Harstadov makro lūk kao niz prizora koji dišu poput partitura. Dugi potezi memorije isprekidani su kratkim, gotovo dokumentarnim rezovima. Scenografija Aleksandra Denića naslanja se na romaneskne reference (stanovi, galerije, radovi u nastajanju), a kostimi Ane Savić Gecan nose oznake putničke geografije i perioda od šezdesetih do današnjih dana. Glazba Darka Rundeka povezuje zvukove autoceste, aviona, dvorane, backstagea.
Foto: Marko Ercegović
