Mnoge žene u 30-ima i 40-ima često ne prepoznaju da su ušle u perimenopauzu. Koji su prvi znakovi?
Mnoge žene u tridesetima i četrdesetima često ne prepoznaju da su ušle u perimenopauzu. Koji su prvi znakovi na koje bi trebale obratiti pažnju?
Perimenopauza je prijelazno razdoblje koje obično započinje u četrdesetima, ali kod nekih žena može krenuti već u kasnim tridesetima. Prvi znakovi često su suptilni i lako se pripišu nečem drugom. Najčešće žene primijete da se menstrualni ciklus mijenja – postaje kraći ili dulji, krvarenja su obilnija ili, obratno, oskudnija. Osim promjena u ciklusu, javljaju se i valunzi, noćno znojenje, poremećaji spavanja i promjene raspoloženja. Neke žene opisuju osjećaj “moždane magle” – slabiju koncentraciju, zaboravljivost i poteškoće s fokusom.
Važno je znati da ti simptomi nisu znak “psihičke slabosti” ili samo stresa, već posljedica hormonalnih oscilacija. Estrogen i progesteron, dva glavna ženska spolna hormona, počinju varirati, i upravo te promjene stoje iza većine tegoba.
Tegobe koje se mogu javiti dok žena još ima menstruacije uključuju:
- Nepravilnosti ciklusa – razmak između menstruacija može biti dulji ili kraći, krvarenje slabije ili obilnije, a moguće je i preskakanje menstruacije.
- Valunge – razlikuju se po jačini, trajanju i učestalosti.
- Probleme sa spavanjem – često povezane s valunzima ili noćnim znojenjem.
- Promjene raspoloženja – razdražljivost, tjeskoba ili depresivne epizode češće su u ovom razdoblju, osobito kod žena koje su ranije imale hormonski uvjetovane promjene raspoloženja.
- Probleme s rodnicom i mjehurom – zbog pada estrogena može doći do suhoće, peckanja ili učestalijeg mokrenja.
- Smanjenu plodnost – ovulacija postaje neredovita, ali trudnoća je i dalje moguća.
- Promjene u spolnom životu, gubitak koštane mase i promjene razine kolesterola, koje povećavaju rizik od srčanih bolesti.
Koliko je česta pojava da žene potraže pomoć tek kada simptomi postanu izraženiji i zašto se to događa?
Prema podacima velikih kohortnih studija, više od polovice žena traži stručnu pomoć tek kad simptomi postanu izraženi i počnu ometati svakodnevni život. Razlozi su brojni. Mnoge žene vjeruju da su premlade za menopauzu i ne povezuju svoje tegobe s perimenopauzom. Društvo i dalje često „normalizira“ patnju – očekuje se da žene izdrže, osobito ako su u najaktivnijem životnom razdoblju, balansirajući posao, djecu i brigu o obitelji. Dodatni problem je i nedostatak informacija – o menopauzi se dosta govori, što nije slučaj i sa perimenopauzom.
Zbog toga žene liječniku dolaze tek kad nesanica postane kronična, valunzi svakodnevni ili menstrualna krvarenja toliko obilna da dovode do iscrpljenosti i anemije. Rana konzultacija mogla bi spriječiti mnogo nelagode
U javnosti se često govori o menopauzi, dok je perimenopauza i dalje nepoznat pojam. Zašto mislite da je tako?
Menopauza je jasno definiran događaj – zadnja menstruacija, nakon koje prođe 12 mjeseci. Perimenopauza, s druge strane, traje godinama i nema tako preciznu granicu, što ju čini teže prepoznatljivom.
Društveno gledano, menopauza je dugo bila stigmatizirana kao “kraj ženstvenosti”, pa se o njoj nije otvoreno govorilo. Tek posljednjih godina to se mijenja. Perimenopauza je još zapostavljenija jer njezini simptomi često „maskiraju“ druge probleme: nesanicu povezujemo sa stresom, promjene raspoloženja s poslovnim izazovima, a nepravilne cikluse s umorom. Takva pogrešna pripisivanja doprinose tišini oko perimenopauze.
Koji su najčešći simptomi perimenopauze koje žene pogrešno tumače i kako ih razlikovati od, primjerice, stresa ili umora?
Najčešće pogrešno tumačeni simptomi su:
- Umor i iscrpljenost – često se misli da su posljedica preopterećenosti, ali ako su praćeni valunzima, nesanicom i noćnim znojenjem, riječ je o hormonskim promjenama.
- Nesanica – obično se pripisuje stresu, no ako se javlja uz promjene ciklusa i raspoloženja, može biti znak perimenopauze.
- Promjene raspoloženja i anksioznost – često se tumače kao depresivne epizode, iako hormonalne fluktuacije imaju snažan utjecaj na emocije.
- Neredoviti ciklusi – mogu biti povezani i s drugim stanjima (poput bolesti štitnjače), no u četrdesetima su najčešće dio perimenopauze.Najbolje je obratiti se ginekologu koji će anamnezom, pregledom i laboratorijskom obradom utvrditi radi li se o perimenopauzi ili drugom stanju.
Koliko rana dijagnoza i pravilno razumijevanje perimenopauze mogu pomoći?
Rana dijagnoza doslovno mijenja kvalitetu života. Žena koja prepozna simptome može na vrijeme razgovarati s liječnikom i započeti terapiju koja sprječava gubitak sna, energije i gustoće kostiju. Važno je naglasiti da neliječeni vazomotorni simptomi (VMS) ne utječu samo na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života, već su povezani i s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti i razvoj šećerne bolesti. Stoga pravovremeno prepoznavanje i adekvatno liječenje VMS-a ima širi značaj za očuvanje cjelokupnog zdravlja žene. To omogućuje i partnerski odnos između liječnika i pacijentice, žena razumije da njezini simptomi nisu “u glavi”, a liječnik nudi provjerene i sigurne opcije liječenja.
Terapija u ovom razdoblju može značajno poboljšati kvalitetu života, no često postoje predrasude. Koje su najčešće zablude?
Jedna od najčešćih zabluda jest da se u perimenopauzi “ništa ne može učiniti” jer je riječ o prirodnom procesu. Iako je perimenopauza doista prirodna faza u životu žene, to ne znači da se njezini simptomi – poput valunga, nesanice, promjena raspoloženja ili poteškoća s koncentracijom – moraju pasivno prihvatiti. Danas znamo da postoje različiti načini kojima se može poboljšati kvaliteta života u ovom razdoblju – od promjena životnog stila i psihološke podrške do hormonskih i nehormonskih terapija.
Također, često postoje potpuno oprečna mišljenja – ili da su hormoni jedini izbor ili da su nužno rizični. U stvarnosti, hormoni će u velikom broju žena biti vrlo učinkovito rješenje za valunge, koje u slučaju da žena nema rizičnih čimbenika i da ih se uzima unutar prvih 10 godina od menopauze, ne moraju biti rizična opcija. S druge strane, za mnoge žene koje nisu sklone hormonskoj terapiji ili imaju medicinske kontraindikacije (primjerice kod žena koje su imale rak dojke, rak endometrija, vensku tromboemboiju, arterijsku tromobozu ili tešku bolest jetre), nehormonske opcije mogu biti vrlo učinkovite u ublažavanju simptoma perimenopauze i menopauze.
Ključno je da se pristup uvijek individualno prilagodi u konzultacijama s ginekologom – uzimajući u obzir zdravstveno stanje, dob, intenzitet simptoma i osobne preferencije – kako bi se svakoj ženi omogućilo rješenje koje najbolje odgovara njezinim potrebama i načinu života.
Što sve terapija uključuje?
Terapija simptoma perimenopauze ne svodi se samo na hormone. Osim hormonske terapije, za valunge i nesanicu, postoje i:
- Nehormonska terapija,
- Lokalni tretmani,
- Promjene životnog stila,
- Psihološka podrška,
- Suplementi koji mogu pomoći kod blažih simptoma.
Terapija se uvijek individualno prilagođava svakoj ženi.
- Zašto je važno o terapiji razgovarati s liječnikom, a ne tražiti rješenja na internetu?
Internet je prepun savjeta, ali mnogi od njih nisu znanstveno potkrijepljeni. Neki pripravci mogu biti neučinkoviti, a drugi i štetni. Svaka žena ima svoje zdravstvene specifičnosti, pa terapija koja je pomogla prijateljici može biti rizična za drugu. Liječnik procjenjuje cjelokupno zdravlje i predlaže terapiju koja je dokazano sigurna i učinkovita. Ako žena želi pokušati s biljnim pripravcima, to treba učiniti uz konzultaciju s fitoterapeutom i obavezno o tome obavijestiti svog liječnika.
Kako izgleda idealan razgovor između liječnika i pacijentice u ovoj fazi života?
Idealno, razgovor se temelji na povjerenju. Žena bi trebala otvoreno reći sve što osjeća, od promjena u ciklusu do promjena raspoloženja i spolnog zdravlja. Savjet ženama: prije pregleda zapišite simptome i pitanja. Savjet kolegama: slušajte bez osuđivanja i validirajte iskustvo žene. To znači priznati da njezini simptomi nisu trivijalni i ponuditi učinkovite terapije.
Što biste poručili ženama koje sumnjaju da su ušle u perimenopauzu, ali oklijevaju zakazati pregled?
Ne morate patiti u tišini. Perimenopauza nije bolest, ali može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Danas postoje sigurne i učinkovite opcije koje mogu pomoći. Pregled kod ginekologa prvi je korak prema boljem snu, boljoj energiji i osjećaju kontrole nad vlastitim tijelom. Zakazivanje pregleda nije znak slabosti, nego brige o sebi.
Foto: Dupe Photos
Fotografija doktorice: Blanka Ivanović
Sadržaj je nastao u suradnji s tvrtkom Astellas.
