

U posljednje vrijeme svjedočimo značajnom zaokretu u načinu na koji javne osobe govore o estetskim zahvatima. Dok su se nekad korekcije skrivale, negirale ili umanjivale, danas su one sve češće tema razgovora, bez uljepšavanja. Khloé Kardashian, Kylie Jenner i Kris Jenner nedavno su otvoreno progovorile o intervencijama koje su prošle, i time, htjele to ili ne, utjecale na društvenu klimu u kojoj se estetika više ne percipira kao tabu, već kao dio osobne njege i samopouzdanja.

Tabu? Više ne.
Promjena društvene klime vidljiva je na svim razinama, od načina na koji slavne osobe komuniciraju svoje estetske izbore, do sve većeg broja ljudi koji ih bez zadrške prihvaćaju kao dio svakodnevice. Estetski zahvati više nisu isključivo rezervirani za crveni tepih ili “tajne” salonske posjete, već postaju integrirani dio rutine brige o sebi. U toj tranziciji važnu ulogu igra i pomak od ideala savršenstva prema realnijem, prirodnijem izgledu.
Suptilnost, umjerenost i individualizirani pristup danas su sve važniji od radikalnih transformacija. Ljepota se više ne traži u uniformiranosti, već u očuvanju osobnosti i prirodnih karakteristika. Društvene mreže, iako često kritizirane, u ovom kontekstu imaju i edukativnu ulogu, jer sve više osoba dijeli realna iskustva, procese oporavka i rezultate tretmana bez filtera. Tako estetska medicina prestaje biti tabu i postaje normalan dio šire kulture samopouzdanja, osobnog izbora i otvorenog razgovora. U fokusu više nije što je tko napravio, već kako se pritom osjeća, i koliko je to u skladu s njegovim identitetom i životnim stilom.
U razgovoru s dr. Jakovom Jurčevićem specijaliziranim za estetsku medicinu, istražili smo kako taj novi val otvorenosti izgleda iz perspektive struke.
Suvremeni pristup estetskoj medicini
“Primjećujem promjenu u svom svakodnevnom radu”, otkriva nam dr. Jakov Jurčević iz Poliklinike Duduković Kisić Malić. “Danas pacijenti dolaze s puno više sigurnosti, bez potrebe da ‘uljepšavaju’ razloge zbog kojih žele napraviti tretman. Umjesto skrivanja, postoji sve veća spremnost na razgovor – ne samo sa mnom, već i s okolinom. Mnogima je važno da se osjećaju bolje u vlastitoj koži, i to više ne skrivaju.”
Ovaj pomak prema iskrenosti, kaže, daje cijeloj profesiji novu vrijednost jer ljepota više nije stvar skrivanja, već usklađivanja s vlastitim identitetom. I upravo u tome leži snaga suvremenog pristupa estetskoj medicini.

Normalizacija i destigmatizacija estetskih tretmana
“Kada poznate osobe bez zadrške govore o tretmanima koje koriste, ne kao ekstremnim zahvatima, već kao dijelu svoje rutine, stvara se prostor za normalizaciju i destigmatizaciju. Više se ne govori o “popravljanju” sebe, već o održavanju, njezi i profinjenom naglašavanju postojećeg”, otkriva dr. Jurčević.
Taj narativ je u velikoj mjeri promijenio percepciju naše struke, i to je, po mom mišljenju, ispravan smjer.
“Pacijenti su, dodaje, danas i informiraniji i otvoreniji. Dolaze s referencama, znaju što im se sviđa, ali žele i dublje razumjeti postupke. To stvara prostor za suradnju, gdje zajedno dolazimo do rješenja koje je estetski, ali i emocionalno smisleno. Ljepota nikad nije samo tehničko pitanje – ona je dio osobne priče svakog pojedinca.”

Generacijske razlike i utjecaj društvenih mreža
Naravno, stavovi prema estetskoj medicini još uvijek se razlikuju među generacijama. Mlađe generacije estetske tretmane percipiraju kao dio rutine, slično skincareu ili vježbanju, dok stariji pacijenti ponekad pristupaju s više opreza. Ipak, uz pravilan pristup, i oni se otvaraju.
Moj je cilj uvijek isti: pronaći pravu mjeru za svaku osobu, bez obzira na dob.
U cijelom procesu važnu ulogu igraju društvene mreže i influenceri koji otvoreno dijele svoja iskustva.
“Estetika se danas ne formira samo u ordinacijama ili na modnim pistama, već u Instagram storyjima i TikTok videima. Ta iskrenost može biti edukativna, ali i zbunjujuća – zato u razgovoru s pacijentima uvijek nastojim razdvojiti trend od stvarne potrebe.”
Edukacija i osobni integritet
Otvorenost o tretmanima može poslužiti i kao važan alat za edukaciju, ali pod jednim uvjetom – da je vođena autentičnošću. “Ako poznate osobe pokažu i oporavak, i dileme, i proces, tada stvaraju realističniji doživljaj estetske medicine. No, odgovornost za edukaciju je na nama liječnicima, mi moramo dati kontekst, znanje i jasne smjernice.”
Kao i u svemu, i ovdje iskrenost nosi i svoje zamke. Ako postane samo još jedan oblik pritiska ili samopromocije, gubi svoju vrijednost. Dr. Jakov Jurčević naglašava važnost autentičnog pristupa svakoj osobi koja dođe na tretman. “Pitanje koje najčešće postavim pacijentima je: “Zašto to želite?”. Ne mislim pritom na tretman, nego na emociju iza odluke. Ljepota nikada ne bi smjela izbrisati osobnost – cilj nije napraviti više, nego napraviti ono što je istinski u skladu s osobom koja sjedi ispred mene.”

Suptilnost kao nova estetika
“Zanimljivo je da danas prevladava i drugačiji estetski ideal nego prije desetak godina. Postoji veći naglasak na prirodnom izgledu, suptilnim korekcijama i očuvanju autentičnosti. Ljudi žele izgledati svježe i odmorno, ne “napravljeno”. Suptilnost je postala nova definicija luksuza”, naglašava dr. Jakov Jurčević.

Na kraju, dr. Jurčević potvrđuje ono što mnogi osjećaju – estetska medicina je danas prirodni dio šire kulture brige o sebi, uz skincare, zdravu prehranu, tjelovježbu i mentalno zdravlje. “To se dogodilo kad smo prestali nuditi rješenja izvana za probleme iznutra. Estetski tretman danas dolazi kao nadogradnja dobrog sna, kvalitetne njege i rada na sebi. Tada postaje alat, a ne svrha. I to je prostor u kojem se kao liječnik osjećam najugodnije.”
Foto: Profimedia