U njoj izlagali Kožarić i Gliha: Galerija događanja u KNAP-u slavi veliku obljetnicu. Imamo detalje
Galerija Događanja
S dolaskom Ane Mušćet, više stručne suradnice i multimedijalne umjetnice, Galerija Događanja doživjela je niz programskih i konceptualnih osvježenja unutar Galerije, kao i različitih projekata kroz Program vizualne kulture. To svakako svjedoči o ambiciji da se Galerija ne zadovolji samo održavanjem stečenih pozicija, nego da aktivno gradi nove modele susreta publike i suvremene umjetnosti. No, pritom uvijek ostaje otvoreno pitanje kako se te novine odnose prema tradiciji i naslijeđu Galerije – jesu li nastavak iste linije ili radikalan otklon?
Galerija Događanja slavi dogodine impresivnih 45 godina postojanja. Reci nam nešto o radu Galerije, na koji način će dočekati svoj veliki rođendan?
Galerija Događanja može se pohvaliti bogatom povijesti i skoro pola stoljeća postojanja. Riječ je o Galeriji koja je posebno profilirana kroz programe zajednice 80-ih godina prošloga stoljeća, kada njezina uloga ostavlja trajni utjecaj na likovnu scenu Grada Zagreba. 1981. godine ime joj daje umjetnica Nada Orel, u suradnji s povjesničarkom umjetnosti, Brankom Hlevnjak. Galerija se u tom trenutku nalazi usred aktivne industrijske zone, u kojoj pronalazi teme i sadržaje svoga bavljenja, i to iznimno uspješno.
Od 80-ih godina prošloga stoljeća do danas
Centar KNAP je i danas epicentar svoga kvarta i zadržao je povezanost s publikom koja ga istodobno prati i gradi. Ove godine, u prvom dijelu sezone u Galeriji su realizirana četiri izložbena programa, jesenski se otvara izložbom fotografkinje Sanje Merćep, a godinu okončava izložbom umjetnice Tee Ivković. 2025. godina ostat će obilježena osvježenim vizualnim identitetom Galerije Događanja, koji u fokus vraća kulturno dobro Centra KNAP – prepoznatljive murale Otona Glihe i Mile Kumbatović, koje su dizajnerice Maja Kolar i Josipa Tadić u svome istraživanju prepoznale kao najjasniji vizualni znak, povijesno i kulturološki relevantan te prepoznatljiv široj javnosti.
Galerija Događanja najviše je prisutna na društvenim mrežama, gdje redovno plasira materijale koji se odnose na programe koje provodi, kao i audiovizualne zapise i fotodokumentaciju bilježenja izložbenog programa, a koje autorski potpisuje fotografkinja i snimateljica Ana Opalić.
Novost je i trojezični katalog, kako je došlo do ove odluke?
Za mene je to bilo pitanje određene logike. Ponekad se čini da je cijela plemenita misija kulture svedena na jedno hladno administrativno pitanje: Tko su nam ciljane skupine i kako do njih doprijeti? Ovaj potez proizlazi iz strategija za teško dohvatljive publike, u koji je najpoznatiji ulaz uvijek jezik. Korištenje jezika manjinskih zajednica stavlja upitnik iza pitanja smisla kulture. Kome ona doista pripada? Je li kultura tu da zadovolji očekivanja već uhodanih navika publike, ili da tu publiku uznemiri, protrese, proširi joj horizonte i suoči je s onim što nije ni znala da traži?
Obraćanje jednoj zajednici koja je oblikovala karakter Peščenice programska je prilagodba manjeg obima, iako joj je značaj prepoznat kao potez s porukom. Na hrvatskom, engleskom i romskom jeziku tako donosimo kratko predstavljanje autora-izlagača, dok prošireno upoznavanje realiziramo kroz poznati format artist talkova koji donosi detaljniji uvid u pojedine umjetničke prakse. Od 2025. godine program Galerije Događanja stalna je rubrika glasila romske nacionalne manjine Phralipen.
Izložbene programe podržavaju i novopokrenuti programi koji se odvijaju paralelno uz tekući godišnji program. Pokrenut je podcast, ali najviše interesa privlači nova rubrika Polje. O čemu je riječ?
Galerija Događanja od ove godine donosi novu ulogu u samom radu jednog galerijskog prostora – ulogu Komentatorice Galerije, koju ove godine obnaša mlada likovna kritičarka Ivana Završki, a čija uloga se ogleda u praćenju programa Galerije kroz komentiranje u različitim formama. Tekstualno, kroz prijedloge playlista, filmova ili pak stručne literature ili beletristike. Komentatorica objavljuje sadržaje do četiri puta tijekom trajanja jedne izložbe i može je se pratiti na društvenim mrežama Galerije.
Također, tu je i pokrenuti podcast Noćna straža, koji vodi Sanja Bachrach Krištofić, koju smo dosad niz godina imali prilike vidjeti na djelu u vrlo praćenim intervjuima u emisiji Doručak na travi. Sanja Bachrach Krištofić razgovore vodi jednom mjesečno sa sugovornicima iz svijeta kulture, koji u sklopu Programa vizualne kulture donose za slušatelje neke nepoznate ili manje poznate činjenica iz svijeta umjetnosti.
Kroz zaseban program i uz podršku Ministarstva kulture i medija RH realizirali smo u prvoj polovini godine program Studija održivog znanja, kroz koji se bavimo pitanjem arhiva i memorije u digitalnom svijetu. Jedan od vidljivijih tragova je unos povijesti Centara za kulturu Grada Zagreba na Wikipediju, a što konstantno osvježavamo i naravno, koristimo priliku ponovno plasirati važnost povijesne i kulturne uloge Centra KNAP kao onog koji je najstariji Centar za kulturu u Gradu i prepoznaje važnost okupljanja ovakvih podataka na svima dostupno i vidljivo mjesto, čime također potiče i znanstvenu zajednicu na interveniranje, ali i sudjelovanje u revaloriziranju utjecaja i svrhe postojanja Centara i njihove potencijalne moći u određenim aspektima života građana.
Također, tu je i nova rubrika Polje, koja donosi razgovore o knjigama koje „remete navike mišljenja“. Rubriku vidim kao otvoreno polje u kojem se stvara prostor za zaustavljanje i usporavanje. Za „razumijevanje jezika, slike, mišljenja i kulture u kojoj se krećemo“. Kao urednica programa surađujem s likovnom kritičarkom i teoretičarkom Josipom Bubaš, koja kroz intervjue s autorima, prevoditeljima, kritičarima i teoretičarima, istražuje kako knjige oblikuju naš mentalni prostor. Polje 01 iznimno je popraćeno, a riječ je o tekstu filozofa Žarka Paića o knjizi W. J. T. Mitchella – „Što slike žele? Život i ljubavi slika“. Do kraja ove godine očekujemo još tri nova teksta u Polju, ali zasad imena odabranih sugovornika i literature čuvamo kao iznenađenje.
Možete li nam dati više detalja o tome kakav izložbeni program možemo očekivati u Događanjima u 2026. godini?
Savjet Galerije u kojem, uz mene, odlučuju Lala Raščić i Predrag Pavić, odabrao je, među 70 pristiglih prijava osam izložbenih programa i tri zasebne aktivnosti kojima će se također obilježiti jubilej od 45 godina postojanja. Program za 2026. obećava bogatstvo susreta s raznovrsnim umjetničkim praksama koje obuhvaćaju različite discipline. Posebno vrijedi istaknuti rad Nepoznatog umjetnika B. K., koji kroz kritiku izlagačkih i galerijskih praksi propituje kompetitivne sustave prijava, kao i novi projekt Igora Jurana o Etienne-Gaspardu Robertu, pioniru fantazmagorija s prijelaza 18. u 19. stoljeće. Od ovog projekta očekujemo mnogo.
Tomislav Pavelić predstavit će dva ready-made rada iz svojih serijala. Jana Grgasović istražuje keramiku kao suvremeni umjetnički materijal, dok Jelena Milatović donosi seriju velikih antiportreta. Tu su i Matej Knežević s novom produkcijom te Lorena Šimić sa svojim višemedijskim diplomskim radom. Performer Siniša Labrović kroz program Crta za beskraj održat će performans i otvoriti izložbu na rođendan Marijana Crtalića Crte, 8. svibnja 2026. Osim toga, Sanja Bachrach Krištofić priprema izložbu o radu kiparice Nade Orel u prostorima Centra KNAP, što će biti prilika za podsjećanje na autoricu koja je ostavila dubok trag u javnom prostoru Volovčice.
Na jesen pokrećete novi, veliki projekt Galerije koji se odnosi na vizualnu kulturu, ali izlazi izvan dosad poznatih nam formata programa?
Od ove jeseni Galerija će početi s realizacijom novog projekta koji targetira širu javnost, konkretno odrasle građane. Kroz demografsko i psihografsko segmentiranje odnosi se na one koji preferiraju posjete kulturnim programima, imaju razvijene interese spram novina i žele unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života. Riječ je o besplatnim jednodnevnim putovanjima za građane Grada Zagreba. Prvo odredište je Omišalj na otoku Krku, koji sam odabrala, između ostalog i zbog povezanosti s radom Otona Glihe i Mile Kumbatović, čija ogromna uloga obilježava Centar KNAP i logično je da ćemo ovakvo jedno putovanje pozicionirati u 70. godini postojanja najstarijeg Centra za kulturu u Gradu Zagrebu.
Projekt je zamišljen kao spoj učenja, promatranja i druženja, a temelji se na razmišljanjima francuskog teoretičara i filozofa, Michela de Certeaua o putovanju kao obliku osobne i kulturne „izmišljotine“. Ne shvaća se kao puko fizičko kretanje, nego kao mentalno istraživanje kulturnih kodova, običaja i svakodnevnih rituala. Hodogram puta pažljivo je balansiran između zajedničkog i slobodnog vremena, s točkama na kojima se posebno zadržavaju stručni suradnici – povjesničari umjetnosti i nezavisni istraživači.
U suradnji s Turističkom zajednicom Omišlja i Zračnom lukom Rijeka te stručnim suradnicima, osmišljen je program koji svakodnevne radnje nastoji pretvoriti u nezamjetne „tihe otpore“, podsjećajući nas još jednom kako slobodno vrijeme nije i ne smijemo mu dopustiti da bude pasivno prihvaćanje normi, nego prostor stalnog stvaranja i osmišljavanja osobnih pravila koja njeguju male, gotovo nevidljive geste slobode. U suvremenom vremenu u kojem osnivač i vlasnik najpoznatije streaming platforme na svijetu izjavljuje kako je njegov najveći konkurent naš san, odnosno spavanje, ovakav program ima za cilj zajednički graditi jednu drugačiju osobnu društvenu stvarnost. Vjerujemo u i očekujemo veliki interes građana pa koristim priliku već sada uputiti poziv svima da prate društvene mreže Galerije i Centra KNAP, na kojima će se krajem kolovoza objaviti prvi poziv za prijave na putovanje planirano za sredinu rujna.
