Na tromeđi Crne Gore, Albanije i Kosova uzdiže se planinski masiv koji više podsjeća na kulisu iz neke epske priče nego na stvarni krajolik. Prokletije, često nazivane i balkanskim Dolomitima, jedno su od posljednjih bastiona divlje i netaknute prirode u Europi. Ime im zvuči opasno: strmi vrhovi, oštre litice i jezerca skrivena u magli oblikuju pejzaž koji izaziva strahopoštovanje.
Planine koje ne praštaju, ali koje se nikad ne zaboravljaju
Zamislite litice koje paraju nebo, jezera koja presuše u rujnu, a sjaje u lipnju, kanjone koji podsjećaju na alpske bajke i šume u koje čovjek kroči s poštovanjem. Prokletije su planinski svijet za sebe – visoki, krševiti i divlji, s preko 50 vrhova viših od 2000 mnv i čak 20 viših od 2500 metara. Njihov najviši vrh, Maja Jezerce (2694 m), ujedno je i najviši vrh cijelog Dinarskog gorja. Ime tog vrha zvuči gotovo poetično, ali put do njega sve je samo ne lagan.
Ako ste ljubitelj višednevnih pohoda i spavanja pod otvorenim nebom, onda je Dolina jezera Buni Jezerces mjesto iz snova. Šest ledenjačkih jezera (ili koliko ih ostane do jeseni) okružuje prostrani amfiteatar stijena i vriština. Spavanje pod zvijezdama ovdje je kao povratak vlastitim korijenima, samo vi, šator, nebo i tišina.
Ruta koja nije za početnike
Put do Maja Jezerca, posebice iz crnogorskog smjera preko dolne Rapojana i karaule Zastan, zahtijeva ozbiljnu fizičku pripremu. Dionica od 17 kilometara kombinacija je strmih stijena, krša i uskih kamenih polica. Nije za početnike, ali je zato za one koji žele granice vlastitih mogućnosti pomicati s razlogom, zbog pogleda koji ostaju urezani u pamćenje zauvijek.
Mitologija
Prokletije nisu samo geografija, nego i mitologija. Dvije legende objašnjavaju njihovo zlokobno ime. U jednoj, trojica braće zaljubila su se u istu vilu i međusobno se poubijala. Njihova majka, u suzama, proklinjala je vilu ponavljajući Prokleti-jo. U drugoj, bog je stvorio Hridsko jezero kao oazu za vile. Kad su ga ljudi otkrili i protjerali ih, na planine je bacio gromove i prokletstvo. Zanimljivo je da se Hridsko jezero danas naziva Jezero sreće, a kupanje u njemu, kažu, donosi ljepotu, zdravlje i ispunjenje želja (ako priložite novčić).
Kao što smo već spomenuli, planinski masiv Prokletje proteže se kroz sjever Albanije, istok Crne Gore i zapad Kosova. S obzirom na prirodno bogatstvo, neki su dijelovi zaštićeni: u Crnoj Gori to je Nacionalni park Prokletije, najmlađi u zemlji, dok su se u Albaniji dva zasebna parka – Theth i Valbona – 2022. godine ujedinila u Nacionalni park Albanske Alpe, najveći u zemlji.
Ovdje se nalaze najjužniji ledenjak sjeverne polutke, najviša stijena Balkana, rijetki leptiri i balkanski ris, jedna od najugroženijih životinja Europe. Ako ste mislili da su Alpe divlje, čekajte da upoznate balkanski odgovor na njih.
Selo Theth, dolina Valbone i pogled s Karanfila
Na albanskoj strani masiva smještena su dva kultna mjesta – Theth i Valbona – povezana popularnom planinskom stazom koja svake sezone privlači tisuće avanturista. Theth, zimi odsječen od svijeta, ljeti oživi kao selo iz nekog drugog vremena: kamene kuće, stara crkva i kula “Kulla e Ngujimit” pričaju priče prošlih stoljeća. U blizini se nalazi i uski kanjon Grunas s istoimenim vodopadom – prava mala čuda prirode.
S druge strane, dolina Valbone dočekuje putnike širim horizontima, rijekom koja vijuga kroz zelene livade, te pogledima na surove vrhove koji zaklanjaju nebo. Ovdje se često kreće na najpoznatiji prolaz Theth–Valbona, stazu koja povezuje dvije najljepše albanske doline.
Na crnogorskoj strani, Karanfili dominiraju pejzažem – oštar greben i vrh koji pruža pogled na oba svijeta: Plav, Ropojanu, i duboko u albansku divljinu. Dakle, ovaj vrh nije samo izazov za iskusne planinare, već i mjesto koje nudi jedan od najspektakularnijih pogleda u regiji.
To je Prokletije u svom najčišćem obliku – sirovo, tiho i beskrajno.
Kružna tura s pogledima za pamćenje
Ako tražite stazu koja nudi spektakularne poglede, fizički izazov i osjećaj potpune izolacije, ali bez tehnički zahtjevnih uspona – kružna tura Volušnica–Talijanka–Popadija u dolini Grebaje je pravi izbor. Kreće se iz planinarskog doma Branko Kotlajić (1160 m), i već nakon sat-dva uspona kroz gustu šumu izlazi se na otvorene padine koje otkrivaju prve ciljeve – Talijanku (2057 m) i Popadiju (2030 m).
Prvi uspon vodi na Volušnicu (1879 m), odakle se pruža čudesan pogled na dramatične Karanfile, najikoničniji greben Prokletija. Odatle se uz izložen greben nastavlja prema Talijanki, pa potom kratko i do Popadije. Staza vodi grebenom koji razdvaja Albaniju i Crnu Goru, pa hodate doslovno po granici – i geografski i emotivno.
Ukupno 10 km, 1200 m uspona, 7 do 9 sati hoda – s predivnim prizorima, sezonskim borovnicama i potočićima za osvježenje pred kraj ture.
Staza je označena, ali se preporučuje GPS trek i prethodna konzultacija s nekim iskusnim.
Foto: Instagram (@darshpham)
