

Pitali smo nutricionisticu i savjetnicu za dohranu – Kada i kako uvoditi alergene u dohranu beba?
U sklopu Journalovih tema koje u fokus stavljaju roditeljstvo, od ovog mjeseca donosimo kolumnu Ane Jelekovac Jurkin, magistre nutricionizma i certificirane savjetnice za dohranu, većini poznate pod imenom NutriMama. S Anom smo nedavno razgovarali, a sada će svakog mjeseca s nama dijeliti informacije, praktične savjete i korisne smjernice vezane uz dohranu beba i prehranu djece, područje koje je često popraćeno pitanjima, nedoumicama i oprečnim mišljenjima.
Kroz stručnu, ali pristupačnu perspektivu, Ana se bavi aktualnim temama koje zanimaju sve roditelje, od prvih zalogaja pa do izazova s izbirljivim mališanima. U prvoj kolumni za Journal donosi odgovore na jedno od najčešćih pitanja s početka dohrane: kada i kako uvoditi alergene namirnice kod beba?
Nutrimama za Journal: Kada uvoditi alergene namirnice u dohranu beba?

Roditelje često muči i brine kada uvoditi alergene u djetetovoj dohrani i prehrani jer postoji puno oprečnih informacija i savjeta. Vjerojatno ste se u jednom trenutku zapitalu: kada uvoditi alergene? No, postoji strah koji je uvijek vezan uz to pitanje, a to je reakcija na alergene.
Alergijska reakcija jedan je od najčešćih strahova roditelja u dohrani, što je još jedan razlog koji čini ovu temu izuzetno osjetljivom. Nova istraživanja već više godina preporučuju rano uvođenje alergenih namirnica, međutim more informacija i savjeta često o tome stvara zbunjujuću sliku u očima roditelja.
Što je alergija i kako prepoznajemo alergijsku reakciju?
Alergija je općenito skupina patoloških stanja do kojih dođe zbog preosjetljivosti imunološkog sustava organizma na tipično neškodljive tvari u prirodnom ili umjetnom okolišu. Tvari koje izazivaju alergiju zovu se alergeni. U slučaju hrane govorimo o imunološkom odgovoru na samu hranu, odnosno njen protein. Taj odgovor povezan je sa razvojem takozvanih IgE anti-tijela. IgE je odgovoran za alergijski odgovor koji se sastoji od degranulacije mastocita i otpuštanja histamina.
Alergijska reakcija na hranu najčešće se javlja unutar par minuta od konzumacije. Rijetko će se javiti nakon par sati.

Ono što će dodatno brinuti mnoge roditelje jest činjenica da se alergijska reakcija kod djece često ne pojavi prvi puta u kontaktu sa hranom na koju su alergična, već tek drugi ili treći put.
Uvođenje alergena predstavlja višekratno pomno testiranje. Pažnja mora postojati jer alergijska reakcija može biti blaga, a isto tako i po život opasna. U skladu s time pomno istraživanje alergena u prehrani i dohrani djeteta veže sa sobom puno stresa i straha za roditelje. Međutim, najbitnije je ostati fokusiran i spreman na brzo i adekvatno reagiranje pri pojavi već prvih simptoma.
Kada odlučite uvoditi alergene pomno pazite na sljedeće blage simptome kod djeteta. Pri njihovoj pojavi kontaktirajte svojeg pedijatra za daljnje razmatranje: svrbež nosa, lica i usta; kihanje, probavne smenje, blago crvenilo ili osip kao i blaga urtikarija.
Pri pojavi težih simptoma preporučuje se odmah zvati hitnu pomoć: oticanje očiju, lica, grla, usnica ili jezika; teško disanje, naglo povraćanje, osip ili urtikarija po cijelom tijelu; malaksalost i pospanost, te gubitak, svijesti.


Što sve smatramo visoko alergenim namirnicama?
Visoko alergene namirnice je naziv za skupinu namirnica koje su odgovorne za 90% alergijskih reakcija. Poželjno je prilikom njihovog uvođenja paziti na stanje djeteta i pratiti moguće pojave već spomenutih simptoma. No, činjenica jest da vaša beba može biti unikatno i specifično alergična na bilo koju namirnicu, čime se naravno razina straha i stresa kod roditelja ne smanjuje. Po pravilu, posebno pratite stanje djeteta u kontaktu sa 9 visoko alergenih namirnica koje su odgovorne za gotovo sve reakcije.
Skupini visoko alergenih namirnica pripadaju: jaja, mlijeko, kikiriki, orašasti plodovi, soja, sezam, riba, morski plodovi i pšenica. Dok za druge namirnice zaista nije potrebno (kod većine djece) biti pretjerano oprezan i uvoditi svaku po par dana, kod visoko alergenih namirnica ovakav pristup je svakako poželjan.
Općenito budite uvijek spremni na unikatne slučajeve, imajući na umu pravilo da se rekacija ne mora pojaviti kod prve konzumacije namirnice.

Kada uvoditi alergene u dohranu i prehranu?
Dugo se smatralo kako je najbolje uvoditi alergene nakon djetetove prve godine, a u nekim slučajevima čak i duže. Međutim, najnovija istraživanja opovrgavaju tu školu razmišljanja i potvrđuju poželjnim rano uvođenje alergena, čak u periodu dohrane. Nova istraživanja govore kako je često izlaganje alergena usko povezano sa smanjenim rizikom od razvoja alergija u kasnijim periodima.
Ako dijete nema visok rizik za razvoj alergije, preporuka je uvesti sve visoko alergene namirnice u bebinu prehranu u periodu od 6. do 12. mjeseca bebinog života. Svaku visoko alergenu namirnicu potrebno je uvesti više puta i svaka se uvodi zasebno kako bi se precizno povezalo alergijsko reagiranje upravo na nju.
Međutim, ako imate dijete s visokim rizikom za razvoj alergije o ovoj temi je svakako nužno konzultirati pedijatri i/ili alergologa.

Dakle, većina djece može početi jesti alergene u razdoblju dohrane, tj. već od šestog mjeseca života. No, osim ranog uvođenja alergena (od 6. do 12. mjeseca bebinog života), važno je i učestalo izlaganje alergenu, i to dva do tri puta tjedno kako bi se potvrdilo da ne postoje simptomi, te da se općenito stvori smanjeni rizik razvoja alergije. Ono što je važno napomenuti jest da svaki alergen uvodimo zasebno i da ga uvodimo par puta prije nego što zaključimo da beba nije alergična.
Više informacija o ovoj i sličnim temama možete pronaći na Nutrimama webu i u Nutrimama tečajvima za bebe.
Foto: Ana Jelekovac Jurkin, Unsplash, Pexels