Ulicama dubrovačke četvrti Karmen u potrazi za nestalim vremenom

Krovovi Karmena

Krovovi Karmena

Svi povijesni gradovi imaju svoje četvrti u kojima se i danas ogleda duh prošlih vremena. Ipak neki od takvih kvartova znatno više od drugih dijelova tih povijesnih gradova zrače autentičnošću i nekom gracioznošću. U dubrovačkoj povijesnoj jezgri to je Karmen. Iako će njegovi stanovnici, oni pravi Karmenaši, (doduše, ostalo ih je jako malo), reći da Karmen više nipošto nije ono što je nekada bio, sama njegova lokacija i bogata povijest koja se odigrala na njegovim prostorima, Karmen su oduvijek svrstavali u ‘elitnu zonu’. Elitnu prvenstveno zbog te posebne povijesti, simbolike, značenja, lokacije…

Život-u-Karmenu

Mnogi će reći kako ni Dubrovnik danas više nije ono što je nekada bio zbog svih negativnih učinaka masovnog turizma. Iako je kvart Karmen možda manje od drugih dijelova Grada pod utjecajem tog masovnog turizma, svejedno se odrazio i ovdje. Ipak, ovdje još uvijek ima ulica u kojima nema buke i u kojima kao u gotovo svim drugim dijelovima Grada suvenirnice i restorani nisu baš na svakom kantunu. Ono što je još zanimljivo za Karmen je da je to ravniji dio povijesne jezgre i da ovdje nema ulica sa strmim skalinima, a u tom dijelu Grada bila je i najstarija dubrovačka popločana ulica. Ovdje ima i jako puno ulica sa nadsvođenim prolazima, pa se doima kao da prolazite kroz neke vremenske portale, što je dodatna draž Karmena.

U Ulici od Pustijerne

U Ulici od Pustjerne

U povijesnim zapisima ovaj dio Grada spominje se pod nazivom Pustijerna, a danas Pustijernom Dubrovčani nazivaju uglavnom samo jedan manji dio Karmena, odnosno prostor blizu današnjeg arheološkog lokaliteta, smješten u središtu ovog dijela Grada. To je nekada davno bilo gusto naseljeno gradsko područje, a srušeno je u velikom potresu 1667. godine nakon čega objekti nisu obnovljeni, već je lokalitet poslužio kao deponij građevinskog materijala. Na njemu je oblikovan veliki vrt koji je tijekom recentnog degradiranja bio u novije vrijeme zamijenjen košarkaškim igralištem.

Ulaz-u-jednu-od-palača

Gdje se nalazi Karmen?

Područje četvrti Karmen proteže se od današnje Stuline ulice do tvrđave Sv. Ivan. Pri vrhu Stuline ulice, ostaci su, za povijest Dubrovnika vrlo značajne crkve Sv. Stjepana, koju je obnovilo Društvo prijatelja dubrovačke starine. Ta crkvica je poznata i po legendi o dubrovačkom parcu, Sv. Vlahu, koji se upravo u njoj ukazao don Stojku 972. godine. Početkom 17. stoljeća na prostoru stare crkve sv. Ivana sagrađena je crkva Gospe od Karmena, pa se od tada taj dio Grada počinje zvati i Karmen.

U Karmenu je i danas vidljiv velik broj kuća i palača koje su bile u vlasništvu dubrovačkih vlasteoskih obitelji, a ima ih čak osam. Zbog blizine katedrale i Kneževa dvora, to je bio u doba Dubrovačke Republike, prestižni dio Grada, jer što je palača bila bliže javnom i crkvenom središtu grada, to je njen vlasnik bio bitniji i ugledniji.

Pogled na predio Karmen iz stare gradske luke

Pogled na predio Karmen iz stare gradske luke

“Ono što je Karmen, odnosno Pustijernu, izdvajalo u okvirima Grada i što je uvelike utjecalo na izgradnju njezina prostora, bila je kroz stoljeća neposredna blizina gradske luke. Kada se u Dubrovniku u 14. stoljeću formirao trgovački patricijat, počela je i intenzivna izgradnja Pustijerne (Karmena), a kao vlasnici kuća javljaju se najbogatije dubrovačke vlasteoske obitelji 14. stoljeća. Bili su to trgovci i brodovlasnici od kojih su mnogi upravo u tom stoljeću pomorsku trgovinu povezali s unosnom kopnenom trgovinom u zaleđu. Već u idućem 15. stoljeću izuzetna koncentracija gradskih rezidencija najvišega društvenog sloja odrazila se u ovom predjelu u intenzivnoj izgradnji reprezentativnih zdanja, o čemu i danas svjedoče neke u cijelosti sačuvane vlasteoske kuće ili njihovi sačuvani dijelovi, kao i mnogi uzidani grbovi. Samo u gusto izgrađenom bloku između današnjih ulica Braće Andrijića i Đure Baglivija, iz 15. stoljeća potječu dvije velike gotičke palače obitelji Ranjina, a s kraja toga i početka idućeg stoljeća tragovi su i spomen o palačama Tudizića, Bučića, Palmotića, Gučetića, Đorđića… Već u sljedećem stoljeću nastupaju neke promjene u izgradnji, a tipičan primjer je palača Skočibuha-Bizzaro u današnjoj Restićevoj ulici. Bogati brodovlasnik i trgovac, pučanin Tomo Skočibuha, kupio je staru kuću Nika Đurdevića i na mjestu te stare kuće dao izgraditi veliku renesansnu palaču posve izuzetnu po visini, neobično oblikovanom pročelju i bogatoj opremi. A u prizemlju te palače vlasnik je dao izraditi kamenice za ulje koje je izvozio”. Zapisala je to o bogatoj povijesti Pustijerne i Karmena ugledna hrvatska povijesničarka umjetnosti i vrhunski autoritet za područje dubrovačke povijesne arhitekture, dr. Nada Grujić u svom znanstvenom radu Dubrovnik – Pustijerna. I njezina knjiga Kuća u Gradu obavezno je štivo za sve velike i istinske ljubitelje dubrovačke povijesne arhitekture.

Ulice-Karmena

Kako je izgledao život u ovoj četvrti

Svaki istinski stanovnik Karmena iznimno je ponosan što je Karmenaš. O značenju pripadnosti ovom dijelu Grada, dovoljno svjedoči i to da stanovnici Karmena imaju čak i svoju zastavu pa i himnu. Kada ih pitate, po čemu je Karmen tako poseban, uvijek će spomenuti da je to i zbog blizine starog gradskog porta, koji je oduvijek bio tako važan u bogatoj dubrovačkoj povijesti, ali i katedrale. Reći će vam i da oni jedini od svih dijelova dubrovačke povijesne jezgre imaju svoja kupališta, i to čak dva – Porporelu i Bužu, da je u Karmenu oduvijek živjelo jako puno znamenitih i uglednih Dubrovčana, da je ovdje uvijek vladalo zajedništvo, prava prijateljska i gotovo obiteljska atmosfera među svim stavnovnicima…

Ostaci nekadašnje crkve sv. Stjepana

Ostaci nekadašnje crkve sv. Stjepana

Svi su bili kao jedna obitelj, družili se, međusobno si pomagali, dijelili radosne i tužne životne trenutke. Danas se, nažalost, broj stanovnika Karmena znatno smanjio, zbog sve učestalijeg iseljavanja domaćeg stanovništa iz dubrovačke povijesne jezgre, zbog apartmanizacije i buke, te samim time sve manje uvjeta za život unutar gradskih mira. ‘Žila kucavica’ i glavna ulica u Karmenu je Ulica od Pustijerne, a nekada dok na ulazu u Karmen nije bilo restorana, glavno okupljalište starijih Karmenaša bilo je na zidiću poviše katedrale. Tu se raspravljalo o svim aktualnim lokalnim i globalnim temama i Karmenašima ništa nije moglo promaknuti. Mlađe generacije Karmenaša okupljale su se na nekadašnjem košarkaškom igralištu.

Unatoč tome, što su se danas mnogi iselili iz kvarta, Karmenaši će uvijek s ponosom naglasiti da su iz Karmena. A zaista imaju puno razloga za to.

Crkva-sv.-Stjepana-ostaci

Stoga sljedeći put kada dođete u Dubrovnik, svakako prošetajte i ulicama Karmena. A ako ste ljubitelj dubrovačke povijesne arhitekture, obiđite ulice u kojima se nalaze vlasteoske palače. Neke od njih su obnovljene i još uvijek u funkciji. Poželjet ćete odškrinuti vrata tih palača, pokucati sa glomaznim kucalom na neka od još uvijek originalnih renesansnih vrata, zaviriti u portune i na tren ući u dubrovačku povijest kroz njegove palače u Karmenu.

Prozor barokne palače Restić

Prozor barokne palače Restić

Što vidjeti u Karmenu

Prošetajte najprije Ulicom od Pustijerne koja ima nekoliko prolaza-svodova, na čijem samom kraju se nalazi ranobarokna crkva Gospe od Karmena. U neposrednoj blizini je tvrđava Sv. Ivana u kojoj se nalaze Pomorski muzej te Akvarij u prizemlju tvrđave, a kod ulaza u Pomorski muzej je i jedan od tri ulaza na gradske zidine.

Kod crkve Gospe od Karmena primijetit ćete još nešto zanimljivo. Stanovnici Karmena su veliki ljubitelji životinja, a posebno mačaka, ponajviše oni Karmenaši koji žive na samom kraju Ulice od Pustijerne. Gospođa Katarina Uremović uredila je tako pravo malo naselje za mačke sa kućicama, pa je to okupljalište ne samo za lokalne mačke već i za sve turiste, ljubitelje mačaka. Čak se možete upisati i u knjigu dojmova postavljenu na tom ‘okupljalištu za mačkoljupce’.

mačak-1

Potom obiđite nekadašnje vlasteoske palače duž brojnih ulica u Karmenu, a lako ćete ih zamijetiti po grbovima uklesanim u kamene portale iznad ulaznih vrata. Pođite u Stulinu ulicu gdje se nalazi obnovljeni lokalitet nekadašnje crkve sv. Stjepana, a potom Ulicom Ispod mira na kraju koje se pruža pogled na arheološki lokalitet koji Dubrovčani danas zovu Pustijerna. Nakon potresa 1979. godine taj prostor je ograđen i nedostupan za javnost. Tu blizu je nekada dolaskom Francuza u Dubrovnik, u 18. stoljeću bila zgrada zatvora, u Ulici braće Andrijića.

Kućice za mačke

Kućice za mačke

U Restićevoj ulici na broju 1 nalazi se renesansna palača Skočibuha-Bizzaro, jedna od rijetkih objekata u dubrovačkoj povijesnoj jezgri koja je ostala čitava za vrijeme Velikog potresa 1667. U istoj ulici na vrhu, u obnovljenoj baroknoj palači Restić, nalazi se dubrovački Konzervatorski odjel.

Vrata palače Skočibuha-Bizzaro

Vrata palače Skočibuha-Bizzaro

Kroz Bandurevu ulicu vode skalini u Ulicu kneza Damjana Jude kroz koju se može doći iz Karmena bližim putem do Porporele. Porporela je lukobran izgrađen u 19. stoljeću, omiljeno mjesto okupljanja i šetnji za sve Dubrovčane s pogledom na Lokrum, staru, gradsku luku, kvart Ploče, brdo Srđ… Svakako pođite i do kupališta Buža, na južnim stijenama podno gradskih zidina s pogledom na dubrovački akvatorij.

Pogled sa zidina na Bandurevu ulicu

Pogled sa zidina na Bandurevu ulicu

Tekst i fotografije: Renata Debeljak

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Zatvori