Ilina Cenov: Bratislava

Studeni u našoj obitelji uvijek izazove posebno kukanje: vlaga, kiša, (pre)kratki dani… Upravo zato, da se malo razveselimo, studeni iskorištavamo za putovanja pa smo tako i ove godine jedan vikend u studenom proveli u Bratislavi. Bratislava, kao što je svima poznato, glavni je grad Slovačke, a vjerujem da već i ptice na granama znaju kako je ona svega pola sata vožnje udaljena od Beča. Dakle, dovoljno blizu da ne putujemo čitav dan, a dovoljno daleko, da imamo osjećaj da smo negdje otišli…

Gostoljubiva i sadržajna Bratislava

Bratislava ima nešto manje od pola milijuna stanovnika, dakle, dovoljno velika da nam pruži kulturne, zabavne i ine druge sadržaje, a dovoljno malena da nam se od svih sadržaja ne zavrti u glavi. Osim toga, kako bismo temeljito posjetili Bratislavu sasvim su dovoljna približno tri dana, što naravno utječe i na financijski aspekt putovanja jer se za isto neće morati dizati kredit… (naravno, smijete otići i na duže, Bratislava je dovoljno gostoljubiva).

Bratislava ima ostatke još iz doba Rima, ali posebno je značajna jer su tijekom 5. i 6. stoljeća stigli Slaveni, koji su na ovom području osnovali prvu poznatu državu Slavena, Samovo kraljevstvo. Od 10. stoljeća područje Bratislave postaje dio Kraljevine Ugarske, što utječe i na značajan gospodarski i kulturni razvoj. Posebno je razvoj bujao u 18. stoljeću, da bi se nakon Prvog svjetskog rata osnovala Čehoslovačka, pri čemu je Bratislava bila kulturno, gospodarsko i političko središte Slovačke.

Bratislava

Čehoslovačka se raspala 1993., i to s tzv. Baršunastim razvodom: Češka i Slovačka su se kulturno, civiliziarno i bez rata razišle, što nas dovodi do toga da su to danas sasvim fino razvijene europske države, bez balasta rata, ratnih profitera i sličnih gluposti, s kojima se mi Balkanci moramo boriti i dan danas (ne kažem da nemaju neke druge probleme, ali…).

Bratislava je grad na Dunavu te od proljeća do rane jeseni postoje i brojni brodovi, kojima se možete provesti i promatrati ovu staru damu s riječne vizure. Također, Dunav dijeli grad na stariji, povijesni dio, vrlo sličan zagrebačkom Gornjem i Donjem gradu, te na moderniji dio, koji je navlas jednak Novom Zagrebu. Zapravo, šećući ulicama Bratislave, nismo se mogli oteti dojmu izuzetne sličnosti sa Zagrebom, što naravno nije niti neobično, obzirom na bogato naslijeđe Habsburške monarhije.

Bratislava

Glavne atrakcije Bratislave nalaze se u centru, i moguće ih je sve obići laganom šetnjom. Mi smo se koristili i autom, te nismo imali nikakvih problema niti s prometnim gužvama niti s parkingom. Iz gotovo svakog kutka grada vidljiv je doista impresivan dvorac, Bratislavsky Hard, smješten na uzvisini, izvorno iz 15. stoljeća, ali više puta nadograđivan i obnavljan. Svakako ga valja posjetiti, jer ima i krasan vrt, a s dvorca se pruža i doista divan pogled na staru Bratislavu, na novu, ali i na brisani prostor (danas šikaru) koji je nekad sigurno bio vrlo ozbiljna i opasna granica između Čehoslovačke i slobodnog Zapada, Austrije.

Bratislava

Sam povijesni centar je nešto poput zagrebačkog Gornjeg grada, ali s puno više sadržaja i života. Od nekoliko ulaza u grad, danas je ostao sačuvan samo Mihaelov toranj, nekadašnja promatračnica, u kojoj je danas izložba oružja Gradskog muzeja. Naravno, mi smo u staru Bratislavu morali ući kroz ta vrata, a dalje smo uživali u apsolutno neopterećenoj šetnji starim gradom, koji je divno uređen, s lijepim fasadama, krasnim kafićima, restoranima, i ono što je moje klince posebno oduševilo: s neobičnim spomenicima. Naime, svako malo možete naići na primjerice mjedenog čovjeka koji viri iz šahta, na mjedenog paparazza, ili na spomenik lokalnom bratislavskom redikulu, Lijepom Naciju.

Šećući tim starim dijelom naići ćete na glavne atrakcije, poput Glavnog trga, na kojem se nalazi Stara vijećnica (danas muzej), na Nadbiskupsku palaču, ili Katedralu sv. Martina, a u tom starom dijelu, na nekoliko punktova, započelo je i navodno jako zanimljivo događanje povodom Adventa, o čemu su svjedočile kućice koje su se montirale, dok smo mi bili tamo. Šetnja tim starim dijelom, koja je ujedno i pješačka zona završava na Hviezdoslavovom trgu, kojem se s jedne strane nalazi zgrada Slovačkog narodnog kazališta, koje su uređivali isti arhitekti, Fellner i Helmer koji su projektirali zagrebački i riječki HNK te Operu u Odesi (pa smo se mi šalili da očito idemo po gradovima koji imaju kazalište projektirano od te dvojice stručnjaka!). Na drugoj se strani nalazi impresivna zgrada Radisson Blu Carlton Hotela, a daljnjom šetnjom dolazimo i do vrlo neobičnog Novog mosta, izgrađenog krajem 60. ih godina 20. stoljeća, s promatračnicom na vrhu, naziva u skladu s izgledom: UFO.

Bratislava

Ono što karakterizira Bratislavu je da ona nema onaj šušur i uzbudljivost primjerice Londona, ali zato je grad po mjeri čovjeka: ljupka, pitoma, bez hordi turista, koje morate sklanjati lopatama, s puno manje onih jezivih mjesta napravljenih za uzimanje love naivnim turistima. Mi smo bili oduševljeni tom mirnoćom, uređenošću, lijepim fasadama, pristalim, zrihtanim i izuzetno ljubaznim ljudima, što nas je dodatno utvrdilo u tome da više ne pljujemo po Česima i Slovacima kad nam dolaze kao turisti, jer to stvarno nema smisla i samo time mi Hrvati ispadamo glupi.

Bratislava

Evo, mi smo „riješili“ naš studeni prekrasnim izletom u jednako tako prekrasan grad, ali nemojte se ograničavati, sigurna sam da je Bratislava jednako ljupka u bilo koje doba godine…

Bratislava

Foto: Ilina Cenov

0

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Zatvori