Ako ne volite self-help knjige, pročitajte jedan od ovih 8 romana koji imaju slično djelovanje
Gonič zmajeva, Khaled Hosseini
Gonič zmajeva prvi je roman afganistanskog pisca Khaleda Hosseinija, koji je odmah postao uspješnicom, provevši čak 101 tjedan na listi najčitanijih naslova The New York Timesa. To je priča o Amiru i Hasanu, dječacima iz Kabula. Radnja istražuje teme krivnje, dubokog prijateljstva i iskupljenja kroz povijesne mijene Afganistana – od idiličnog djetinjstva preko sovjetske okupacije i uspona talibana do izbjeglištva u Americi.
Ako postoji roman za temu krivnje, posljedica naših odluka i iskupljenja, teško je zaobići Goniča zmajeva. Ono što ga čini zanimljivim jest što ne nudi jednostavnu formulu tipa ‘oprosti sebi i kreni dalje‘, nego pokazuje koliko dugo možemo bježati od vlastitih odluka te koliko je teško promijeniti se kada shvatimo da se prošlost ne može ispraviti. Ali možemo odlučiti što ćemo napraviti s onim što je ostalo danas.
Ponoćna knjižnica, Matt Haig
(prijevod: Marta Kovač)
Ovaj roman je možda najbliži self-helpu od svih s našeg popisa. Pratimo Noru, 35-godišnju neostvarenu i depresivnu ženu. Iako obdarena pameću i mnogobrojnim talentima, zapela je u nizu tragedija, nedorečenosti, manjku ambicija te kroničnoj osamljenosti. Umjesto odluke da si oduzme život, Nora ode u Ponoćnu knjižnicu, mjesto između života i smrti u kojoj je svaka knjiga prilika da iskusimo neki od života koji smo mogli živjeti. Bismo li išta učinili drugačije kad bi nam se pružila prilika poništiti ono zbog čega žalimo?
Svaki put kad je neki drugi život razočara, Nora se vraća u knjižnicu i nastavlja tražiti savršenu životnu priču (ako takva postoji). Roman tako pomalo razbija našu opsesiju idejom da je negdje postojala savršena verzija našeg života koju smo promašili zbog jedne krive odluke.
Žena iz prodavaonice mješovite robe, Sayaka Murata
(prijevod: Borivoj Radaković)
Keiko Furukura neobična je tridesetšestogodišnja tokijska prodavačica koja živi sama i sasvim je zadovoljna. U 18. godini počinje raditi u lokalnoj prodavaonici. Pronalazi mir i svrhu u svom životu jer tamo, kao nigdje drugdje razumije pravila socijalne interakcije i uspješno igra ulogu ‘normalne osobe’. Poslovođe dolaze i odlaze, ali Keiko ostaje u trgovini 18 godina i vrlo je sretna. Međutim, ljudi koji su joj bliski, sve više je pritišću – jer koliko u suvremenom društvu vrijedi mlada žena koja nema ni profesionalne ambicije ni želju za udajom?
Ovaj roman je kratak i pomalo neobičan te odličan ako vas zanimaju teme emocionalnog pritiska i potrebe za pripadanjem. Postaje čak neočekivano dobar anti-self-help. Jer osobni razvoj ne mora uvijek značiti da trebamo postati ambiciozniji, društveniji ili “uspješniji”. Ponekad znači shvatiti što nas zapravo čini zadovoljnima – i prestati živjeti prema tuđem priručniku.
Sve što vam nikad nisam rekla, Celeste Ng
(prijevod: Mirna Čubranić)
Ovo je roman o životu jedne obitelji 70-ih godina prošlog stoljeća. Lydia je miljenica svojih roditelja koji su čvrsto odlučili da će ona ispuniti snove koji oni nisu mogli slijediti. Duboko dirljiva priča o obitelji, povijesti i značenju doma, Sve što vam nikad nisam rekla istodobno je napet i tankoćutan obiteljski portret koji istražuje podjele između kultura i raskole unutar obitelji, otkrivajući načine na koji se majke i kćeri, očevi i sinovi, muževi i žene cijeli život muče shvatiti jedni druge.
Ako vas zanimaju teme poput emocionalnog zanemarivanja i obiteljskih očekivanja, ovo je jedan od najboljih izbora. Ovo nije knjiga koja će vam reći kako biti bolji roditelj, partner ili dijete. Ali nakon nje možda ćete dvaput razmisliti prije nego što pretpostavite da netko zna da ga volite ili da dijete zna da ste ponosni na njega.
Stakleno zvono, Sylvia Plath
Godine 1963. Sylvia Plath objavila je svoj jedini roman – Stakleno zvono, pod pseudonimom Victoria Lucas. Samo nekoliko tjedana nakon toga, počinila je samoubojstvo. Roman danas ima kultni status i smatra se klasikom američke književnosti. Inspiriran autoričinim životom, roman prati Esther Greenwood. Ona odlazi u New York na jedan mjesec rada u jednom ženskom časopisu u nadi da će ostvariti svoj san. Tu se upoznaje sa svijetom mode i glamuroznih zabava. Ali između svega toga, život joj počinje izmicati kontroli. Sputana je težinom društvenih očekivanja da se ostvari kao supruga i majka, rastrgana između onoga što joj nameće društvo i svoje želje da postane spisateljica. U nju se uvlači sumnja da se ne može ostvariti ni u jednoj od tih uloga, sve je nesigurnija i depresivnija, dok ne doživi potpuni slom.
Stakleno zvono nipošto nije knjiga koja je ‘rješenje’ za mentalno zdravlje, ali je snažna upravo zato što čitatelja uvlači u unutarnji svijet osobe koja se sve teže nosi s očekivanjima i vlastitim identitetom. Ako je jedna od funkcija self-helpa da nam pomogne imenovati što osjećamo, književnost to može napraviti još snažnije – tako da nam da lik u kojem prepoznajemo nešto što sami nismo znali izraziti.
Sigurna kuća, Marina Vujčić
Sigurna kuća je jedan od najupečatljivijih domaćih romana posljednjih godina. Radnja prati ženu koja je muža nasmrt ubola nožem. Sada na odsluženju kazne u ženskoj kaznionici, okružena najrazličitijim prijestupnicama, može promišljati o tome što je dovelo do toga da odustane od šminke, kako je ostala bez prijateljica i zašto se odrekla karijere. Kako je postala supruga zatvorena u četiri zida svoga stana jednako kao sada u zatvoru? Tko je bio njezin muž, osoba koju su obožavali njezina majka i svi ostali, tko je stvarno bio taj mister savršeni?
Ovaj roman natjerat će vas da razmislite o toksičnim odnosima i granicama, a ne sumnjamo da je pomogla brojim ženama koje su bile u sličnim situacijama. Postavlja pitanje koliko dugo možemo opravdavati nečije ponašanje prije nego što shvatimo da time izdajemo sami sebe?
Tasmanija, Paolo Giordiano
(prijevod: Dragana Vulić-Budanko)
Tasmanija Paola Giordana introspektivan je roman o krizi suvremenog čovjeka, klimatskim promjenama i potrazi za smislom. Radnja prati novinara i pisca Paola, koji nekoliko dana nakon niza terorističkih napada, stiže u Pariz na konferenciju o klimatskim promjenama. Planetarne krize prelamaju se u krizi u kojoj su zapeli njegov život, njegov odnos s partnericom Lorenzom nakon više neuspjelih pokušaja umjetne oplodnje te njegov rad na knjizi o nuklearnoj bombi. Lutajući Europom, pa sve do Japana i natrag u Rim, njegova slika svijeta razbit će se i ponovno sastaviti u susretima s krajnje zanimljivim ljudima.
Ovaj roman je oštar pogled na ono što se događa unutar i izvan nas, u pojedincu i na našem planetu.
Petlja, Franjo Janeš
Petlja započinje jednom nesrećom koja to možda i nije, jednom akcijom koja je možda reakcija. Sa svakim poglavljem fabula se, pomaknuta iz perspektive drugog pripovjedača, „štafetno“ razvija pa kroz niz individualnih uvida dobivamo bogatu i složenu priču koja se bavi krivnjom. Krivnja se proteže do, ili bolje od, prošlosti, i nije jednostavna, jer zbog jučerašnjih odluka drugih danas pate oni koji nisu odlučivali, ali su, često i nehotice ili neosviješteno, sudjelovali u nekom tipu zločina ili nasilja. Pripovjedači su različiti i individualizirani generacijski, profesionalno, etički i etnički, povezani a da to i ne znaju. Na putu do iskupljenja stoji petlja, odnosno barem pet lj: ljaga, ljutnja, ljubomora, ljubav i ljudskost.
Ova knjiga se odlično uklapa u romane za osobni razvoj jer pokazuje da posljedice neke odluke ne moraju pogoditi samo osobu koja ju je donijela. Ponekad se ono što smo napravili – ili nismo napravili – prelije na ljude koji s našim izborima nisu imali nikakve veze.
Foto: Dupe Photos, Knjižara Ljevak, Znanje, Hoću knjigu, Stilus, Fraktura, Hena
