Millennial marketer je mrtav ili? Kako se mijenja marketing razgovaramo sa stručnjakinjom Arianom Radić
“Smrti millennial marketera”
Upravo o toj promjeni razgovarali smo s Arianom Radić, stručnjakinjom za društvene mreže i strategiju sadržaja te osnivačicom brenda Didaskalija. Kroz svoj rad pomaže ženama poduzetnicama da jasnije oblikuju i komuniciraju svoj brend, kombinirajući duboko razumijevanje publike, autentičnost i strateški pristup sadržaju. Ariana nam govori o tome zašto “smrt millennial marketera” vidi kao pretjeranu tvrdnju, kako se mijenjaju marketinški timovi i zašto budućnost ne pripada jednoj generaciji, nego njihovoj suradnji.
Sve se češće govori o “smrti millennial marketera”… Je li taj izraz pretjeran ili zaista ulazimo u razdoblje u kojem dosadašnja marketinška pravila više ne vrijede?
Mislim da je izraz pretjeran, iako razumijem zašto se o tome govori. Društvene mreže mijenjaju se izrazito brzo i pravila koja su vrijedila prije nekoliko godina danas se više ne mogu primjenjivati na isti način. Ali milenijalci i generacija X i dalje su na Instagramu i Facebooku, i dalje ondje otkrivaju brendove, prate sadržaj i kupuju. Njihovo se ponašanje mijenja, no neke stvari kod njih nikada neće biti iste kao kod Gen Z, koja je odrasla u potpuno drugačijem digitalnom okruženju.
Zato se svaki brend prvo mora zapitati kome se obraća i kome zapravo prodaje. Upravo zbog toga ne vjerujem u “smrt millennial marketera”. Naprotiv, milenijalci mogu jako puno doprinijeti brendovima čija je publika starija od trideset godina jer tu publiku često najbolje razumiju. Ono što se mora dogoditi jest promjena načina razmišljanja. Više se ne možemo oslanjati na vrijeme u kojem je bilo dovoljno imati lijep feed i nekoliko dobro postavljenih oglasa.
Mnogi tvrde da su marketinški timovi i dalje organizirani za digitalni svijet kakav je postojao prije deset godina. Koje su najveće promjene koje danas vidite u načinu rada timova i gdje kompanije najčešće griješe pokušavajući primijeniti stare modele na novo tržište? Kako vi to primjenjujete sa svojim klijentima?
Najveća promjena je u tome što više nije dovoljno objaviti lijepu fotografiju i dobar tekst da bi se nešto prodalo. Tržište je zasićeno, a kupci su oprezniji, informiraniji i puno kritičniji nego prije. Publika više ne želi osjećaj da im se nešto samo prodaje, već traže iskrenost i autentičnost. Žele čuti stvarno mišljenje, pravo iskustvo osobe koja je proizvod isprobala i više ne očekuju da sve na profilu izgleda savršeno. Dapače, ono što je previše savršeno danas često djeluje neiskreno i umjetno.
Tu brendovi najčešće griješe. Pokušavaju kopirati modele onih koji su na društvenim mrežama uspjeli prije deset godina, kada je tržište bilo manje zasićeno, konkurencija manja, a pažnju puno lakše dobiti. Danas se ne možeš probiti samo time da izgledaš profesionalno. Uspijevaju oni koji su iskreni i otvoreni, jer je to zapravo i najbolji način da se razlikuju od svih ostalih. U radu s klijentima sadržaj ne gledam kao niz objava, nego kao proces razumijevanja brenda i njegove publike. Tek tada može nastati strategija koja ima smisla. Najveća mi je pohvala kad publika ni ne primijeti da im netko vodi društvene mreže.
Posljednjih godina sve se više govori da uspjeh brenda više ne ovisi samo o budžetu, nego o sposobnosti da prepozna trend prije konkurencije. Pokazuje li se to i kod vas u praksi?
Pokazuje se, ali s trendovima treba biti oprezan. Plaćeni oglas može dovesti osobu na profil ili web stranicu, no ono što se dogodi nakon toga više ne ovisi o oglasu. Ovisi o dojmu koji brend ostavlja nakon što dođu na profil. Isto vrijedi i za trendove. Nije svaki trend za svaki brend. Hoće li se brend nečemu priključiti, treba ovisiti o njegovim vrijednostima i publici kojoj se obraća, jer se ne radi sve pod cijenu marketinga. Neke stvari vrlo lako mogu ispasti neukusne. Trend koji je u skladu s brendom može biti odličan poguranac, ali trend sam po sebi ne gradi lojalnost. Kupca zadržava sve ono što dolazi nakon prvog kontakta.
Nekoga se možda jednom može privući odličnim oglasom, ali dugoročno publika jako brzo osjeti što je stvarno, a što nije. Jedna viralna objava može dovesti tisuće novih ljudi, no ako na profilu nije jasno tko si, što nudiš, po čemu si drugačiji i zašto bi ti netko vjerovao, od toga nema stvarnog rezultata. Zato trendovi imaju smisla samo kada su dio šire strategije, a ne nešto što radimo samo zato što je trenutno popularno.
Nije više dovoljno biti stručnjak za performance marketing i optimizaciju kampanja, sve se više cijeni sposobnost izgradnje jasnog stava i prepoznavanja onoga što treba istaknuti u brendu. Mislite li da mlađe generacije zaposlenika to prepoznaju bolje? Hoće li Gen Z zamijeniti milenijalce ili je ključ u sinergiji?
Čini mi se da mlađe generacije u nekim stvarima često imaju prednost. Hrabrije su, direktnije i nemaju problema jasno izraziti svoje mišljenje, a upravo to danas i razlikuje brendove: spremnost da se pokažeš takav kakav jesi, sa svim manama i vrlinama. Odrasli su u prostoru u kojem se sve komentira i preispituje, pa vrlo brzo prepoznaju kada nešto zvuči umjetno ili kao klasična reklama koju nitko ne želi gledati.
S druge strane, iskustvo milenijalaca jednako je važno. Nije svaki hrabar stav dobar za svaki brend i nije svaki viralan sadržaj koristan za prodaju. Treba razumjeti poslovanje, publiku, cilj i trenutak u kojem se nešto komunicira. Nekad sadržaj s manjim dosegom dovede prave ljude, a nekad viralan sadržaj brendu ne donese gotovo ništa.
Zato ne mislim da će Gen Z zamijeniti milenijalce. Ključ je u sinergiji. Mlađi donose svježinu, brzinu i hrabrost, a milenijalci iskustvo, širu sliku i dublje razmišljanje i razumijevanje. Najbolje kampanje nastaju kada se te dvije perspektive spoje: kada Gen Z otvoreno kaže da nešto ne djeluje uvjerljivo ili iskreno, a milenijalac to nadopuni širim kontekstom. Upravo iz takve sinergije nastaje sadržaj koji istovremeno privlači pažnju i daje konkretne rezultate.
Foto: dupephotos.com, Ariana Radić privatna arhiva
