Gdje je nestala autentičnost?
Gdje je nestala autentičnost? Ili možda bolje zašto smo prestali tražiti stvarni identitet mjesta u koje dolazimo i povodimo se za onim što je u trendu i što svi smatraju pod “must”. Cultural Homogenization (kulturna homogenizacija) je pojam koji se već neko vrijeme spominje u raznim kontekstima, možda ne uvijek ni pod ovim imenom, ali nosi slično značenje. Označava proces u kojem različite kulture postaju sve sličnije jedna drugoj, često zbog globalizacije, masovnih medija, migracija, međunarodne trgovine i utjecaja velikih kulturnih centara.
Upoznajte lokalno
Jednostavno rečeno, radi se o tome da se lokalne razlike postupno smanjuju jer ljudi diljem svijeta počinju konzumirati iste proizvode, gledati iste filmove, slušati istu glazbu, koristiti iste društvene mreže i usvajati slične obrasce ponašanja. Tak primjerice ako vidite fotografiju nekog restorana na Instagramu, danas teško možete razabrati gdje se on nalazi, jer se isti princip uređenja i teme može pojaviti u Parizu, Beču, New Yorku. Naravno uvijek možete odabrati lokacije, pa i lokacije unutar lokacija koje i dalje održavaju svoj stvarni identitet i tako ne slijediti slijepo trendove. Možda pizza koju želite pojesti u Napulju nije pizza koju je jela Julia Roberts, ali koga za to uopće briga? Važno je da je pizza dobra.
Problem nastaje kada putovanja počnemo doživljavati kao popis zadataka koje treba odraditi. Posjetiti pet lokacija koje smo spremili na TikToku, fotografirati se na istim mjestima kao i svi prije nas, pojesti isti brunch i objaviti gotovo identičan sadržaj. Tada gradovi polako prestaju biti gradovi, a postaju kulise.
Nisu društvene mreže krive za apsoultno sve
Dio odgovornosti svakako nose društvene mreže, no ne možemo i njih okriviti za vaš sve. Algoritmi nas neprestano guraju prema istim preporukama, a sadržaj koji je već popularan dobiva još veću vidljivost. Tako nastaje začarani krug u kojem svi žele vidjeti isto, pa svi odlaze na ista mjesta, zbog čega ona postaju još popularnija. Lokalni ugostitelji i trgovci pritom se često prilagođavaju očekivanjima turista pa umjesto vlastitog identiteta nude ono što se trenutačno najbolje prodaje.
Pitajte ljude, a ne internet
Naravno, nema ništa loše u tome da posjetite poznatu lokaciju ili probate restoran koji vam je netko preporučio. Problem nije u popularnim mjestima, nego u tome da se iskustvo putovanja sve češće svodi samo na njih. Kada cijeli odmor gradimo oko sadržaja koji smo već vidjeli stotine puta na ekranu, ostaje vrlo malo prostora za iznenađenja, a upravo su iznenađenja često najbolji dio putovanja. Mala kvartovska gostionica u kojoj nema turista. Knjižara u koju ste slučajno ušli jer vas je privukao izlog. Kava na trgu koji se ne nalazi ni u jednom vodiču. Razgovor s lokalcem koji vam preporuči mjesto za koje nikada ne biste saznali pretragom na internetu.
Zaboravite na “Top 10 Things To Do”
Autentičnost nije nestala, samo smo je prestali tražiti na pravim mjestima. Jer stvarni identitet grada rijetko se nalazi na lokaciji označenoj kao “Top 10 Things To Do”. Češće ga pronađemo kada skrenemo u sporednu ulicu, izgubimo se bez navigacije ili odlučimo ignorirati listu preporuka koju smo mjesecima slagali prije puta. Razmislite o ovom ako planirate putovanje, možda je pred vama neko novo iskustvo, ono istinsko, kakvo smo nekada tražili.
Foto: dupephotos.com
