Kako prepoznati ovisnost, pomaže li self-care i na brojna druga pitanja odgovara nam psihijatar
Loše navike nisu stvar karaktera
I zato su ove teme, iako ponekad neugodne, ključne baš sada, kad razmišljamo što želimo promijeniti u novoj godini. Ne zato da se posramimo, nego da iskreno pogledamo gdje stojimo. Da shvatimo da loše navike nisu stvar karaktera, nego mehanizama preživljavanja. Da ovisnosti nisu slabost, nego odgovor na stres. Da self-care nije pjenušava kupka, nego 7 sati sna. I da promjena ne počinje od “sutra”, nego od prvo iskrene rečenice “Ovo radim zbog sebe, ne zato što moram.”
Upravo zato razgovor s psihijatrom dolazi u pravo vrijeme. Jer promjena nije samo odluka, promjena je proces. Često težak, često spor, ali uvijek moguć. I nije rezervirana za “najbolje dane”, nego za trenutke kad smo najranjiviji.
U nastavku donosimo najvažnija pitanja o tome kako funkcionira ljudski mozak kad pokušavamo nešto promijeniti, zašto nam je teško prekinuti loše navike, kako razlikovati autentičnu želju od pritiska okoline, te koji su prvi, mali i izvedivi koraci prema nježnijoj brizi o sebi u novoj godini. Ovo nije priručnik za savršeno ja nego za stabilnije, mirnije, zdravije ja. Savršen sugovornik za to nam je psihijatar profesor Saša Jevtović.
Što se u psihološkom smislu događa kada pokušavamo napraviti veliku životnu promjenu?
Promjena aktivira naš sustav za preživljavanje jer mozak nepoznato doživljava kao prijetnju. To izaziva stres, sumnju i otpor. Ako pokušavate smanjiti stres, izgubiti kilograme ili prestati pušiti, znajte da nelagoda nije znak neuspjeha – ona je dio procesa. Umjesto naglih rezova, uvedite male promjene: 5 minuta disanja prije jela, zamjena cigareta ili planiranje zdravog doručka. Male pobjede smanjuju stres i grade samopouzdanje.
Koja je razlika između motivacije i mindseta i zašto motivacija nije dovoljna?
Motivacija je iskra, ali mindset je motor. Ako želite izgubiti primjerice kilograme, sama motivacija neće biti dovoljna jer se troši kad dođe stres. Umjesto „moram smršaviti“, recite „učim kako se bolje brinuti o svom tijelu“. Promjena jezika mijenja mindset i smanjuje pritisak.
Je li promjena moguća bez psihološkog shifta? Što je taj shift?
Teško. Psihološki shift znači promjenu perspektive: Od „ovo je kazna“ prema „ovo je briga o sebi“. Kod npr. stresa, pretilosti ili pušenja, taj pomak je ključan. Umjesto da razmišljate „ne smijem jesti slatko“, pitajte se „što će mi dati energiju i mir danas?“. Fokus na dobrobit, a ne na zabrane, olakšava promjenu.
Kako prepoznati da smo zapeli u obrascu razmišljanja koji nas sabotira?
Ako stalno odgađate, osjećate krivnju ili mislite „ionako neću uspjeti“, to je znak. Kod pušenja, to zvuči kao „jedna cigareta neće ništa promijeniti“. Kod prehrane: „počet ću u ponedjeljak“. Savjet: Uhvatite misao i zamijenite je pitanjem: „Što mogu učiniti sada da se osjećam bolje za sat vremena?“
Što je zdrav self-care, a što trend?
Zdrav self-care je dosadan, ali moćan: San, hranjiva hrana, granice. Trendovski self-care je kupka s cvijećem dok istovremeno ignorirate kronični stres ili prejedanje. Savjet: Ako želite smanjiti stres i težinu, počnite s osnovama: 7 sati sna i 10 minuta šetnje dnevno. To je pravi luksuz.
Može li kultura stalnog self-improvementa biti štetna?
Da. Opsesija „boljim ja“ može stvoriti stres i osjećaj da nikad nismo dovoljno dobri. Savjet: Umjesto savršenstva, ciljajte na napredak: „Danas sam popio čašu vode umjesto gaziranog pića“ – to je uspjeh i dokazano djeluje.
Prvi koraci prema boljoj brizi o sebi?
Spavanje: bez sna nema regulacije apetita ni kontrole impulsa.
Prehrana: dodajte povrće jednom obroku dnevno.
Pušenje: zamijenite jednu cigaretu dubokim disanjem ili žvakaćom gumom.
Stres: 5 minuta svjesnog disanja prije spavanja.
Male promjene stvaraju velike rezultate.
Kako razlikovati autentične potrebe od nametnutih?
Autentične potrebe donose mir, nametnute stvaraju stres. Ako mislite „moram meditirati jer svi to rade“, to je pritisak. Ako osjećate „želim prošetati jer mi treba zrak“, to je autentično. Kod mršavljenja i pušenja pitajte se: „Radim li ovo jer želim zdravlje ili jer se uspoređujem s drugima?“
Kada loša navika prelazi u ovisničko ponašanje?
Ako gubite kontrolu, trpite posljedice i trebate sve više – to je ovisnički obrazac. Ako primijetite ove znakove, ne oslanjajte se samo na volju nego potražite stručnu pomoć. I kad govorimo o ovisnosti ne zaboravimo da tu spadaju i ovisnosti o internetu, društvenim mrežama, kao najbrže rastuće ovisnosti u svim generacijama.
Možemo li lošu naviku promijeniti sami ili trebamo pomoć?
Ako je navika površna, disciplina pomaže. Ako je povezana s emocijama stručna pomoć je nužna. Ako ste pokušali više puta i vraćate se na staro, to nije slabost, to je znak da trebate podršku.
Zašto se vraćamo na staro, iako želimo promjenu?
Mozak voli poznato jer troši manje energije. Stres dodatno pojačava povratak na cigarete ili hranu kao „brzo rješenje“. Pripremite plan za stresne trenutke. Ako ste prestali pušiti i prešli na manje štetne alternative, nemojte paralelno pušiti cigarete, gubi se smisao manje štete, umjesto slatkiša – čaša vode, voće, šetnja, ne posežite za slatkišima.
Koji alati pomažu u izgradnji novih navika?
Mikro-koraci: zamijenite cigaretu s manje štetnim grijanim duhanom, e cigaretom, zamijenite slatkiše s voćem.
Habit stacking: nakon jutarnje kave – 5 minuta istezanja.
Praćenje napretka: aplikacija za bilježenje kalorija.
Okidači i nagrade: nagradite se zdravim ritualom
Podrška okoline: obitelj, prijatelji
Odluke vezane za vaše zdravlje ne moraju biti novogodišnje, no možda je sada idealno vrijeme da pokušate.
Foto: dupephotos.com
