

Svi pamtimo (a poneki i održavamo) nedjelje u obiteljskom ozračju. Pohanci, juha, kolač ili palačinke za desert i kauč na kojem kasnije cijela obitelj prepričava dojmove od cijelog tjedna. Mnogima je vikend, najčešće nedjelja, postao sinonim za obiteljska druženja. Međutim to se često događa kod punice, svekrve, bake, mame, generalno starijih članova obitelji koji su još njegovali pojam velikog dnevnog boravka ili kuhinje s blagovaonicom. Moderne mlade obitelji, često zbog manjka prostora prvo uštede na blagovaonici. Ako imaju djecu onda je mogućnost da ju imaju veća, no ako ju nemaju. Često je rješenje otok ili šank koji spaja kuhinju i blagovaonicu, a koji je dovoljan za nešto prigristi ili kratku večeru s nogu.
Jesmo li kao generacija izostavili blagovaonice?

Od prostorije do prolaza
Blagovaonica je nekad bila obavezna. Nije nužno bila najveća prostorija u stanu, ali imala je svoju funkciju. Stol se nije koristio samo za ručak nego i za pisanje domaćih zadaća, slaganje računa, razgovore koji su se odužili duboko u noć i goste koji su uvijek ostajali “još samo pet minuta”. Oko njega su se donosile odluke, vodile rasprave i slavili rođendani. Danas se stol upotrebljava za rijetke prilike. Doručak se jede uz ekrane, ručak između sastanaka, večera na kauču uz seriju koju gledamo napola koncentrirani. Čak i kada postoji stol, on više nije nužno središte doma. Nije riječ samo o promjeni navika, promijenili su se i prostori u kojima živimo.

Stanovi za moderan život
Pogledamo li suvremene tlocrte novogradnje, lako je primijetiti kako se kvadrati sve pažljivije raspoređuju. Dnevni boravak spojen je s kuhinjom, kuhinja s hodnikom, a blagovaonica je najčešće svedena na nekoliko četvornih metara između njih. U manjim stanovima nestaje potpuno. Umjesto velikih stolova za šest ili osam osoba pojavljuju se kuhinjski otoci, barski stolovi i uski šankovi uz zid. Prostori su projektirani za jednu ili dvije osobe koje većinu dana provode izvan doma, a obroke doživljavaju kao usputnu aktivnost. Dizajn prati način života jednako koliko ga i oblikuje.

Istovremeno se mijenja i struktura kućanstava. Sve je više samaca, parova bez djece ili obitelji s jednim djetetom. Veliki stol koji se svakodnevno koristi jednostavno više nije prioritet. Kada birate između dodatnog ormara, radnog kutka ili blagovaonice, odluka je često vrlo praktična.

Što nestaje zajedno s blagovaonicom?
Možda nije problem u samoj prostoriji. Nitko neće ozbiljno žaliti za nekoliko kvadrata namještaja. Ono što se mijenja jest ritual. Postoji nešto posebno u trenutku kada svi sjednu za isti stol. To ne mora biti velika obiteljska scena iz tv reklama niti savršeno servirani ručak. Dovoljno je da se ljudi nakratko zaustave. Da odlože mobitele, da se pogledaju i da podijele dio dana. Zanimljivo je kako su upravo tijekom pandemije mnogi ponovno otkrili blagovaonski stol. Odjednom je postao ured, učionica, mjesto za društvene igre i obiteljske večere. Na nekoliko godina pokazalo se koliko nam nedostaje prostor koji nije vezan uz ekran ili prolazak kroz stan. No čim se život ubrzao, vratili smo se starim navikama.

Povratak velikog stola
Ipak, postoji mali paradoks. Dok blagovaonice nestaju iz svakodnevice, na društvenim mrežama istovremeno raste fascinacija velikim stolovima, dugim večerama i okupljanjima kod kuće. Večere s prijateljima ponovno postaju svojevrsni luksuz. Možda upravo zato posljednjih godina sve češće viđamo interijere u kojima stol ponovno postaje glavni komad namještaja. Ne nužno u zasebnoj blagovaonici kakvu su imali naši roditelji ili bake i djedovi, nego u otvorenom prostoru doma gdje preuzima ulogu mjesta okupljanja. Jer čak i kada živimo sami, ideja stola nije vezana samo uz broj stolica oko njega. Ona govori o tome koliko mjesta ostavljamo za susrete.

Jesmo li izostavili blagovaonicu?
Vjerojatno jesmo, ali možda ne zato što nam nije potrebna, nego zato što smo dugo vjerovali da nam za nju treba previše prostora. U stvarnosti, možda zato pitanje nije nestaje li blagovaonica, nego jesmo li spremni ponovno pronaći vrijeme za ono zbog čega je nastala.

Foto: dupephotos.com




