Čini se da je moderno roditeljstvo postalo posao s punim radnim vremenom. Samo što uz njega imate stalan posao, nema godišnjeg odmora, slobodnih vikenda ni jasnih i jednostavnih uputa za korištenje. Posljednjih godina roditelji, a posebno majke, suočavaju se s neprekidnim pritiskom da budu prisutne, informirane, organizirane, emocionalno dostupne, kreativne i, naravno, savršene.
Na društvenim mrežama svakodnevno gledamo roditelje koji pripremaju nutritivno besprijekorne obroke, organiziraju edukativne aktivnosti, uređuju dječje sobe kao da su vrhunski interijeri i pritom djeluju potpuno smireno. U stvarnosti, većina ljudi pokušava samo preživjeti dan između posla, kuhanja, vrtića, škole, aktivnosti i svega ostalog što život donosi. Možda upravo zato posljednjih mjeseci sve više pažnje privlači pojam “beta mama”.
Što zapravo znači biti beta mama?
Beta mama ne pokušava biti najbolja mama na svijetu, ne pokušava pobijediti u roditeljstvu već prihvaća da će ponekad pogriješiti, da neće svaki obrok biti domaći i iz eko uzgoja, da dijete neće uvijek imati savršeno organizirano poslijepodne, da nije sve idealno i da je to sasvim u redu. Naziv dolazi iz tech svijeta, gdje “beta verzija” označava proizvod koji se još razvija, testira i usavršava. Kada se ta ideja prenese na roditeljstvo, poruka je jasna: Nitko nije gotov proizvod. Roditelji uče usput, prilagođavaju se i rade najbolje što mogu s informacijama, energijom i vremenom koje imaju u tom trenutku.
Umor od stalnog analiziranja
Ako ste roditelj, vjerojatno poznajete osjećaj kada svaku odluku pokušavate donijeti savršeno. Treba li dijete krenuti na ovu aktivnost ili onu? Jede li dovoljno povrća? Provodi li previše vremena pred ekranima? Treba li ga pustiti da se dosađuje ili mu osmisliti još jednu radionicu? Nije problem u tome što želimo najbolje za svoju djecu. Problem nastaje kada počnemo vjerovati da za svaku situaciju postoji samo jedan ispravan odgovor. Tada roditeljstvo može postati itekako naporno.
Začarani krug savršenstva
Beta mama pokušava izaći iz tog začaranog kruga i na stvari gleda malo opuštenije. Ništa nije toliko dramatično, stvari se mogu riješiti i ne, ne mora sve biti savršeno kao na Pinterestu. Kako je trend nesavršenosti polako ušao u sve sfere, tako očito ni roditeljstvo nije pošteđeno.
Zanimljivo je da ovo nije prvi roditeljski trend koji pokušava odgovoriti na isti problem. Nedavno smo pisali o takozvanim almond, butter i gummy bear mamama, kategorijama koje su nastale kako bi opisale različite pristupe prehrani djece i odnosu prema hrani. Iako se na prvi pogled radi o potpuno drugoj temi, u pozadini je ista priča. Roditelji danas osjećaju snažan pritisak da sve rade ispravno, bilo da je riječ o prehrani, odgoju ili svakodnevnim odlukama. Beta mama zato djeluje kao svojevrsna reakcija na kulturu stalnog analiziranja i samopropitivanja.
Dovoljno dobro često je stvarno dovoljno
Psiholozi već desetljećima govore o konceptu “dovoljno dobrog roditelja”. Ideja nije nova, ali čini se da je danas aktualnija nego ikad. Djeci ne trebaju savršeni roditelji niti oni koji nikada ne griješe, koji su uvijek raspoloženi ili koji imaju odgovor na svako pitanje (jer takvi jednostavno ne postoji). Potrebni su im odrasli koji su prisutni, dosljedni i dovoljno sigurni da priznaju kada nešto ne znaju ili kada su pogriješili.
Zapravo, upravo kroz te male nesavršenosti djeca često uče važne životne lekcije. Uče kako se nositi s frustracijom, kako prihvatiti pogrešku i kako nastaviti dalje kada stvari ne idu prema planu.
Foto: dupephotos.com
