Pitali smo neurologinju – Koji su simptomi moždanog udara kod žena, rizični faktori i kako smanjiti rizik?
Kada govorimo o moždanom udaru, uvijek se fokus nekako stavlja na muškarce. Jesu li žene jednako ugrožene? Postoje li razlike u simptomima moždanog udara kod žena u odnosu na muškarce i zašto se oni često teže prepoznaju?
Moždani udar nastupa naglo, gubitkom određenih funkcija tijela čije se središte nalazi u onom dijelu mozga koji je zahvaćen moždanim udarom. Simptomi moždanog udara jednaki su u žena i muškaraca. Primjerice, naglo nastali poremećaj govora, naglo nastala motorička slabost i/ili poremećaj osjeta u jednoj polovici tijela. Činjenica je kako su žene sklonije zanemarivanju zdravstvenih tegoba, pa čak i simptoma moždanog udara kada do njih dođe, posebice simptoma koji nisu tipični i specifični samo za moždani udar, nego se mogu javljati i u sklopu drugih bolesti i stanja. To su primjerice naglo nastala opća slabost i umor, naglo nastali poremećaj orijentacije, konfuzija ili naglo nastali poremećaj pamćenja. Upravo su ti manje tipični simptomi moždanog udara češći u žena nego u muškaraca.
Koji su specifični rizični faktori za moždani udar kod žena – od hormonalnih promjena do životnog stila?
Rizični čimbenici za moždani udar u žena obuhvaćaju tradicionalne čimbenike zajedničke za oba spola. Čimbenike povezane sa stilom života, spolno-specifične čimbenike te niz netradicionalnih i često neprepoznatih rizika. Zbog njihove međusobne isprepletenosti, ukupni rizik u žena često je veći i složeniji nego u muškaraca. Tradicionalni čimbenici rizika za moždani udar uključuju: arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, dislipidemiju, pretilost, fibrilaciju atrija i druge srčane bolesti, pušenje te stariju životnu dob. Njihova učestalost raste s godinama, a u žena su osobito značajni u postmenopauzalnom razdoblju. Primjerice, fibrilacija atrija u starijoj dobi nosi veći rizik moždanog udara u žena nego u muškaraca.
Posebnu skupinu čine čimbenici isključivo vezani uz ženski spol. Trudnoća i postporođajno razdoblje povezani su s fiziološkim promjenama u zgrušavanju krvi i krvnom tlaku, što povećava rizik od moždanog udara. Stanja poput preeklampsije i eklampsije ne samo da povećavaju rizik tijekom trudnoće, već su i snažan prediktor moždanog udara kasnije u životu. Nepovoljni ishodi trudnoće, uključujući mrtvorođenstvo i preuranjeni porod, također su povezani s povećanim dugoročnim rizikom. Hormonalna terapija, uključujući hormonsku kontracepciju i hormonsku nadomjesnu terapiju u menopauzi, može povećati rizik, osobito ako sadrži estrogen i ako su prisutni dodatni čimbenici poput pušenja, hipertenzije, migrene s aurom ili šećerna bolest. Rizik se značajno povećava s istodobnom prisutnošću više čimbenika. Duljina reproduktivnog razdoblja ima važnu ulogu. Rana menopauza, bilo prirodna uslijed preuranjene disfunkcije jajnika ili ona izazvana medicinskim zahvatima, povezana je s većim rizikom moždanog udara. Pri tome, rizik je veći s ranijim nastupom menopauze. Menopauza je dodatno obilježena padom razine estrogena, što dovodi do ubrzanog razvoja ateroskleroze, hipertenzije i poremećaja metabolizma lipida. Vrući valovi, osobito izraženi i dugotrajni, sve se češće prepoznaju kao mogući marker povećanog vaskularnog rizika.
Postoje li neki znakovi koje tijelo daje, možda i puno prije samog moždanog udara, koji mogu biti ozbiljno upozorenje, a koje žene često zanemaruju?
Većina navedenih priležećih bolesti nažalost ne daju upozorenja, ne bole i ne daju vanjske znakove, ali djeluju dugotrajno i uporno i predstavljaju ozbiljan rizik za nastanak moždanog udara
Koliko je vrijeme presudno kod moždanog udara i koje su najčešće pogreške koje ljudi rade u tim prvim satima? Po čemu se u prvim minutama može procijeniti radi li se o moždanom udaru?
Rano prepoznavanje simptoma i rana hospitalizacija bolesnika s moždanim udarom pretpostavljaju brzo i primjereno liječenje. Vrijeme je ključan čimbenik u liječenju moždanog udara. Poznata je izjava „vrijeme je mozak“. Svake minute kod začepljenja velike krvne žile izgubimo 2 milijuna moždanih stanica. Jasno je stoga da je što brži početak liječenja u smislu rekanalizacije te krvne žile osnovni preduvjet mogućeg oporavka od moždanog udara.
Žene će se vrlo često pobrinuti prije za sve ostalo, članove obitelji ili obaveze na poslu, a tek potom za samu sebe. Zbog svih tih razloga nerijetko zanemaruju simptome i prekasno potraže liječničku pomoć. Samim tim smanjuju mogućnost aktivnog akutnog liječenja moždanog udara, koje ovisi o takozvanom vremenskom prozoru odnosno vremenu proteklom od nastanka simptoma do mogućnosti početka liječenja. Vrlo je bitan i socijalni čimbenik. Žene češće žive same, čime je briga za njih i nakon moždanog udara učestalo lošija nego što je to za mušku populaciju.
Što vam kao liječnici najčešće kažu žene nakon što prežive moždani udar – postoji li rečenica koja se ponavlja?
Nerijetko žene donesu odluku i obećanje, i sebi i meni, o promjeni stila života, promjeni prioriteta u životu, boljoj brizi za sebe i svoje zdravlje. I uvijek izražavaju žaljenje što to nisu učinile prije!
Kada biste morali opisati ženski mozak kroz godine iskustva u neurologiji – što ga čini posebnim, a što ranjivim?
Ha, ha, ženski mozak veći je i ljepši i mlađi od muškog!
Kako razgovarati s mlađim ženama o moždanom udaru, s obzirom na to da se često smatra bolešću starije dobi? I koliko su ovakve javnozdravstvene akcije korisne za mijenjanje percepcije i spašavanje života?
Kako sam spomenula, u svakoj životnoj dobi žene postoji čimbenici rizika za moždani udar koji su specifični ili više izraženi za tu dob ili u toj dobi. Kako u mlađih, tako i u starijih žena. Svakoj ženi i osobi općenito treba pristupiti u potpunosti individualno i prilagoditi pristup dobi, obrazovanju, načinu života i razmišljanja.
Javno-zdravstvene kampanje organizirane od strane medicinskih profesionalaca koji se bave prepoznavanjem i zbrinjavanjem čimbenika rizika, kao i liječenjem bolesnika s moždanim udarom od iznimne su važnosti u usvajanju pozitivnih zdravstvenih navika, podizanju svijesti građana o važnosti prevencije i ranog otkrivanja čimbenika rizika i što ranijeg prepoznavanja simptoma moždanog udara.
Kako izgleda liječenje moždanog udara danas u odnosu na prije deset ili dvadeset godina? I kako izgleda rehabilitacija?
Rano zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom unutar bolničkih Jedinica za liječenje moždanog udara povezano je sa značajnim poboljšanjem bolesnikova ishoda bolesti, smanjenom onesposobljenošću i većom samostalnošću. Učinkovito liječenje kojim se moždane stanice mogu spasiti od smrti uslijed začepljenja krvne žile mozga može se primijeniti samo unutar prvih nekoliko sati od nastanka simptoma moždanog udara. Postiže se intravenskom primjenom lijeka (unutar prvih 3 do 4 i pol sata, a u iznimnim kliničkim indikacijama unutar 9 sati od nastanka simptoma) kojim se otapa krvni ugrušak, ili mehaničkim vađenjem krvnog ugruška iz krvne žile (unutar prvih 6 sati), čime se ponovo uspostavlja moždani krvotok u zahvaćenom području mozga. U slučaju moždanog udara uzrokovanog krvarenjem, nastalog uslijed pucanja krvne žile kao posljedice visokog krvnog tlaka, aneurizme ili krvožilne malformacije, također je nužno brzo prepoznavanje simptoma (najčešće jaka, naglo nastala glavobolja), hospitalizacija bolesnika i brzo zbrinjavanje aneurizme odnosno primjereno snižavanje krvnog tlaka.
Nadalje, važno je rano započeti i neurorehabilitaciju, čim je bolesnik u medicinski stabilnom stanju. Dobra neurorehabilitacija, koja se koristi spoznajama i principima neuroplastičnosti mozga, važan je dio liječenja i značajno utječe na ishod bolesti.
Što žene mogu učiniti već danas kako bi smanjile rizik od moždanog udara?
Prepoznavanje čimbenika rizika za moždani udar na koje se može utjecati, a tiču se stila života, u smislu promjene svakodnevnih navika, prilagodbe prehrane, prestanka pušenja i konzumacije alkohola i drugih sredstava ovisnosti i svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost, u rukama su svake žene. Zahtijevaju „samo“ želju za promjenom i odluku i snagu volje za promjenom i uključivanjem zdravih navika i obrazaca u svakodnevni život, a bez potrebe za ulaganjem materijalnih sredstava. Dapače, neke od odluka koje se tiču odbacivanja štetnih navika donose i materijalnu uštedu. Kada govorimo o umjerenoj tjelesnoj aktivnosti, šetnja tri do četiri puta tjedno, u trajanju od sat vremena, ne košta ništa.
Kada govorimo o čimbenicima rizika za moždani udar u smislu priležećih bolesti, primjerice šećerna bolest, povišen krvni tlak ili srčane aritmije, potrebno je pravodobno i adekvatno liječenje. Za to je potrebna suradnja liječnika i bolesnika, odnosno svake pojedine osobe. Liječnici prepoznaju priležeće bolesti kao moguće čimbenike rizika za moždani udar i propisuju adekvatnu terapiju za njihovo liječenje. Ali, kako bi uspjeh liječenja i prevencije bio potpun od iznimne je važnosti suradnja bolesnika i njihovih obitelji u smislu slušanja savjeta, pridržavanja uputa o uzimanju terapije i promjena vlastitog stila života. Kao što se vidi – sve navedeno se može liječiti ili kontrolirati, a upravo su to uzroci 80% svih moždanih udara.
To sve skupa zvuči vrlo jednostavno. Na žalost, koliko god to jednostavno zvučalo, više od polovice osoba koje znaju da imaju neki (ili više) čimbenika rizika koju su lječivi – ih ne liječe.
Što biste voljeli da svaka žena zapamti nakon što pročita ovaj intervju? I koja je jedna poruka koju biste im poslali?
Naglasak je uvijek na potrebi da svaka žena, i muškarac, naravno, u prevenciji napravi što je moguće više, prilagodbom vlastitog stila života, odbacivanjem štetnih navika i usvajanjem i primjenom novih, primjerenih i prilagođenih navika u svakodnevni život. Jer, za svaku od nas nitko ne može napraviti više od nas samih! U nama samima nerijetko se nalazi rješenje!
Foto: Zvonimir Ferina, Instagram (@joannahalpin, @kendalljenner)
