Može li ova superhrana pomoći tijelu da se riješi mikroplastike? Rezultati novog istraživanja obećavaju

Prije nekoliko godina mikroplastika je bila prvenstveno ekološki problem. Nažalost, danas je sve češće promatramo i kao zdravstvenu temu. Naime, znanstvenici su mikroplastiku, i još sitniju nanoplastiku, pronašli ne samo u hrani, vodi i zraku, već i u ljudskoj krvi, plućima, posteljici, pa čak i u mozgu. Zapravo, više nije pitanje unosimo li mikroplastiku u tijelo, jer je u tijelu već neupitno imamo, već što se događa s njom kada nam dospije u tijelo. Točnije, izlučujemo li je uopće?

Tim više, novo korejsko istraživanje koje je privuklo veliku pozornost na društvenim mrežama, a koje potencijalno nudi rješenje tog problema, zvuči gotovo predobro da bi bilo istinito. Prema njima, superhrana kimchi mogla bi pomoći tijelo očistiti od mikroplastike!

Što su uopće otkrili znanstvenici?

Istraživači iz korejskog World Institute of Kimchi proučavali su jednu bakteriju mliječne kiseline koja se prirodno nalazi u kimchiju. Riječ je o Leuconostoc mesenteroides CBA3656. Pokazalo se da taj probiotički soj može vezati nanoplastiku u probavnom sustavu te tako povećati njezino izlučivanje stolicom. U pokusima na životinjama izlučivanje nanoplastike bilo je više nego dvostruko veće u usporedbi s kontrolnom skupinom. Štoviše, testiranje je napravljeno na nekoliko različitih sojeva pronađenih u kimchiju, no upravo je ovaj polučio najbolji rezultat.

Važno je odmah naglasiti ono što se često izgubi kada ovakva istraživanja završe na TikToku ili Instagramu. Ovo ne znači da će porcija kimchija očistiti organizam niti da je pronađen lijek protiv mikroplastike u tijelu. Već je riječ o vrlo obećavajućem smjeru istraživanja koji tek treba potvrditi kod ljudi.

Zašto su mikroplastika i crijeva uopće povezani?

Probavni sustav prva je postaja mikroplastike koju svakodnevno unosimo hranom i pićem. Zbog toga upravo crijeva dolaze u izravan kontakt s tim česticama.

Posljednjih nekoliko godina objavljeno je više istraživanja koja sugeriraju da bi mikroplastika mogla utjecati na sastav crijevnog mikrobioma, integritet crijevne barijere i lokalne upalne procese. Većina tih dokaza zasad dolazi iz laboratorijskih ili životinjskih modela pa znanstvenici i dalje pokušavaju utvrditi koliki je stvarni učinak na ljudsko zdravlje. Drugim riječima, razloga za zabrinutost ima dovoljno da se istraživanja intenzivno nastave, ali još uvijek nemamo sve odgovore.

Što je uopće kimchi?

Kimchi je tradicionalno korejsko jelo koje nastaje fermentacijom kineskog kupusa, daikona i drugog povrća uz dodatak češnjaka, đumbira, čilija i začina. Tijekom fermentacije razvijaju se bakterije mliječne kiseline koje kimchi čine jednom od najpoznatijih probiotičkih namirnica na svijetu. Već godinama znamo da fermentirana hrana može pozitivno djelovati na raznolikost crijevnog mikrobioma. Neka novija istraživanja pokazala su i da redovita konzumacija kimchija može imati povoljan učinak na sastav crijevnih bakterija i određene metaboličke pokazatelje.

Novo istraživanje zapravo ne govori kako je “kimchi lijek”, nego da se upravo jedna bakterija izolirana iz kimchija pokazala posebno zanimljivom zbog svoje sposobnosti vezanja nanoplastike.

Trebamo li sada svi početi jesti kimchi?

Ne, ako je samo radi ovoga razloga. Ako volite fermentiranu hranu ili je želite konzumirati radi zdravstvenih benefita, kimchi je odličan dodatak prehrani jer doprinosi unosu probiotika. No i kiseli kupus, miso, kefir i kombucha mogu imati jednako povoljan učinak na crijevnu mikrofloru. Ipak, važno je napomenuti kako sve da se odlučite na kimchi, ne možete znati sadrži li kimchi koji ste kupili (ili čak sami radili) točno soj Leuconostoc mesenteroides CBA3656, a samo on čini značajniju razliku u čišćenju tijela od mikroplastike.

Važno je zapamtiti i da se crijevni mikrobiom ne gradi jednom namirnicom. Njegovo zdravlje puno više ovisi o ukupnom načinu prehrane; dovoljno vlakana, raznolikom unosu biljnih namirnica, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, pa onda i fermentirane hrane.

Možemo li zapravo izbjeći mikroplastiku?

Nažalost, u potpunosti, ne. Mikroplastika je danas prisutna gotovo svugdje; voda iz slavine, morski plodovi i ribe, sol, ambalaže, pa i kućna prašina “kontaminirani” su česticama plastike. Ono što ipak možemo jest pokušati smanjiti nepotrebnu izloženost. Primjerice, češće koristiti staklene ili inoks boce umjesto plastičnih, ne zagrijavati hranu u plastičnim posudama, birati svježe namirnice kada je moguće, uložiti u pročišćivač zraka (pa i vode!) i smanjiti količinu jednokratne plastike u svakodnevnom životu.

Posljednjih godina sve više učimo da crijevne bakterije ne sudjeluju samo u probavi. One utječu na imunološki sustav, metabolizam, proizvodnju određenih spojeva pa, kako se sada čini, možda jednog dana i na način na koji organizam reagira na zagađivače iz okoliša. Ipak, ovo istraživanje još je jedan podsjetnik da ono što svakodnevno jedemo ne utječe samo na osjećaj sitosti!

Foto: Instagram (@lara_bsmnn)