O izazovima ženskog zdravlja, više otkriva radiologinja dr. Bolanča Čulo iz poliklinike Amruševa
Svoje zdravlje, kao i zdravlje svojih najbližih, ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo, pogotovo tijekom ovako nepredvidljivih vremena. Ipak se svaki dio naših života oslanja na to da smo zdravi. Kako bi vam pomogla u očuvanju vaše vitalnosti tu je Poliklinika za internu medicinu i gastroenterologiju Amruševa. Radi se o jednoj od najmodernije opremljenih poliklinika u Hrvatskoj. Smještena na samo nekoliko koraka od Trga bana Jelačića u Zagrebu, Poliklinika Amruševa i njezin tim eksperata iz područja gastroenterologije, hepatologije, proktologije, kardiologije i onkologije jamac su kvalitetne prevencije i egzaktne dijagnostike, te usmjeravanja prema ciljanoj terapiji i poboljšanju ukupnog stanja organizma.
U Poliklinici Amruševa pacijente čeka stručno osoblje s dugogodišnjim iskustvom, koje se maksimalno posvećuje svakom pacijentu. Svakome pristupaju individualno i uz maksimalnu pozornost, a dostupnost svih tipova specijalista omogućava da se pregledi obave na jednom mjestu – od početnog pregleda, do završne dijagnoze ili zahvata. Kroz zadnjih godinu dana, Poliklinika je uvela i mogućnosti online pregleda, kako bi se pacijenti mogli brinuti o svom zdravlju i tijekom pandemije. Ovdje se možete prepustiti u ruke stručnjaka kako biste bili sigurni u svoje zdravlje i osjećali se dobro. Kako bismo više otkrili o tome kada je najbolje početi odlaziti na redovite preglede i kako zaštititi svoje zdravlje popričali smo s novom članicom njihovog tima dr. Karolinom Bolanča Čulo.
- Uže područje kojim se bavite je onkološka dijagnostika. Kako ste se odlučili baš za to područje?
Klinika za tumore je ustanova u kojoj sam odrađivala pripravnički staž, dakle od početka radim tamo pa sam razvila afinitet prema onkologiji i tako sam nastavila specijalizaciju tamo. Smatram da je radiologija zanimljiva i dinamična grana medicine pogotovo uz, u posljednje vrijeme, visok tehnološki napredak koji omogućava raniju dijagnostiku zloćudnih bolesti.
Moja česta rečenica je da ljudi imaju predrasude prema tumorima, misle da je dijagnoza maligne bolesti isto što i smrtna presuda. To više nije točno. Karcinomi dojke, koji su najčešća maligna bolest žena, danas su u velikom postotku izlječivi, naročito ako se otkriju na vrijeme. Treba više pričati o tome da bi se srušili tabui oko onkoloških pacijenata jer će se njihov život u najvećem broju slučajeva vratiti u normalu kroz šest mjeseci kad završe kemoterapije, a za dvije godine će se sjetiti svoje dijagnoze samo kada dođu na redovne kontrole kod nas.
- Koji je najizazovniji dio vašeg posla?
Ja sam često ona prva koja zna da pacijentica ima karcinom. Najteže je ljudima to reći na lijepi način. Uvijek ostavim malo vremena da se osoba suoči s dijagnozom. U mojoj ordinaciji je dozvoljeno i plakati i psovati i sve što može olakšati taj trenutak. Zatim popričamo o tijeku liječenja, prognozama i očekivanjima. Najljepše mi je kad te iste pacijentice dođu k meni nakon kemoterapije i operacije samo da mi kažu da je sve dobro prošlo i da stvarno nije tako strašno kao što su očekivale.
U ovom poslu svaki dan upoznajem ljude koje inače nikad ne bih srela, što je meni najljepši dio posla. Svi smo mi, koliko god važni bili u svojim poslovima, uplašeni kad se suočimo s teškom dijagnozom, tu prestajemo biti sudac, arhitekt ili direktor i postajemo samo pacijent. Ljudima treba dati hrabrosti i nadu, a najviše smisao kad kreće borba sa zloćudnom bolesti. To nas ne uče na fakultetu, ali ja sam imala sreću što sam slušajući starije kolege i sestre naučila kako pristupiti ljudima. Onkologija nije za svakoga i potrebno je jako puno ljubavi prema ljudima općenito, volje za komunikacijom te jednostavne ljudske topline za svakodnevno obavljanje posla.
- Kako biste opisali svoj uobičajeni radni dan?
Svako jutro započinjem sastankom odjela u Klinici za tumore, na kojem raspravljamo o pacijentima i preoperativnom programo. U dogovoru s kirurzima, kreće ono što mi zovemo preoperativne markacije. Plastična kirurgija nije samo estetska, kako većina ljudi misli, nego se bavi i operacijama karcinoma dojke. Mi težimo tome da osim optimalnog ishoda liječenja za pacijenticu imamo i najbolji mogući estetski rezultat. Za to je potreban timski rad, tako da im ja, kao radiolog, markiram određeno područje kako bi sama operacija bila što poštednija. U Klinici za tumore se godišnje operira oko tisuću karcinoma dojki, što je oko trećine svih pacijentica u Hrvatskoj. Dakle, naši kirurzi ne samo da imaju najviše iskustva u Hrvatskoj, već i u okolici. Uz markacije, radim ili biopsije dojki vođene ultrazvukom ili MR preglede ovisno o dnevnom rasporedu.
Kao vanjska stručna suradnica, odnedavno poslijepodneva provodim u Poliklinici Amruševa. Budući da se radi o privatnoj poliklinici, tempo je drugačiji i sve se odvija po preciznom rasporedu. Od trenutka kad se pacijenti naruče pa do samog kraja pregleda, točno znam koliko će što trajati te mogu jednostavno isplanirati radni dan.
- Kako je sve pandemija utjecala na svakodnevno obavljanje vašeg posla?
U Klinici za tumore nismo ni dana stali raditi, dapače, za vrijeme pandemije radili smo više nego ikad. Jedan dio onkoloških pacijenata iz KB Dubrava je prebačen kod nas. Kad je bio prvi val pandemije mi smo u dva dana napisali algoritme, skupa s našim onkolozima i kirurzima za onkološke pacijente, tako da smo se maksimalno trudili ublažiti posljedice pandemije na liste čekanja za dijagnostiku, operaciju ili kemoterapiju. Ono što smo konačno uspjeli napraviti je sve nas kompjuterski povezati, tako da možemo po potrebi i od kuće očitavati nalaze, što zvuči idealno, ali je ponekad vrlo izazovno uz dvoje male djece.
Inženjeri radiologije su oni koji snimaju pacijente i moraju biti na radnom mjestu cijelo vrijeme, tako da za njih rad od kuće nije moguć. Moram ih pohvaliti da su se dobrovoljno javljali na ispomoć u bolnicu Sv. Duh kada su njihovi inženjeri bili bolesni ili u samoizolaciji. Tada sam shvatila kako imam sreću što radim s tako divnim ljudima, nisu ni pitali za naknadu, a isti dan su odrađivali noćnu smjenu u drugoj bolnici. Isto tako su išli na ispomoć i u Arenu. Moram priznati da mi osobno najviše nedostaje druženje s kolegama nakon posla, jedno vrijeme nije bilo ni sastanaka i svi smo se nekako otuđili zbog potrebne distance. Jedan dio mojih kolega je prebolio COVID 19, od toga nekolicina s težim oblikom bolesti koji je zahtijevao i hospitalizaciju na duže vrijeme. Ti ljudi s kojima radim postali su mi jako dobri prijatelji, pa mi je taj period bio posebno težak. Nadam se da će nam cjepivo pomoći da počnemo normalno živjeti.
- Iz vašeg iskustva, kako je pandemija utjecala na vaše pacijente?
Na jedan period prestali smo raditi redovne kontrole magnetom, CT-om i ultrazvukom, radili smo samo pacijente koji imaju novootkrivene karcinome ili su u tijeku kemoterapije. Stali su i preventivni programi poput screening mamografija. Smatram da je taj period od nekoliko mjeseci prekratak da bi imao veće posljedice na opću populaciju, ali smo se svejedno trudili da veći dio tih pregleda nadoknadimo dodatnim, prekovremenim radom.
Nedostatak radiologa u Hrvatskoj, ali i općenito u svijetu svakodnevno utječe na zdravlje populacije što se očituje u dugim listama za MR preglede. Preventivni pregledi zdrave populacije su ono što je najbitnije za očuvanje zdravlja. Nadam se da će ova pandemija barem malo osvijestiti ljude o važnosti liječnika i medicinskog osoblja u našim životima.
- S obzirom na to da stavljate fokus na karcinome dojke, rektuma, ginekološke tumore i karcinome prostate, koji savjet bi mogli dati našim čitateljima vezano uz očuvanje zdravlja tih dijelova tijela?
Samopregled dojki bi svaka žena trebala raditi već nakon 25. godine. Ako postoji pozitivna obiteljska anamneza za karcinom dojki, ultrazvučni pregled bi se trebao učiniti što ranije. Moja najmlađa pacijentica je imala 24 godine kad joj je dijagnosticiran karcinom dojke. Gotovo svaka deveta žena u Hrvatskoj će oboljeti od te zloćudne bolesti i to nije nešto što se događa nekom drugom nego se događa nama.
Karcinom rektuma je nešto češći u muškaraca nego u žena, a kao i sve maligne bolesti, osim s genetskom predispozicijom, povezan je s prehranom. Održavati optimalnu tjelesnu težinu, vježbati i zdravo se hraniti neke su opće preporuke što kao liječnica mogu dati, ali recepta zapravo nema. Ako postoji genetska predispozicija poput BRACA 1 ili 2 gena, osoba ima 80 posto veću šansu da će razviti karcinom dojke, dok nešto manje za jajnike. Isti je gen povezan s karcinomom prostate u muškaraca. Samo preventivni pregledi će pomoći da se bolest uoči u dovoljno ranom stadiju da ne utječe na kvalitetu života.
- Koja dob je najbolja za početi odlaziti na redovite preglede dojki, prostate, rektuma te jajnika i maternice? Koliko često bi ih bilo dobro obavljati?
Ultrazvuk je metoda koja ne zrači pa se, kao što znamo, može koristiti i kod trudnica. Jednom godišnje bi svaka žena nakon 25. godine trebala ići na ginekološki pregled te učiniti ultrazvuk dojki. Po potrebi može se raditi i češće i naglasila bih da je bitno da pregled radi radiolog koji ima višegodišnje iskustvo u ultrazvuku dojki. Isto tako, nakon četrdesete godine se treba napraviti prva mamografija čija se snimka mora uvijek priložiti kod ultrazvučnog pregleda. Radiolog pogleda snimke mamografije pa može napraviti ciljani ultrazvuk suspektnog područja. Pošto mamografija za snimanje koristi ionizirajuće zračenje radi se svake 2 godine.
Kod prostate je bitan PSA koji se mjeri iz krvi. Ako osoba ima povišen PSA trebala bi otići na pregled urologu. Ako i dalje ostaje PSA kontinuirano povišen, a urolog nije pronašao tumor, pacijent se upućuje na tzv. “multiparametrijski MR prostate” koji će s većom točnošću pronaći suspektan tumor ili ga isključiti. Ginekološki karcinomi su meni osobno najzanimljivija dijagnostika i na rad u ginekološkoj dijagnostici sam najviše ponosna. Naši ginekolozi u klinici za tumore više gotovo ne operiraju karcinome bez preoperativnog magneta, jer mi s velikom točnošću možemo odrediti stadij bolesti i time pomoći odabrati najbolji put liječenja za pacijenticu. Ja uvijek kažem svojim pacijenticama, sjetite me se jednom godišnje, izaberite neki datum, tipa Valentinovo, Uskrs, rođendan ili slično, i poklonite sebi ultrazvuk. Ja svojim najboljim prijateljicama svake godine za Božić poklonim ultrazvuk dojki. Najbolja prevencija je voljeti sebe, kontrolirati se i pokušati zdravo živjeti koliko god možemo u ovo današnje vrijeme.
Za sve medicinske tretmane i usluge poliklinike, kao i informacije o cijenama, posjetite službene stranice Poliklinike Amruševa ili im se obratite na broj telefona +385 1 646 1171. Čeka vas stručno i ljubazno osoblje jedne od najsuvremenijih zagrebačkih poliklinika.
Foto: Sanja Tušek (Instagram)
