Vodič kroz glavne skincare trendove u 2026. – od postbiotika do gljiva i algi

Budućnost njege kože ulazi u svoju najnapredniju fazu – onu u kojoj fokus više nije samo na ublažavanju znakova starenja, već na dugoročnom očuvanju zdravlja, ravnoteže i otpornosti kože. Upravo o tim trendovima koji će obilježiti 2026. godinu razgovarali smo s dr. sc. Majom Kovačević, dr. med., spec. dermatologije i venerologije iz Poliklinike Duduković Kisić, koja ističe da se rutina sve više okreće nježnim, pametnim formulacijama, podršci mikrobiomu i zaštiti kožne barijere.

Što nas očekuje u skincare svijetu u 2026.?

Anti-age tako ne nestaje, ali dobiva novu dimenziju. Onu prevencije, well-ageinga i ranog uvođenja blagih, znanstveno potkrijepljenih sastojaka koji kožu pripremaju za budućnost, umjesto da reagiraju tek kada se prvi znakovi starenja već pojave. U prvi plan dolaze postbiotici kao precizna podrška mikrobiomu, biljne alternative retinolu poput algi koje donose slične benefite bez iritacija, zatim biotehnološki napredni enzimi za popravak DNA i moderni peptidi nove generacije koji mijenjaju pristup regeneraciji.

Uz njih, sve veći zamah dobivaju i ekstrakti gljiva te laboratorijski uzgojeni biljni aktivni sastojci koji obećavaju učinkovitost, stabilnost i održivost. Zajedno, ovi trendovi oblikuju novu filozofiju njege kože, onu u kojoj želimo kožu koja je ne samo lijepa, nego i snažna, uravnotežena i dugoročno otporna na svakodnevne stresore.

• Kako vidite budućnost njege kože? Na čemu će, po vašem mišljenju, biti najveći fokus u 2026. godini? Hoće li naglasak i dalje biti na anti-ageu ili ćemo više pričati o zdravlju i otpornosti kože?

Budućnost njege kože u 2026. godini jasno se udaljava od isključivo anti-age pristupa i usmjerava prema održavanju zdravlja i otpornosti kože. U središtu pozornosti bit će jačanje i obnova kožne barijere, uz naglasak na nježne, regenerativne formule i podršku mikrobiomu.

Umjesto rješavanja starenja tek kad se znakovi pojave, mlađe generacije – posebno Gen Z i milenijalci – ranije uvode nježne antioksidanse, SPF, peptide i barijernu zaštitu za dugoročno zdravlje kože. Personalizacija i napredna skin-tech rješenja dodatno će oblikovati rutine, omogućujući procjenu mikrobioma, genetskih predispozicija i metaboličkog stanja kože za precizniji odabir proizvoda.

Istodobno, trend minimalizma i multifunkcionalnih proizvoda potaknut će jednostavnije, učinkovitije rutine koje smanjuju preopterećenje kože. Sve veći značaj imat će i zaštita od okolišnih i digitalnih stresora, poput plave svjetlosti i onečišćenja, uz jačanje antioksidativne obrane. Potrošači će sve više tražiti transparentne, sigurne i održive formulacije koje poštuju okoliš i zdravlje kože. Anti-age neće nestati, ali će poprimiti novu dimenziju, onu koja se temelji na prevenciji, jačanju barijere i dugoročnom well-ageing pristupu, usmjerenom na zaštitu i holističko očuvanje vitalnosti kože.

• U posljednje vrijeme sve se više spominju postbiotici kao ključni sastojci za ravnotežu mikrobioma kože. Što ih čini toliko posebnima i mislite li da će postati neizostavan dio svakodnevne njege?

Postbiotici postaju sve važniji u njezi kože jer predstavljaju najučinkovitiji način ciljane modulacije mikrobioma, bez izazova koje nose žive bakterije, poput probiotika. Dok probiotici podržavaju kožu unosom korisnih mikroorganizama, a prebiotici služe kao “hrana” koja potiče rast dobrih bakterija, postbiotici su njihovi biološki aktivni metaboliti koji djeluju izravno i predvidljivo.

Upravo ta stabilnost i visok sigurnosni profil čine ih posebnima i iznimno pogodnima za svakodnevnu upotrebu. Oni potiču regeneraciju i obrambene funkcije kože, smanjuju upale, jačaju barijeru i ubrzavaju zacjeljivanje, što je posebno vrijedno u urbanim, stresnim uvjetima. Osim toga, imaju dokazano antioksidativno djelovanje i štite kožu od UV-a i okolišnih agresora. Zbog kombinacije učinkovitosti, stabilnosti i širokog djelovanja, vrlo je izgledno da će postbiotici, zajedno s pre i probioticima, postati neizostavan element njege usmjerene na otpornost, ravnotežu i dugoročno zdravlje kože.

• Kada govorimo o nježnim, biljnim alternativama retinolu, u prvi plan dolaze alge. Mogu li one doista pružiti slične rezultate kao retinol, ali bez nuspojava poput perutanja i crvenila?

Alge u njezi kože djeluju kao visoko multifunkcionalni sastojci koji intenzivno hidratiziraju, smanjuju upale i jačaju kožnu barijeru. Bogate su mineralima, antioksidansima i polisaharidima koji potiču obnovu stanica, povećavaju elastičnost i doprinose anti-age učinku. Smeđe alge posebno su poznate po umirujućem djelovanju, podršci energetskom metabolizmu stanica i usporavanju razgradnje kolagena. Plave i zelene alge dodatno pomažu u smanjenju iritacija i pročišćavanju kože, što ih čini pogodnima i za osjetljive tipove.

Određene mikroalge proizvode bioretinoide – prirodne spojeve koji djeluju vrlo slično retinolu, potičući obnovu stanica i sintezu kolagena. Njihova prednost je znatno manji iritacijski potencijal, pa su prikladne za kožu koja slabo tolerira klasične retinoide. Iako alge mogu pružiti jasne retinol-like benefite poput poboljšane teksture, blistavosti i otpornosti kože, nisu potpuno jednako snažne u poticanju kolagena ili tretiranju dubljih bora. Najbolje ih je koristiti kao nježnu alternativu ili dopunu retinolu, osobito kod osjetljive ili reaktivne kože.

• Biotehnologija polako ulazi i u skincare – sve se češće spominju enzimi za popravak DNA kože. Koliko su takvi sastojci zaista učinkoviti i što možemo očekivati od njih u narednim godinama?

Enzimi za popravak DNA predstavljaju jedan od najnaprednijih biotehnoloških pristupa u modernoj njezi kože, a klinička istraživanja pokazuju da mogu imati stvarne, mjerljive koristi, ali unutar realnih granica. Studije potvrđuju da enzimi poput fotolijaza i endonukleaza mogu ubrzati popravak UV-induciranih oštećenja DNA, čime smanjuju upalu, oksidativni stres i rizik razvoja novih fotooštećenja. Posebno su se korisnima pokazali kod kože sklone aktiničnim keratozama, gdje su smanjili pojavnost novih lezija.

Sigurnosni profil ovih sastojaka zasad izgleda vrlo dobar, jer su nuspojave rijetke i blage, premda dugoročna istraživanja na velikim populacijama još nedostaju. Važno je naglasiti da su tehnologija i formulacije izazovne: enzimi su osjetljive, velike molekule koje zahtijevaju sofisticiranu kapsulaciju kako bi ostale stabilne i stigle do ciljnih stanica. U narednim godinama možemo očekivati preciznije, stabilnije i učinkovitije formulacije koje će se primarno koristiti za prevenciju fotostarenja i podršku prirodnim regenerativnim procesima kože. Ipak, nisu zamjena za SPF niti “čudesan” anti-age sastojak, već vrijedna nadopuna njezi.

• Bakreni peptidi 2.0 najavljuju novu eru u formulacijama seruma i krema. Kako se razlikuju od dosadašnjih peptida i što ih čini posebnima kada je riječ o pomlađivanju i regeneraciji kože?

“Bakreni peptidi 2.0” marketinški je izraz za moderniju, stabilniju i biološki aktivniju verziju klasičnih bakrenih peptida temeljenih na dobro istraženom GHK-Cu kompleksu.

Za razliku od prve generacije, noviji peptidi koriste naprednije, biomimetičke strukture koje bolje vežu bakar, otpornije su na oksidaciju i omogućuju snažnije i predvidljivije djelovanje na kožu. Njihov mehanizam djelovanja uključuje poticanje sinteze kolagena i elastina, modulaciju upale te podršku regenerativnim procesima epidermisa i dermisa. Kliničke studije na tradicionalnim bakrenim peptidima pokazuju dobar sigurnosni profil i mjerljive koristi kod poboljšanja teksture i gustoće kože, dok su neovisni podaci za “2.0” formulacije još u razvoju. Stoga njihove “čudotvorne” tvrdnje treba uzeti s dozom opreza dok se ne pojave veća, dugoročna, placebo-kontrolirana istraživanja. Vidljivi benefiti svakako su mogući, osobito kada je riječ o čvrstoći, oporavku i suptilnim anti-age promjenama, ali rezultati neće biti usporedivi s injektivnim tretmanima.

• Sve popularniji sastojci su i gljive, posebno tremella, reishi i chaga. Koje su njihove glavne prednosti i mogu li doista konkurirati hijaluronskoj kiselini po pitanju hidratacije?

Gljive poput tremelle, reishija i chage postaju sve popularnije zahvaljujući kombinaciji hidratantnog, umirujućeg i antioksidativnog djelovanja. Tremella posebno djeluje kao prirodna alternativa hijaluronskoj kiselini jer njezini polisaharidi snažno vežu vodu i smanjuju transepidermalni gubitak vlage. Reishi i chaga nude dodatne benefite poput smanjenja upala, jačanja barijere i zaštite od oksidativnog stresa. Preliminarne kliničke studije pokazuju da ovi ekstrakti mogu poboljšati hidrataciju i da su dobro podnošljivi, bez značajnih iritacija, pa se mogu koristiti i kod osjetljive kože uz uobičajeni oprez i patch-test.

Ipak, njihov klinički portfelj još je skromniji u usporedbi s hijaluronskom kiselinom, koja je bioidentična našoj koži i čija je učinkovitost u hidrataciji vrlo dobro dokumentirana. Zato, iako gljive mogu biti izvrstan dodatak rutini, nudeći hidrataciju uz antioksidativnu i protuupalnu podršku, teško mogu u potpunosti konkurirati hijaluronskoj kiselini kada je riječ o čistom, direktnom učinku na vlažnost kože.

• U kontekstu održivosti sve se više govori o laboratorijski uzgojenim biljnim ekstraktima. Mislite li da će tzv. lab-grown botanicals postati standard u luksuznoj, ali i u masovnoj kozmetici, s obzirom na njihov ekološki potencijal?

Lab-grown botanicals su biljni aktivni sastojci proizvedeni biotehnološkim uzgojem u laboratoriju, umjesto klasičnim uzgojem i ekstrakcijom iz biljaka. Najčešće se dobivaju metodama poput kulture biljnih stanica, fermentacije ili precizne biotehnologije, što omogućuje stvaranje identičnih ili još čišćih aktivnih molekula – bez pesticida, klimatskih utjecaja ili iscrpljivanja prirodnih resursa.

S obzirom na njihov snažan ekološki potencijal, vrlo je vjerojatno da će lab-grown botanicals postati standard u luksuznoj kozmetici, dok će u masovnoj taj proces biti nešto sporiji zbog cijene i činjenice da su znanstveni dokazi o dugoročnoj učinkovitosti još u razvoju. Preliminarna istraživanja pokazuju dobar sigurnosni profil i potencijalne koristi poput hidratacije, antioksidativne zaštite i smanjenja iritacija, no velikih kliničkih studija zasad je malo, pa njihove “čudotvorne” tvrdnje treba promatrati s blagim oprezom.

Foto: Launchmetrics Spotlight, Instagram (@biossance)