Da je pravilna i uravnotežena prehrana temelj zdravog i kvalitetnog života isticali su još antički grčki liječnici. Danas znamo mnogo više o važnosti pravilne prehrane i zdravog načina života, zahvaljujući brojnim znanstvenim istraživanjima koja su nedvojbeno dokazala snažnu vezu između prehrane, fizičke aktivnosti te našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.
Istraživanja s područja nutricionizma, osobito zadnjih godina, imaju sve važniju ulogu u prenošenju znanstvenih spoznaja o važnosti redovne konzumacije namirnica bogatih proteinima za zdrav i kvalitetan način života. Namirnice bogate proteinima imaju zasitan učinak, naime prehrana s udjelom proteina od 25-30 posto u odnosu na cjelokupni energetski unos pokazala se kao ona koja može ubrzati metabolizam uz gubitak 80 do 100 kalorija na dan u odnosu na prehranu s niskim udjelom proteina.
Nadalje, namirnice bogate proteinom imaju značajan zasitni učinak u odnosu na masti i ugljikohidrate, zbog čega uslijed prehrane bogate proteinima dolazi do spontanog smanjenja cjelokupnog dnevnog energetskog unosa, jednostavnije rečeno do smanjenog unosa hrane. Osobe koje vode računa o konzumaciji dovoljno proteinskih namirnica imaju tendenciju da manje jedu prehrambene proizvode bogate ugljikohidratima koji su procesuirani industrijskim postupcima (kruh, tjestenina, peciva, krekeri) a koji su nerijetko glavni uzročnik dobivanja težini te nutritivno siromašne namirnice.
Napredni stručnjaci iz nekih od vodećih ustanova javnog zdravstva savjetuju raznoliku prehranu u kojoj su proteini zastupljeni s 20 do 30 posto, masti s 30 do 35 posto te ugljikohidrati s 40 posto. Ovo su preporuke o omjerima nutrijenata u svakodnevnoj prehrani koje će zasigurno u budućnosti postati i javno zdravstvene preporuke pravilne i uravnotežene prehrane.
Iako se individualne potrebe za unosom proteina razlikuju, EFSA (European Food Safety Agency) kao opću smjernicu definira preporučen unos 0,83 g proteina/kg tjelesne mase. Napredne nutricionističke smjernice danas definiraju preporučen unos 1g proteina/kg tjelesne mase kod redukcijskih dijeta, održavanja mišićne mase te uopće kod pravilne i uravnotežene prehrane.
Pojednostavljeno, žena težine 60 kg dnevno pravilnom i uravnoteženom prehranom treba unijeti 60 g proteina. Ukoliko redovno vježba 2 do 3 puta tjedno, dnevna potreba za proteinima raste na 90 g proteina (1,5 g proteina/kg tjelesne mase).
Odgovor je – svima. Iako se prehrana bogata proteinima najčešće veže uz sportaše i rekreativce budući da proteini pomažu izgradnju i održavanje mišićne mase, proteini su jednako važni kod svih dobnih skupina, u njima prilagođenoj količini. Naročito je važna kod osoba zrelije i starije životne dobi, kao prevencija gubitka mišićne mase (sarkopenije). Najuspješnije redukcijske dijete (dijete za mršavljenje) su upravo one bazirane na raznolikoj prehrani bogatoj proteinskim namirnicama s uravnoteženim udjelom ostalih hranjivih tvari, dok u svim ostalim skupinama ljudi proteini predstavljaju esencijalni dio pravilne i uravnotežene prehrane.
Foto: Shutterstock
