Artivist je sjajan domaći podcast o umjetnosti koji ne zahtijeva predznanje, već isključivo znatiželju
Dok podcasti postaju dominantna forma konzumacije sadržaja u pokretu, domaći medijski prostor dobio je projekt koji visoku kulturu izvlači iz strogo akademskih okvira. Artivist, podcast o umjetnosti koji ne zahtijeva predznanje već isključivo znatiželju, uspješno je zaključio svoju prvu sezonu, transformirajući promatranje umjetnosti iz pasivnog učenja u aktivan, osoban i neposredan doživljaj.
Podcast je dostupan besplatno na svim platformama, uključujući Spotify, Apple Podcasts i YouTube. Artivist se svjesno odmiče od klasičnog povijesnoumjetničkog diskursa. Umjesto faktografije, fokus je na iskustvu susreta s umjetnošću i na njezinoj vezi s tehnologijom, biznisom i posve osobnim ljudskim pitanjima.
O podcastu Artivist
Umjesto klasičnih predavanja, Artivist koristi umjetnost kao ključ za čitanje društva. Tako jedna slika Naste Rojc služi kao ulaz u priču o zagrebačkoj plinari i dolasku struje u grad, dok se iza estetskog doživljaja kriju i socijalne drame, poput onih o Šestinčankama koje su zaprežnim kolima dopremale rublje zagrebačkom građanstvu, podsjećajući nas na ljude koji su ostali na marginama službene povijesti.
Umjetnička djela često su samo početna točka. Jedna slika ili skulptura može otvoriti priču o ekonomiji, tehnologiji, psihologiji ili društvu u kojem je nastala, objašnjava tim Artivista.
Epizoda o ranim genijima kao polazišnu točku uzima Michelangela koji sa samo 23 godine prima narudžbu za čuvenu Pietu, za čiji je honorar mogao kupiti čitavu palaču u Firenci. Takvi slučajevi služe kao odskočna daska za širi razgovor o okolnostima koje omogućuju rano ostvarivanje izvanrednih potencijala. Nasuprot tome stoji epizoda o kasnom kreativnom procvatu i umjetnicima koji su slavu dočekali znatno kasnije u životu. Jedan od takvih primjera je Matija Skurjeni, samouki umjetnik iz Zagorja koji je, bez dana akademije, međunarodnu prepoznatljivost stekao tek u mirovini, izlažući uz bok Salvadoru Dalíju, Joanu Miróu i Renéu Magrittu.
Jedna od epizoda vodi slušatelje u Beram u Istri, gdje čuveni Ples mrtvaca služi kao okvir za promišljanje o srednjovjekovnom odnosu prema prolaznosti, ali i za razgovor o globalizaciji ideja već u 15. stoljeću. Epizoda razotkriva fascinantnu mrežu tadašnjeg ‘izvoza i uvoza’ kulture, objašnjavajući kako su grafički listovi putovali iz Nizozemske kroz Europu da bi postali izravna inspiracija lokalnim majstorima poput Vincenta iz Kastva.
Finale sezone snimljeno je u Atelijeru Meštrović u Zagrebu, autentičnom prostoru u kojemu je Ivan Meštrović stvarao neka od svojih najvažnijih djela. No, posebnost epizode nije u stručnim analizama, već u tome što su mikrofon dobili posjetitelji. Njihovi neposredni dojmovi i interpretacije pokazuju da muzejski prostor može funkcionirati kao živo mjesto dijaloga u kojemu glas publike postaje ravnopravan onom struke.
Tko čini tim?
Iako je podcast najvidljiviji dio djelovanja Artivista, zapravo je dio šireg ekosustava inicijativa koje istražuju kako umjetnost može potaknuti drugačije razmišljanje o svijetu oko nas. Iza Artivista stoji netipičan trio koji spaja naizgled različite profesionalne sfere. Laura, osnivačica Artivista, donosi iskustvo strateškog vođenja timova s pozicije direktorice ljudskih resursa u UniCredit grupi u Italiji i Austriji. Mate Marić, kustos u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, osigurava kustosku i povijesnoumjetničku te muzeološku perspektivu, dok Mladen Barešić u projekt unosi dugogodišnje iskustvo psihologa u području ljudskog učenja, razvoja potencijala i obrazovnih metodologija.
Iz te suradnje razvile su se i druge inicijative u kojima umjetnost postaje alat za razumijevanje kompleksnih procesa izvan muzejskog prostora. Jedna od njih je program Art & Leadership koji koristi umjetnička djela kao poticaj za razvoj kritičkog mišljenja, empatije i upravljanje složenim situacijama u poslovnom okruženju. Riječ je o metodi učenja kroz umjetnost (arts-facilitated learning) koju je Artivist već uspješno primjenio u institucijama poput Kunsthistorisches Museuma u Beču. Tamo su, uz pomoć vrhunskih umjetnina, održane edukacije za lidere europskih kompanija.
Kad postavite grupu menadžera pred sliku i zamolite ih da opišu što vide, vrlo brzo se otvore različite perspektive, iskustva i emocije. Upravo tu počinje novo razumijevanje njihovih poslovnih dilema, kaže Laura.
Nova tehnološka rješenja
Treći segment Artivistova djelovanja usmjeren je na tehnološka rješenja kroz My Museum Experience, aplikaciju koja adresira čest problem muzejskog zamora i osjećaja informacijske preplavljenosti. Projekt je zamišljen kao digitalni alat koji posjetitelju, ovisno o njegovim trenutačnim interesima i raspoloženju, kreira personalizirani vodič kroz izložbeni postav. Umjesto pasivnog čitanja legendi, ovakav pristup posjet muzeju transformira u osobno iskustvo i individualnu priču, omogućujući svakom pojedincu da s baštinom stupi u dijalog pod vlastitim uvjetima.
Na taj način Artivist zatvara krug svoje osnovne ideje, umjetnost nije rezervirana samo za stručnjake, nego može biti alat za razmišljanje, razgovor i razumijevanje svijeta u kojem živimo. Upravo je podcast mjesto gdje taj pristup postaje najdostupniji publici. Prva sezona Artivista već je dostupna na svim većim podcast platformama, a nova sezona trenutačno je u produkciji i donosi nove epizode koje će umjetnost ponovno povezati s temama iz svakodnevice, društva i osobnog iskustva.
Mate naglašava kako je u tom procesu ključno ukloniti nepotrebne barijere u komunikaciji: Za slušanje je potrebna samo znatiželja. Naš je cilj tu znatiželju potaknuti, a pritom se suzdržati od korištenja nerazumljivog stručnog žargona.
Foto: Juraj Vuglač, Pexels
