Objavljen je popis najsretnijih gradova na svijetu za 2026. i prvo mjesto opet nije iznenadilo
Na vrhu je Kopenhagen, slijede Helsinki, Ženeva i Uppsala
Najviše se na ljestvici nalazi Kopenhagen, koji je osvojio 6954 boda. Na drugom je mjestu Helsinki, treće mjesto pripada Ženevi, a četvrto švedskoj Uppsali. Peto mjesto pomalo iznenađuje jer se među europske gradove probio Tokio, koji je ujedno jedina golema metropola među prvih pet.
Prvu desetorku upotpunjuju Trondheim, Bern, Malmö, München i Aarhus. Već pogled na prvih deset gradova pokazuje prilično jasan obrazac. Među njima prevladavaju gradovi u kojima su kvaliteta javnih usluga, mobilnost, okolišna politika i dugoročno planiranje važan dio urbanog života.
Zanimljivo je i da samo istraživanje ljestvicu ne predstavlja kao izbor jednog najboljeg, odnosno najsretnijeg odredišta na svijetu. Cilj indeksa je usporediti kako gradovi povezuju kvalitetu života, održivost, otpornost i način upravljanja. Rezultat stoga više od pitanja o tome gdje bi svi ljudi nužno bili najsretniji govori o tome kako različiti elementi urbanog okruženja utječu na svakodnevni život.
Što je zajedničko gradovima s vrha ljestvice?
Ako rezultate pogledamo iz šire perspektive, postaje jasno da sama ljepota grada nije dovoljna. Grad može biti arhitektonski izniman, prepun restorana i okružen prekrasnom prirodom, no to još ne znači da je svakodnevni život u njemu jednostavan.
Happy City Index zato uzima u obzir puno konkretnije aspekte urbanog života. Među njima su područja povezana sa zdravljem, okolišem, mobilnošću, gospodarstvom, upravljanjem i stanovnicima. Takav pristup sreću u gradu približava nečemu što je puno konkretnije od samog dobrog osjećaja tijekom šetnje lijepim gradskim središtem.
U tome se možda krije i razlog zašto se na vrhu tako često pojavljuju sjevernoeuropski gradovi. Njihova prednost nužno nije u jednom spektakularnom elementu, već u povezivanju brojnih svakodnevnih usluga i uvjeta za život.
I Ljubljana je na ljestvici, i to prilično visoko
Za slovenske čitatelje ovogodišnja je ljestvica posebno zanimljiva. Ljubljana se, naime, nalazi na 60. mjestu među 250 službeno rangiranih gradova, s 6320 bodova. Time je zauzela mjesto ispred brojnih znatno većih europskih gradova.
To znači da je Ljubljana u ovogodišnjem istraživanju smještena u neposrednoj blizini gradova kao što su Odense, Nagoya, Wrocław i Winterthur. Ispred nje je, među ostalim, Prag, koji zauzima 72. mjesto, dok je Bologna na 73. mjestu.
Ljubljana je tako jedan od zanimljivijih primjera kako relativno malen grad može ostvariti visoku poziciju u međunarodnoj usporedbi. Njezin je rezultat posebno zanimljiv u kontekstu činjenice da ljestvica ne mjeri turističku privlačnost, već širi raspon čimbenika povezanih sa svakodnevnim životom u gradu.
Ima li Hrvatske na popisu?
Split se na ovogodišnjoj ljestvici nalazi na 183. mjestu, što ga smješta prilično niže od Ljubljane, ali i niza drugih europskih gradova. Iako je riječ o jednoj od najpopularnijih hrvatskih turističkih destinacija, rezultat pokazuje razliku između turističke atraktivnosti grada i kriterija koji oblikuju svakodnevnu kvalitetu života.
Italija također nema predstavnika među prvih 50 gradova. To je zanimljiv kontrast predodžbi o talijanskom načinu života, koji često povezujemo s dobrom hranom, sporijim ritmom, druželjubivošću i životom na otvorenom. Ljestvica, međutim, mjeri nešto drugo.
Najviše rangirani talijanski grad je Bologna, koja se nalazi na 73. mjestu. Slijedi Parma na 77. mjestu, dok je Milano na 80. Na znatno nižim pozicijama nalaze se Rim, koji je na 144. mjestu, Verona na 146., Messina na 158., Bari na 164., Napulj na 202. i Salerno na 208. mjestu.
*Sadržaj je preuzet sa Journal.si.
Foto: Unsplash
