Život u „lažnom“, „prihvatljivom“ i „savršenom“ izdanju nosi golemu cijenu, otkriva nam psihologinja Lejla Talić

Ideja rodne ravnopravnosti i status žena u društvu glavne su teme na ovogodišnjem 14. Vox Feminae Festivalu koji na svojim online platformama traje do 24. svibnja. Ove godine Vox Feminae Platforma, u suradnji s udrugama, inicijativama, pojedinkama i pojedincima, donosi program koji promiče ideju rodne ravnopravnosti i propituje status žena u društvu kroz diskusije, predavanja, filmove i umjetničke prezentacije. Više o programu možete čitati ovdje. Mi smo razgovarali s Lejlom Talić, psihologinjom i kognitivno bihevioralnom terapeutkinjom koja će na festivalu obraditi temu “Svi naši identiteti i potrebe” putem webinara koji će se održati 21. svibnja.

Webinar „Svi naši identiteti i potrebe“ koncipiran je kao radionica

Radionica će se baviti tema preklapajućih identiteta te posebno preklapajućih manjinskih identiteta te ulogom stresa i traume kod pripadanja manjinskoj skupini u blokadi vlastitih potreba i izražavanja sebe. „Na radionici ćemo pokušati definirati, svatko za sebe, što nas to čini onim što jesmo, koje su to sve uloge, interesi, vrijednosti, i temeljne karakteristike koje grade osobu koju zovemo osobom. Bavit ćemo se i time što se događa kada osjećamo da nam nije dopušteno izraziti se. Postoji mnogo toga što odmah možemo učiniti da nam postane lakše živjeti u svojim cipelama, i izraziti ono što jesmo. Život u „lažnom“, „prihvatljivom“ i „savršenom“ izdanju nosi golemu cijenu, i jedan od ciljeva radionice je pomoći sebi, a i drugima, da skinemo tu masku i pokažemo se onakvima kakvi jesmo.“

Danas je lakše izraziti sebe ali to nas gura u prilagođavanje

U današnjim vremenima objektivno je lakše izraziti sebe zbog toga što imamo pristup i mogućnost kontakta s velikim brojem sličnih ljudi, no to i dalje ne znači da je to lako, kaže nam Lejla. „Više nego ikada prije imamo pristup medijskim sadržajima i različitostima među ljudima. Naravno, medijske reprezentacije raznolikih identiteta i dalje su daleko od zadovoljavajućih, ali i dalje je to više nego ikada prije u povijesti čovječanstva. Međutim, to što u zadnjih desetak godina, a nešto duže van Hrvatske, možemo vidjeti raznolike identitete i pokrete koji ukazuju na važnost prihvaćanja i ekspresije naše autentičnosti i dalje ne znači da to zaista radimo i da je to lako. Naša psihologija, njen socijalni aspekt, djeluje snažno na sve nas i gura nas prema prilagođavanju te je i danas potrebna velika hrabrost i spremnost na mogućnost povrede i boli, kako bismo otvoreno bili to što jesmo. „

Traume i loša iskustva iz djetinjstva bitno utječu na nas

“Izražavanje i prihvaćanje samih sebe uvelike je uvjetovano mehanizmima koji su stari kao čovječanstvo i evolucijski gledano imaju smisla. Prilagodi se da bi opstao u plemenu, preživi dovoljno dugo da imaš djecu, i ne propituj norme grupe kako te ne bi izbacili van plemena gdje ćeš poginuti sam. Koliko god danas razumski znali da ćemo preživjeti ako nas npr. naš razred u osnovnoj školi odbacuje, emocionalni dio nas ne registrira takve događaje kao bezopasne, jer ćemo eto preživjeti i možemo ići dalje nakon toga, već doživljava takvo iskustvo kao nešto potencijalno po život ugrožavajuće. Zbog toga se možemo osjećati traumatizirano i veoma loše nakon takvih iskustava, te poželjeti skrivati sebe i svoje potrebe kako nam se takvo što nikad ponovno ne bi dogodilo. Važno je osvijestiti te dijelove sebe, te si pružiti podršku i suosjećanje gdje je potrebno”, kaže psihologica Lejla Talić.

Najteže je najranjivijim skupinama

Najranjivije na štetne aspekte socijalizacije su skupine ljudi koje pripadaju manjinama s obzirom na neki aspekt svog identiteta koji nije prihvaćen i cijenjen u društvu i zajednici u kojoj odrastaju i žive. Tu svakako spada LGBTIQ populacija te pripadnici etničkih manjina. Iako nisu manjina, ranjive su i osobe koje se identificiraju kao žene u patrijarhalnom društvu u kojem je biti žena na neki način „manje vrijedno“.  Dakle, ranjivi smo svi mi koji odrastamo izloženi porukama da je nešto temeljno i nepromjenjivo u nama istovremeno „loše“, „pogrešno“, „neispravno“, „neprihvatljivo“ ili „manje vrijedno“.

Banalne poruke bitno utječu na naše ponašanje

“Kao mala znala sam od bliske okoline dobiti poruku „Obuci se lijepo, da ti se djeca ne bi rugala“. Poruka je zaista banalna, ali preko takvih poruka mi učimo što je bitno, a što nije, što smijemo izraziti, što ne smijemo, kako bismo zadobili to prihvaćanje za kojim čeznemo. Ne moram ni govoriti da mi je nakon takvih poruka postalo bitno cenzurirati svoje odabire odjeće i da sam tek u odrasloj dobi spoznala besmisao toga i počela odijevati ono što zaista želim. Ako je tako banalna poruka mogla imati takav utjecaj na moje ponašanje i izražavanje identiteta, onda je jasno koliko razorne posljedice mogu imati druge, značajno toksičnije poruke mržnje kojoj su izloženi ljudi čiji se identiteti ne uklapaju u društvene ideje o tome što je prihvatljivo. ” Kaže lejla te pojašnjava.

Društvo oblikuje identitet

“Primjerice, ako ste danas mlada osoba homoseksualne orijentacije, možete (neispravno, ali u skladu sa zakonima ljudske socijalne psihologije) zaključiti da nešto s vama nije u redu kada vaše društvo smatra da ste manje sposobni biti roditelj samo zbog toga što volite osobu koju volite. Mlada osoba koja odrasta u takvom društvu može zaključiti da je loše i neprihvatljivo biti gej i onda dugo vremena sama sa sobom voditi bitku o svom identitetu, može naučiti mrziti dijelove sebe, a onda i biti veoma zakočena u izražavanju identiteta. Može odlučiti to skrivati, reći samo biranim osobama, skrivati od obitelji, na poslu… Nije to nešto zbog čega itko zaslužuje osudu jer zaista nije lako u takvim okolnostima živjeti svoju istinu i to traži priličnu dozu hrabrosti i odlučnosti.

Važno je prepoznati mehanizme i suprotstaviti im se

“Ono što je važno jest prepoznati te mehanizme i aktivno im se suprotstaviti, prvenstveno kroz sustavno i gorljivo prihvaćanje sebe, naspram svih kritičara, te okruživanje ljudima koji postaju naše društvo i naša nova zajednica i obitelj, a u kojima je norma prihvaćanje svih identiteta i različitosti”, zaključuje Lejla. Veselimo se radionici kojoj možete pristupiti putem ovog linka 21.svibnja.

Foto: PR