Journal lice: Marin Gospić

Journal lice: Marin Gospić

Treća po redu Zagrebačka glazbena konferencija

Spoj mladosti, talenta, znanja i ogromne posvećenosti glazbi, ali i poduzetništvu učinila je još jednu Zagrebačku glazbenu konferenciju događenjem koje vrijedi posjetiti. Čak ukoliko se i ne bavite glazbom, ova dvodnevna konferencija otvara mogućnost upoznavanja ljudi ne samo iz Hrvatske, već iz cijelog svijeta koji pomiču granice i stvaraju brendove. A takve priče uvijek inspiriraju i mogu poslužiti kao podsjetnik da je ipak moguće uspjeti na tržištu rada isključivo svojim radom i tvrdoglavim ustrajenjem u vlastitim vizijama.

S obzirom da je ovo već treća godina zaredom kako se u Zagrebu organizira ovaj susret glazbenih producenata i inih zaljubljenika u glazbu, od izvođača do marketinških i PR stručnjaka, bez lažne skromnosti može se naglasiti kako je riječ o sad već tradicionalnom događaju. Iza ove priče stoji Marin Gospić, ravnatelj EMI učilišta sa svojim timom EMI predavača.

Posjetili smo konferenciju, a unatoč pretrpanom rasporedu, Marin je izdvojio svoje vrijeme i otkrio nam svoju perspektivu Zagrebačke glazbene konferencije.

Marin Gospić

Riječ je o poduzetnom Osječaninu sa zagrebačkom adresom. Pokretaču EMI učilišta koje danas djeluje u Zagrebu, Ljubljani, Rijeci i Splitu, a čini se da će ga “udomiti” još neki europski gradovi. Osim svoje poduzetničke sklonosti, Marin je i producent, predavač, svira klavir, gitaru, bas… Ovaj čovjek plijeni pokretačkom energijom, a evo i zašto.

1. Prije tri godine organizirali ste prvu Zagrebačku glazbenu konferenciju (ZMC) na istom ovom mjestu, u prostoru Vintage Industrial Bara. Koji je bio povod organiziranja ovakve konferencije? Tko ti je sve pomogao u realizaciji ideje?

Ravnatelj sam EMI učilišta za produkciju već deset godina i imao sam oduvijek želju napraviti konferenciju ovakvog tipa kao produžetak učilišta koje sam osnovao. Htio sam ponuditi široj javnosti ono što mi radimo i čime se bavimo. Prije tri godine, kada smo organizirali prvi ZMC, EMI učilište je djelovalo 7 godina. To je bilo pravo vrijeme da pokažemo što radimo. Naši iskusni predavači i ljudi s kojima surađujemo iz svijeta glazbe su se uključili i ta ideja je dobila smisao. Na konferenciji su svi predavači iz EMI-a pa imamo dugogodišnje iskustvo u zajedničkom radu i funkcioniranju. Svi od njih su glazbenici i upućeni su u glazbu kao fenomen. Organizacija ovakvog događanja dolazi kao normalna stvar jer imamo jako puno kontakata. To nam olakšava proces organiziranja.

U školi radimo sve te iste stvari, obrađujemo iste ili slične teme, zovemo vanjske suradnike, zanimljive predavače koji našim studentima proširuju vidike pa smo ujedinili zajednička zanimanja i strasti i realizirali ZMC konferenciju koja je otvorena za sve željne znanja.

2. Koliko se razlikuje ZMC prije tri godine i danas?

Sve je i dalje potpuno besplatno i trudit ćemo se da tako i ostane. Prve dvije godine su bila zastupljena imena iz regije. Najviše je bilo predavača iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, a ove godine je priča narasla pa imamo puno više inozemnih gostiju. Posebno zvučno ime ove godine je Jerry Ropero kojeg zovu kraljem latino house glazbe. Ovaj sjajni glazbenik je više od 20 godina na svjetskoj house sceni. Hans Martin Buff, producent No Doubta, Scorpionsa, Princea je vrhunski producent i dolazi iz Njemačke. Gramofondžija je u elektroničkoj glazbi napravio jako veliki uspjeh. Potpisao je za velike izdavačke kuće. Uz naš prošireni tim, otvorili smo učilište i u Ljubljani i Splitu od prošle godine pa nam tako dolazi puno veći tim koji su zapravo iz EMI-ja.

Hrvatska je dosta malo tržište. U protekle dvije godine imali smo neka od najjačih imena iz svijeta glazbe i produkcije pa se ona i ove godine pojavljuju. Nema puno na našem tržištu producenta da možemo stalno dovoditi druge. To iz godine u godinu kompenziramo stranim imenima. Ideja je da sva ta predavanja i radionice ne budu usmjerena samo na jednu skupinu tema već da obuhvatimo sve teme koje tvore cjelinu glazbene industrije.

Pod to podrazumijevam PR, marketing, glazbu koja se radi za filmove, videoigre, tehnički dio glazbene produkcije kao što je radionica ozvučavanje bubnja, miksanje glazbe, tako da se trudimo pokriti cijelu glazbenu industriju.

3. U kojem smjeru planiraš sa svojim timom razvijati ovu konferenciju?

Naši gosti konferencije koji nas dolaze slušati su i oni koji tek trebaju naučiti osnove, ali i oni koji se bave glazbenom produkcijom pa dolaze pokupiti nove trikove i savjete kako bi poboljšali svoj rad. Tako da smo prilagodili program za širok dijapazon ljudi. Ovom konferencijom se pokušavamo istaknuti u moru drugih konferencija. Plan je u narednim godinama proširiti priču, dovesti još stranih predavača koji će izlagati na engleskom jeziku i tako privući i goste koji dolaze izvan granica Hrvatske. Sve to će tražiti i veći prostor u koji ćemo se vjerojatno preseliti u budućnosti. Cijeli tim s EMI sveučilišta aktivno sudjeluje u cijeloj organizaciji. Mnogi od nas su i moderatori, ali i predavači.

4. Kako birate teme iz godine u godinu? Konzultirate li se sa svojim studentima koje teme ih najviše zanimaju pa ih onda plasirate i kroz konferenciju?

Najteži dio je procijeniti koje teme predstaviti publici. Tu se najviše lomimo i borimo. Najčešće oblikujemo temu prema osobi koju bismo voljeli pozvati na konferenciju. Jako je teško naći tko bi mogao izlagati određenu temu ukoliko prije kreiramo samo predavanje. Mnogo je jednostavnije izabrati osobu pa onda prema njenim specifičnom području djelovanja ponuditi predavanje zainteresiranim slušateljima. Uvijek nam ponestaje vremena za odabrati. Često se dogodi da nam se u zadnji tren izokrenu stvari.

Najteži je dio posla upravo to, procijeniti što bi ljude moglo zanimati. No, desetogodišnje iskustvo predavanja na učilištu nam pomaže procijeniti što studenti najviše žele znati, što im treba i o čemu vole slušati. Tako lakše procijenimo što je najviše, a što najmanje interesantno. Također, obraćamo pažnju i na to kako netko prenosi svoje znanje. Jako nam je bitno da sve bude na zavidnom nivou. Što je netko izvrstan producent, ne znači da i druge može tome podučiti. Tehniku i terminologiju je važno razumljivo i kvalitetno prenijeti studentima kako bi to mogli primijeniti i u praksi. Kao i u školi. Postoje vrhunski stručnjaci, ali neki od njih su loši predavači i teško učenicima prenesu informacije i znanje. Najgore je što se može dogoditi da studenti ili posjetitelji ZMC-a ostanu s upitnicima nad glavom i pitaju se što su uopće čuli, o čemu se razgovaralo. To je dosta teško.

5. Je li se to već događalo na proteklim konferencijama? Ti i tvoj tim prepoznate nekoga kao vrhunskog stručnjaka, surađujete s njim jer znate da odlično radi svoj posao, a onda dođe na konferenciju i predavanje ne ispadne baš kako ste očekivali.

 Upravo to. I ne samo da nije ispalo kako smo očekivali, nego je znala biti prava katastrofa.  Biti predavač je težak posao. Ako pričam o čaši koja je meni razumljiva onda ću svesti to na razumljiv nivo. Nekim ljudima nije to jednostavno i nije razumljivo. Ono što jako dobro znamo, često nam se čini logično, no nije svima logično. U tom slučaju se objašnjava od samih osnova i onda nema problema. Važno je sve komponente postaviti na najviši mogući level jer je cilj da svi dobiju znanje.

Kad kažem katastrofa, to znači da predavanje ode u krivom smjeru i da se ne objasni svima sve što im potrebno. Potroši se vrijeme, a ne objasni se dovoljno. No, zadovoljni smo kako to sada izgleda. Preboljeli smo dječje bolesti. Danas više nemamo tih problema i možemo procijeniti tko bi mogao na pravi način prenijeti znanje, a tko ne. Dovoljno je s nekim sjesti na kavu, provesti sat, dva vremena i procijeniti kakvo mu je izlaganje. Tome nas je naučilo iskustvo. 

6. Konferenciju ste podijelili na teorijski i na praktični dio. Kakav je feedback kolega predavača, a kakav publike? Što im najviše koristi i javljaju li se i nakon konferencije s prijedlozima, komentarima i upitima za suradnju?

Svi na kraju budu zadovoljni. Mnogima je ovo vrlo bitno jer su im kvalitetne informacije dostupne besplatno. Atmosfera na konferenciji je opuštena. Mogu popiti piće, naučiti puno toga, upoznati jaka imena iz svijeta glazbe, mogu osvojiti nagrade i još se pritom dobro zabaviti. Domaće je okruženje, ugodno i prijateljski raspoloženo pa se ljudi uvijek vraćaju ovim našim predavanjima, povezuju se i zajedno razvijaju. Sve to daje jedan veliki plus ovoj priči.

Feedback od gostiju je izuzetno dobar. Zadovoljni su organizacijom, prostorom, izgledom i svime. Nismo imali niti jednu pritužbu do sada i to nam daje vjetar u leđa.

Imamo upitnik koji se može ispuniti i ocijeniti predavanja, radionice i cjelokupni dojam, ali nas i zanimaju očekivanja za budućnost. Tako i prikupljamo prijedloge za teme koje ćemo uvrstiti u program sljedeće godine.

7. Uz glazbenu teoriju, pričalo se o kreiranju vlastitog labela i influencerima. Time želite naglasiti važnost marketinga i PR-a za uspjeh u glazbenoj industriji?

 Oni koji krenu od tehničkog dijela, produkcije i postprodukcije glazbe zapravo zaborave što slijedi nakon toga. Mogu napraviti najbolji hit na svijetu, no tek nakon toga slijedi veliki posao kako to promovirati i kako plasirati na tržište.

Jako je teško doći do izdavačkih kuća do labela jer oni primaju milijarde pjesama svaki dan. Ne stignu sve preslušati. Jako je teško konektirati se s njima i spriječiti da im vrhunska pjesma cijeli život ostane u računalu. Zato se mnogi odlučuju za otvaranje vlastih izdavačkih kuća. Pokreću sami svoj business oko sebe kao artista i izvođača.

Kroz razgovor o influencerima i s influencerima cilj je pokazati kako od sebe napraviti brend. Kako se predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.

Nije važno jeste li u mainstream ili underground svijetu, važno je stvoriti priču oko sebe kako bi vas što više ljudilo počelo pratiti. Otvaranje izdavačke kuće, digitalni mediji i društvene mreže zato smo uvrstili i u ovogodišnje teme konferencije kako bi pomogli glazbenicima da se istaknu i probiju na tržištu. Nije toliko naglasak na tome da netko bude influencer u pravom značenju te riječi, već je naglasak na tome koliko je važno prikupiti mnogo pratitelja, određeni krug ljudi, veći ili manji, da se za njegovu ili njezinu glazbu puno više čuje.Na kraju krajeva, svaki izvođač postaje brend svojim imenom, sam za sebe. Ljudi moraju naučiti kako od sebe napraviti brend, kako se prezentirati, kako pisati na društvenim mrežama, koje slike objavljivati, a koje ne. Jednostavno se ponašati drugačije nego kao da imaju najobičniji privatni život. U tom trenutku njihov privatni život postane javni. Zaista nije bitno koliko su veliki. Treba znati na pravilan način pristupiti javnosti.

8. Je li onda nužno da to sve bude jedna osoba koja kreira glazbu i koja stvara content za društvene mreže, komunicira s izdavačima i publikom i kraju stvara svoj brend? Ili je možda pametnije da nova glazbena imena angažiraju još nekog člana svog tima koji bi se bavio nekim drugim segmentom njihove karijere?

Bilo bi savršeno kada bi tu bilo više osoba. U svjetskim produkcijama je vrlo često i 50 ljudi u timu koji rade na jednom projektu, odnosno jednom izvođaču. Na Rihanninoj pjesmi može surađivati 9 songwritera. Mi smo, na žalost, u situaciji da čak i ako imamo novaca teško nam je dati taj novac i uložiti u sebe. Radije ćemo ga potrošiti na izlaske, piće ili nešto treće. Na kraju se svedemo na to da nemamo financija za platiti dvoje, troje ili petero ljudi koji bi bili uključeni u sve te procese. To možemo tek kada dođemo do višeg nivoa i kada imamo financija za takva ulaganja. Netko tko kreće s početne pozicije nije u situaciji plaćati osobe koje će to raditi za njega i ta osoba mora postati one man band dok se ne uzdigne u poslu. Tek onda mogu i drugi ljudi biti uključeni u tu priču.

9. Na početku je jeftinije i isplativije učiti…

Tako je. Učiti i ulagati u sebe i u svoj projekt. Tako stvari moraju funkcionirati. Osim ako nije situacija da netko ima puno novaca iz nekog razloga, onda je priča drugačija i dozvoljava prošireni radni tim. Tada može puno brže napraviti svoj brend. Neću reći kvalitetnije. Izvrsna je stvar prepustiti svakome da radi svoj dio posla jer je svatko za nešto profesionalac. No, sve to zajedno dosta košta. Uvijek je balansiranje u pitanju. Nekada se dogodi da ljudi ne ulože u sebe jer ne vjeruju u svoj uspjeh. To je veliki proces i podrazumijeva od 10 do 12 sati rada dnevno. No, tako je u svakom poslu. I u sportu. Iza svakog uspjeha stoji jako puno sati rada. Uspjevaju samo oni koji su uporni. Talent je nešto što će te na kraju razlikovati od drugih, onih 1 do 2%. Može netko biti taleniran, ali ako sjedi kod kuće i ništa ne radi, talent mu ne znači apsolutno ništa. Bez rada i truda nema ničega.

10. Gdje je Hrvatska na karti svijeta kada je u pitanju znanje, utjecaj i zarada u svijetu glazbe? Pritom mislim na kreiranje glazbe za videoigrice, filmove, ali i izvođače te na DJ-anje.

Ne zaostaje Hrvatska za svjetskom scenom niti u jednom od ovih područja. Nisu toliko utjecajni, no ostvaruju velike uspjehe. Pogotovo kada je kreiranje instrumentalne glazbe u pitanju jer onda nema jezičnih barijera. No, instrumentali jako dobro prolaze. Na primjer, naš Vukovarac, Goran Dragaš koji je također jedan od ovogodišnjih predavača konferencije, kreirao je glazbu za brojne blockbustere i trailere kao što je Superman, Star Wars, Pirati s Kariba 5 itd. Također 2Cellos imaju zavidnu inozemnu karijeru.Ono što je problem s kojim se glazbenici iz Hrvatske suočavaju je jezična barijera. Čak i ako dobro nauče jezik, ipak se čuje da nije riječ o native govornicima i onda to teže prolazi. Teško se možemo mjeriti sa svjetskim glazbenicima ne zato što smo manje kvalitetni već zato što smo malo tržište. No, imamo nekoliko primjera koji dokazuju da se može i da naši ljudi imaju znanje. Sve je na kraju krajeva, dostupno na internetu, brojni tutorijali. No, mi u EMI učilištu i na ZMC-u smo tu da pomognemo filtrirati informacije i dati upute na što i kako obratiti pažnju kako bi se postigao što bolji rezultat u glazbenom svijetu. Ranije je čak bilo jednostavnije uspjeti u svijetu glazbe jer je bilo manje konkurencije. No, uz trud i rad ništa nije nemoguće.

Tekst: Dijana Ljubanović

Foto: Marko Turkalj

Učitati još
Zatvori