Koje ćemo predstave gledati u novoj kazališnoj sezoni?

Koje ćemo predstave gledati u
novoj kazališnoj sezoni?

Nova kulturna sezona u Zagrebu je na svome samome početku. Iako znamo da će se kroz sljedećih nekoliko tjedana razni programi detaljnije otkrivati, ipak smo odlučili polako slagati svoj raspored posjeta kazalištima. Nekoliko kuća je već predstavilo svoj program nadolazeće sezone, a kako će i ostali otkrivati koje sve dragulje dovode na kazališne pozornice, tako ćemo vas na vrijeme mi informirati.

KEREMPUH

Blue Moon, roman uspješnog, nagrađivanog i u hrvatskim kazalištima sve češće izvođenog pisca Damira Karakaša, zaživjet će na sceni od 28. listopada u režiji dokazanog redatelja Borisa Liješevića koji prvi put surađuje sa Satiričkim kazalištem Kerempuh. Karakašev slojevit, humorističan i autentičan tekst presjek je predratnog stanja promatranog iz vizure Čarlija, propalog studenta i rockabillyja koji u gradskom životu, glazbi i hedonizmu traži bijeg iz surove ličke provincije i zamršenih odnosa s ocem i djedom. Blue Moon nam u ispovjednoj formi, ostvarujući bliskost s čitateljem odnosno gledateljem, oslikava Čarlijevu intimu i specifičan trenutak u vremenu ispunjen kontradikcijima; susreću se potraga za vlastitim identitetom i opterećenje obiteljskim nasljeđem, mladenački užici i nadolazeća ratna katastrofa, prošlost i sadašnjost u kojoj se tragovi prošlosti ponovo bude u drugim obličjima. Karakaševo pismo i Liješevićeva režija, objedinjeni u kazališnoj suradnji, dotiču se osjetljivih i relevantnih pitanja hrvatske svakodnevice, pritom zadržavajući lakoću, humor i jednostavnost umjetničkog izraza.

Elling Simona Benta dramska je adaptacija istoimenih poznatih romana, tetralogije norveškog pisca Ingvara Ambjørnsena, prema čijim je djelima snimljen i film 2001. godine, nominiran za Oscara za najbolji strani film. U režiji mladog i perspektivnog redatelja Hrvoja Korbara, Elling se postavlja na scenu Kerempuha od 16. prosinca, a ova duhovita, dirljiva, beketovski pomaknuta priča o tandemu društvenih autsajdera, osjetljivom i labilnom Ellingu i njegovu, posve oprečnom, djetinjastom i seksualno ugroženom prijatelju Kjellu, koji se nakon zajedničkog boravka u mentalnoj ustanovi suočavaju s izazovima stvarnoga života, podsjećaju nas na sve marginalce, neprilagođene, luzere u borbi s vjetrenjačama – ne samo u naizgled idiličnoj skandinavskoj zemlji, nego i ovdje, kod nas, u nama samima. Uz suptilan crni humor kojim se oživljava tragika svakodnevice, Elling je prepoznatljiva, bliska i humana drama kojom se otvara aktualno pitanje – (ne)prilagođavanja okolini.

Raspad sistema (The Play That Goes Wrong) komedija je koju su napisali glumci i dramatičari Mischief Theatrea za izvođenje u vlastitom ansamblu. Praizvedbu na West Endu doživljava 14. rujna, 2014. gdje igra kontinuirano do rujna 2018. U travnju 2017. postavlja se na Broadwayu i tamo do kolovoza 2018. doživljava 585 izvedbi. Tekst je igran u više od 20 zemalja. Osvojio je i brojne nagrade, među ostalima nagradu Olivier za najbolju komediju 2015.
U formi teatra u teatru, u jednoj večeri, kroz aristotelovsko jedinstvo u voajerskoj poziciji pratimo propast jedne predstave i komičnu dekonstrukciju kazališnog čina koji ćete gledati od 27. siječnja 2019. godine. Priča je to o kazališnom ansamblu, u ovom slučaju ansamblu Kerempuha, koji igraju ozbiljan krimić (svojevrsnu posvetu Agathi Christie i njezinoj Mišolovki koja je najduže igrana drama svih vremena u povijesti kazališta), ali se unutar igre počinje doslovno događati raspad sistema. Kao u slavnom Murphyjevom zakonu, sve ono što može poći po zlu, definitivno polazi. Glumci nastoje održati iluziju i nastaviti s predstavom, ali ponor u opću katastrofu jednostavno je neizbježan.

Koliko je raskošan u dijalogu, ovaj tekst sadrži i bogatstvo neverbalne komike te brojne mogućnosti za glumačke bravure, elemente stand upa, ironije i autoironije te posvete Buster Keatonu i njegovoj slapstick komediji. Kao takav predstavlja izvrstan poligon za sav humorni i kreativni potencijal sjajnog Kerempuhovog ansambla.

Što se događa kad kazališni pisac treba odobrenje od vojnog službenika koji ne ide u teatar i nema smisla za humor? Upravo je to zaplet komedije SMIJEH koja od 20. veljače 2019. godine, kroz sudar dva suprotna pogleda na svijet, progovara o slobodi, ulozi kazališta i smijeha u našim životima, o domoljublju, o onom najboljem i najgorem za što smo kao vrsta sposobni. Možemo li se, usprkos svojim stavovima i uvjerenjima, sporazumjeti s onim drugim koji misli suprotno? Velike su to teme o kojima ovaj tekst progovara ljudski jednostavno, dirljivo i beskrajno duhovito. Jer, kad se najviše „zapalimo“ zbog svojih uvjerenja, postajemo i najsmješniji.

Dramski tekst Ja od jutra nisam stao uspješne dramatičarke i spisateljice Une Vizek, prvonagrađen na natječaju Marin Držić za 2017. godinu, praizvest će se u Satiričkom kazalištu Kerempuh u režiji Nane Šojlev od 17. ožujka 2019. Una Vizek progovara o rodnoj problematici, ali uz bitan sadržajni zaokret – stereotipizirane muške i ženske rodne uloge obrću se na duhovit, apsurdan i nekonvencionalan način, dok uvriježeni klišeji o dinamici muško-ženskih odnosa podliježu satiričkoj oštrici.

U ozračju ženske dominacije i muške submisivnosti, bezimeni muškarci, svedeni tek na brojeve, vrte se u zatvorenim, cikličkim dijalozima i situacijama u okviru opuštenog netipičnog muškog druženja gdje propitkuju svoj položaj u intimnim vezama i na širem društvenom planu, a pritom čeznu za promjenama i afirmacijom. Poigravajući se s predrasudama i društvenim očekivanjima, Ja od jutra nisam stao Une Vizek pitkim se i nepretencioznim izrazom dotiče neprijeporno aktualnih rodnih pitanja.

KNAP

Mnogima najdraže malo kazalište u Zagrebu – Kazalište KNAP nastavlja sa svojim radom punom parom! Novu sezonu započinju najnovijim hitom koji će, bez sumnje, „prodrmati“ hrvatsku javnost.

Prema znamenitom djelu austrijskog dramaturga Arthura Schnitzlera „Rondo“ nastala je istoimena predstava u režiji redateljice Ivane Peroš. Ovo djelo napisano je u originalu prije 120 godina te se smatralo vrlo kontroverznim, a često je bilo i zabranjivano.

„Rondo“ i dalje provocira i ističe seksualnost kao pokretačku silu današnjice uprizorenu kroz deset scena između likova muškaraca i žena, pripadnika različitih društvenih slojeva. Bez obzira koliko sofisticirane  metode zavođenja koristili, u kojoj mjeri i koje sve moralne i tradicionalne vrijednosti zastupali, cilj im je svima zajednički – zadovoljenje. Taj istovremeno humorističan, satiričan, uznemirujuće seksi, a opet istinit krug se zatvara i nastavlja vrtjeti kroz vrijeme. Redateljica Ivana Peroš glavne uloge povjerila je mladim i talentiranim glumcima Nikolini Ljuboji i Danijelu Radečiću.

Svečana premijera biti  će 14. rujna u Kazalištu Knap s početkom u 20h, a prvu reprizu možete pogledati već idućeg dana, u subotu, 15. rujna u 20h.

ZKM

Zagrebačko kazalište mladih novu kazališnu sezonu započinje premijerom PROBA ORKESTRA 15. rujna 2018. PROBA ORKESTRA nastala je prema kultnom filmu Federica Fellinija/Brunella Rondija – u adaptaciji i dramatizaciji Nine Mitrović i režiji Edvina Liverića.

Ova dramska izvedba izaziva interes i filmskom glazbom koja je jednako bitan segment ovog djela kao i njegov dramski predložak. U glumačko-glazbenom ansamblu, uz glumce ZKM-a, u orkestru sviraju i mladi glazbenici Janko Franković (violončelist), Pavle Golubić (vibrafonist), Lana Juranić (fagotistica) i Marin Živković (saksofonist). Pretpremijera 14. rujna 2018. je također već u prodaji.

Mađarska nacionalna Opera i Balet gostovat će u Hrvatskome narodnom kazalištu s predstavama Vesela udovica Franza Lehára u koreografiji Ronalda Hynda i Hunyadi Lásló skladatelja Ferenca Erkela. Baletna komedija u tri čina Vesela udovica na rasporedu je 10. rujna, a operu Hunyadi Lásló publika će moći vidjeti 11. rujna.

HNK

Britanski koreograf Ronald Hynd 1975. godine je preradio najviše izvođenu operetu u fantastičan balet po narudžbi Australskoga baleta, što je bila velika novost jer operete do tada još nisu bile prenošene na baletne pozornice. Radnja se događa na samom početku 20. stoljeća u Parizu, u veleposlanstvu izmišljene kneževine Pontevedro koja se nalazi pred bankrotom, a veleposlanik se nada spriječiti propast time da osigura vjenčanje bogate udovice Hanne za sunarodnjaka grofa Danila. Najljepši dijelovi ovog šaljivog baleta su pas de deuxovi i solistički nastupi, često nadopunjeni komičnim dijelovima i pantomimom. Balet Vesela udovica dobitna je mješavina svih sastojaka potrebnih za dobru zabavu i uživanje u čudesnoj glazbi i pokretu. Sve to potvrđuje i uspjeh ovoga baleta koji se neprekidno prikazuje na mnogim baletnim pozornicama već više od 40 godina. Glazbu Franza Lehára adaptirali su John Lanchberry i Allen Abbot, koreograf je Ronald Hynd koji je i adaptirao libreto prema ideji Roberta Helpmanna, asistentica koreografa Anette Page, scenograf i kostimograf Peter Docherty, oblikovatelj svjetla Kirk Bookman.

Produkcija je nastala uz suglasnost Australskog baleta i uz pomoć Verlag Felix Bloch Erben iz Berlina i Musikverlag und Bühnenvertrieb Zürich AG iz Züricha.

S operom Hunyadi Lásló započelo je razdoblje mađarske nacionalne operne glazbe. Opera je praizvedena 1844. godine i tematizira jedno od turbulentnih razdoblja mađarske povijesti, godinu 1456. kada su ugarske trupe potpomognute srpskom vojskom i križarima odbile tursku vojsku kod Beograda. Gledatelji su tada uzbuđeno dočekali praizvedbu djela koje je sadržavalo suptilne poveznice s političkim previranjima njihova doba u libretu koji je napisao Béni Egressy. Iako se u remek djelu Ferenca Erkela uočavaju brojni utjecaji opernih skladatelja toga i ranijih razdoblja, kao i uzorak opernoga žanra, ono ipak zauzima posebno mjesto među nacionalnim operama 19. stoljeća, glazbom koja zrači mađarskom aurom i tragedijom uspješno prepričanom glazbom, napisao je povjesničar glazbe Batta András. Redatelj predstave je Gábor Szűcs, asistent redatelja Csaba Vasvári, scenografkinja Katalin Libor, kostimografkinja Enikő Kárpáti, koreograf Csanád Gergely Kováts, zborovođa Gábor Csiki, asistentica redatelja Erika Tóth. Djelo će biti izvođeno na mađarskome jeziku uz hrvatski prijevod.

Ovogodišnji, 16. FSK u Zagreb dovodi tri produkcije – belgijski art centar CAMPO s predstavom Five easy pieces,  talijanski Sardegna Teatro s predstavom Macbettu i njemačko kazalište Schaubühne s predstavom Richard III.
Festival će se održati od 15. do 29. rujna u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Više informacija o programu saznajte ovdje. Ulaznice za sve izvedbe su dostupne na blagajni Hrvatskog narodnog kazališta i na web stranicama HNK u Zagrebu.

Učitati još
Zatvori