Večeras je premijera Orašara u HNK – vodimo vas iza kulisa omiljenog zagrebačkog baleta

Postoji nekoliko vjesnika blagdanske sezone koji nam već početkom studenog krenu vedriti raspoloženje i čine našu nestrpljivost glede dolaska Božića sve većom i većom.

U slučaju Zagreba i Adventa u Zagrebu, to je zasigurno balet Orašar, koji je iz jednog klasičnog kazališnog komada u posljednjih nekoliko godina prerastao u pravi mali hrvatski fenomen. Orašar iz godine u godinu ruši sve rekorde gledanosti i obilazi većinu nacionalnih medija jer se zbog ulaznica za ovaj balet već tradicionalno čeka satima u dugačkim redovima oko Hrvatskog narodnog kazališta, a iznimka, naravno, nije bila ni 2019. godina.

Balet za koji se i ove godine traži ulaznica više

Tako smo i ovog puta, točnije 4. studenog kada su ulaznice za Orašara službeno krenule u prodaju, mogli posvjedočiti pravoj maloj rijeci ljudi koja se oformila oko kazališta, s entuzijastima koji su strpljivo čekali na svoju priliku da ove godine pogledaju taj slavni balet. U samo dva dana planule su apsolutno sve ulaznice, i to za čak 20 predstava, što je dosad daleko najveći broj izvođenja Orašara na pozornici HNK-a. Ukupno je prodano, doznajemo iz Hrvatskog narodnog kazališta, preko 10.000 ulaznica, a možemo reći kako su svi koji su do njih uspjeli doći pravi sretnici, jer ovog prosinca nas u slučaju Orašara očekuju brojni noviteti.

Premijera baleta na rasporedu Hrvatskog narodnog kazališta je večeras, a koreograf i redatelj nove sezone Orašara je baletni umjetnik Vladimir Malakhov, koji će zagrebačkom baletu Orašar dati veliku dozu ruskog stila i šarma i odvesti nas uz dašak nostalgije u neka lijepa prošla vremena.

Journal.hr na generalnoj probi Orašara

Bilo je pravo zadovoljstvo prisustvovati prošlog tjedna generalnoj probi baleta i u razgovoru s intendanticom HNK-a u Zagrebu Dubravkom Vrgoč dobiti sve više i manje poznate informacije koje se ove zime vežu uz omiljenog nam Orašara.

Baletna je to bajka koja je svoju praizvedbu imala 18. prosinca 1892. u Sankt Peterburgu i koja predstavlja jedno od najljepših djela klasične baletne umjetnosti. Ono nas vodi kroz božićni svijet raskoši, šarenila, veselja, mašte, prinčeva i vila te nezaobilaznih slatkiša, prateći pustolovine djevojčice Klare koja od svojeg ujaka na Badnjak dobiva neobičan dar, drobilicu za orahe u obliku drvenoga lutka. Klara obožava i svojeg ujaka poznatog po izvođenju najrazličitijih čarolija kao i njegov nesvakidašnji dar. Kad u ponoć Orašar oživi uz malu čarobnjakovu pomoć, on povede Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova, koji se s neobičnom pažnjom posvećuju presretnoj djevojčici.

S obzirom na popularnost koju Orašar uživa danas, možete li uopće zamisliti da je ovo djelo Petra Iljiča Čajkovskoga, i u koreografiji jednoga od najslavnijih koreografa svih vremena Mariusa Petipaa, te 1892. godine nakon praizvedbe bilo proglašeno potpunim promašajem? Kako to obično biva, genijalnost Čajkovskog tek je s vremenom dobila na svojoj težini, a zagrebačka je publika vidjela Orašara već ranih 20-ih godina prošloga stoljeća, da bi od 1970. on postao stalnim repertoarom naše nacionalne baletne pozornice.

Više o tome kako je Orašar prepoznat tek u jednoj novoj eri, komentirala nam je Dubravka Vrgoč:

“Tužna je priča kako je Čehov kad mu je izveden Galeb bio toliko nesretan nakon te izvedbe i nakon tog fijaska, da je hodao okolo rijeke neka tri sata, nakon toga dobio upalu pluća i naposljetku umro, a danas je Galeb jedno od pet najvećih dramskih djela sveukupne svjetske književnosti. Tako je i s Orašarom… Nikada nisi na neki način dobrodošao u svom vremenu onako kako očekuješ i većina djela koja su ispred svog vremena, ne budu prepoznata u svom vremenu. To je to prokletstvo, a naposljetku i sreća, jer te danas pamti cijeli svijet.”

Kako će izgledati balet Orašar ove godine?

Orašar je ove godine, otkriva nam gospođa Dubravka, jedna prava ruska bajka: “Vladimir Malakhov je inače Ukrajinac iz ruske škole i napravio je veliki iskorak za našeg Orašara. Balet će imati ne samo ruske elemente, već i elemente vremena koje je prošlo, a koje mi jako volimo i nostalgični smo za njim. Vrijeme je to koje se zaustavilo na nekim slikovnicama, na toj nekoj atmosferi stare Rusije i na našoj ideji ruske bajke i ruske zime. Balet ovog puta neće imati puno scenografije, a u prvi plan će dolaziti oslikana platna, kao ilustracije bajke koja nam je bliska i koju smo oduvijek znali.”

Da je ovogodišnje izdanje Orašara zbilja veliko i ambiciozno, dokazuju i čak 4 postave plesača koje će se izmjenjivati kroz ukupno 21 predstavu. Plesači su, kako imamo prilike čuti, u kazalištu na probama od jutra do sutra, i tako već mjesecima, a i sam Orašar za ovu godinu počeo se pripremati jako rano.

S Vladimirom Malakhovim dogovor oko suradnje na Orašaru postignut je još prije dvije i pol godine, a kazalište ga je poželjelo angažirati nakon što je u HNK-u prije nekoliko godina s velikim uspjehom i zadovoljstvom odradio Labuđe jezero.

“Sama koreografija počela se pripremati prije više od godinu dana… Početkom proljeća imali smo prve skice, onda je krenulo nabavljanje materijala, u lipnju smo šivali kostime. Izuzetno smo rano krenuli u ovogodišnje izdanje Orašara, ali posljednji detalji još uvijek se dovršavaju, tako da se već dugo radi na baletu. Ono što je lijepo jest to da s ovom predstavom nije bilo neke tenzije, sve je jako smireno, imalo se vremena. Vladimir je jedan krasan čovjek kod kojeg nema stresa kad radi i on u naše kazališe unosi neki bajkoviti mir. Nadamo se da će se ova idila prenijeti i na premijeru”, otkriva nam intendatica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Dubravka Vrgoč.

I doista, gledajući plesače na pozornici u sklopu generalne probe, ostavljen je dojam na nas nekolicinu znatiželjnika u publici kako sve ide kao po špagici, a ono što nas je osvojilo, osim ekspertize baletana kojoj smo se još jednom morali nadiviti, jesu bajkovita scenografija i predivni kostimi. Nema sumnje da je sve oko zagrebačkog Orašara jednostavno čarobno, a mi smo morali priupitati i gospođu Dubravku Vrgoč u čemu točno, po njenom mišljenju, leži magija ove baletne uspješnice u kojoj danas uživaju sve generacije zagrebačke, ali i hrvatske i regionalne publike:

“Mislim da je Orašar izašao iz okvira kazališta i da možemo govoriti o fenomenu. Ne o fenomenu kazališnog Orašara, već o fenomenu samog Orašara, budući da je on postao simbol Božića i božićnog darivanja. On to i sam po sebi jest, unutar same svoje priče, ali doista je prešao te tradicionalne okvire i postao neko opće mjesto u adventskoj ponudi našeg grada. Tako da sve ono što grad nudi, bez Orašara to nije to.

Ono što je lijepo jest to da različite generacije čekaju za karte i tu je uvijek prisutna ideja darivanja. Kako i ja sama sjedim tih dana na blagajni, imam priliku razgovarati s ljudima i baš mi je zanimljivo čuti da kupuju ulaznice za Orašara za svoje unuke, za djecu, za majke… Svatko kupuje za nekog koga voli. I tu se zapravo krije ta dvostruka magija Orašara – ova realna u našoj stvarnosti i ova fiktivna na pozornici; one su se zapravo negdje preklopile. Kad sam sama sebi pokušala objasniti taj fenomen preklapanja, došla sam do zaključka da je gledati Orašara postao svojevrstan ‘must’ u Zagrebu za vrijeme blagdana. Interes je sve veći i iskreno, da smo imali 100 predstava Orašara, uopće ne sumnjam da bismo prodali ulaznice u 5 dana.”

Interes za Orašara nadmašio je čak i njihova očekivanja, pa tako i dalje pristižu upiti kako do ulaznica za ovaj divan božićni balet. Nažalost, one su definitivno rasprodane, no Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu priprema nam još jedan kazališni specijalitet za sami kraj godine, pa će tako 30. prosinca biti održana premijera dramske predstave Idiot Fjodora Dostojevskog. U kazalištu se i tome posebno vesele, jer će zimske ruske teme obilježiti prosinac u HNK. A u međuvremenu, svim sretnicima koji su uspjeli doći do karata za Orašara, želimo da osjete tu magiju kojoj smo i mi mogli posvjedočiti na generalnoj probi sa sjajnim timom koji stoji iza podjednako sjajnog baleta!

Foto: Marija Laća

0