Journal Studio Stories: Osječki kreativci stvaraju interijere koji su drugačiji. Upoznajte Wizia Studio

Dizajn je nešto što me svakodnevno inspirira u mom poslu, ali i izvan ureda. Potraga za smisleno organiziranim i vizualno upečatljivim interijerom nešto je što motivira i potiče na razmišljanje i maštanje. Svatko ima svoj guilty pleasure, a moj je upravo taj. Nerijetko tako nailazim i upoznajem zanimljive, kreativne i inspirativne ljude koji su svoju ljubav pretočili u ono što vole – dobar dizajn i kreativnost. Upravo su to epiteti koji savršeno opisuju i moje sugovornike koje sam ugostila u rubrici Journal Studio Stories. Upoznajte Wizia Studio o čijim smo projektima već pisali ovdje.

Journal Studio Stories: Wizia Studio

Wizia Studio osnovan je 2021. godine, u razdoblju koje je bilo sve samo ne sigurno. Usred pandemije, u trenutku kada su mnogi odgađali odluke, Vana i Dorijan Palić, odlučili su napraviti iskorak i otvoriti studio za dizajn interijera. Ta odluka nije bila vođena hrabrošću radi hrabrosti, već dubokom potrebom da rade promišljeno, autentično i u skladu s vlastitim vrijednostima.

Studio je nastao iz ljubavi prema arhitekturi, dizajnu i umjetnosti, ali i iz potrebe da dizajnu pristupe ozbiljno, kao procesu koji zahtijeva znanje, iskustvo i razumijevanje prostora, a ne samo estetski dojam. Počeci su bili izazovni i zahtjevni, neizvjesnost tog perioda oblikovala ih je jednako kao i prvi projekti, naučivši ih strpljenju, fleksibilnosti i odgovornosti prema svakom prostoru i klijentu.

Njihov dizajnerski identitet razvijao se postupno, kroz godine rada, stalno učenje, istraživanje i propitivanje vlastitog pristupa. Ključno pitanje koje su si od početka postavljali bilo je: kako biti drugačiji, ali dosljedni sebi? Odgovor su pronašli u individualnom pristupu svakom projektu, pažljivom čitanju prostora i stvaranju interijera koji imaju trajnu vrijednost, izvan kratkotrajnih trendova.

Danas Wizia Studio čine Dorijan, Vana i Albiona, koja se prije skoro godinu dana pridružila timu. Svaki član donosi vlastitu perspektivu i senzibilitet, a zajednički nazivnik njihovog rada ostaje isti – promišljen dizajn, jasna ideja i poštovanje prostora i ljudi koji u njemu žive.

Vana nam je otkrila kako je sve točno započelo, kako nastaju projekti te što ih motivira. U nastavku donosimo intervju.

• Što vas je točno i kada najviše privuklo dizajnu interijera?

Moj interes za dizajn interijera počeo je vrlo rano, kaže nam Vana. Završila sam Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a ljubav prema dizajnu i arhitekturi prisutna je u mom životu od djetinjstva. Odrastala sam u okruženju u kojem su prostor, gradnja i izrada bili dio svakodnevice. Jedan djed bio je vezan uz građevinu, dok je drugi bio iznimno vješt stolar. Upravo kroz njih razvila sam osjećaj za materijal, mjerilo i odnos između ideje i izvedbe.

Dorijan je po struci grafički dizajner, što je snažno oblikovalo naš zajednički način razmišljanja o prostoru. Njegov pristup kompoziciji, balansu i vizualnoj jasnoći danas je važan dio našeg dizajnerskog jezika. Spoj mog prostornog i materijalnog senzibiliteta s njegovim vizualnim promišljanjem prirodno je doveo do dizajna interijera kao područja u kojem se sve te discipline susreću.

Dizajn interijera za mene je oduvijek bio više od estetike, to je način razmišljanja o prostoru, njegovoj funkciji i atmosferi te o tome kako prostor utječe na svakodnevni život ljudi. Upravo me ta dubina i slojevitost ove profesije najviše privukla i zadržala u njoj.

• Kako biste opisali osobni stil vašeg studija i estetiku koju njegujete kroz projekte? Koji je vaš osobni pečat po čemu se mogu prepoznati vaši radovi?

Osobni stil našeg studija teško nam je definirati jednom riječju jer vjerujemo da dobar dizajn ne počinje stilom, već prostorom. Ipak, snažno nas privlači modernizam i filozofija tog vremena, jasnoća ideje, funkcionalnost, poštovanje proporcija i činjenica da je u središtu svakog prostora uvijek čovjek i njegov način života.

Ne volimo bespotreban kič niti dekorativnost bez opravdanja. U svakom projektu polazimo od arhitekture prostora, njezinih mogućnosti, ograničenja i karaktera i u prostor nikada ne unosimo više nego što on može i treba nositi. Dizajn za nas nije dodavanje slojeva, već njihovo pažljivo pročišćavanje.

Iako su svi naši projekti različiti i u potpunosti prilagođeni klijentima, često čujemo od klijenata i suradnika da prepoznaju naš potpis. Vjerujemo da se on ne očituje kroz ponavljanje elemenata, već kroz dosljedan način razmišljanja: smirenost prostora, jasnoću kompozicije i osjećaj da je sve na svom mjestu.

Svaki interijer koji radimo jedinstven je jer je odraz ljudi koji u njemu žive, ali uvijek vođen istim temeljnim principom – da prostor bude iskren prema svojoj arhitekturi i dugoročno održiv u svom izrazu.

• Koji je bio vaš prvi projekt?

Naš prvi projekt bio je istovremeno i onaj koji nas je odmah bacio u vatru. Umjesto nečeg “manjeg za zagrijavanje”, započeli smo s projektom Hall of Game – najvećom gaming arenom u Hrvatskoj, smještenom u Z Centru u Zagrebu. Ako je već trebalo probiti led, odlučili smo to napraviti bez rukavica.

Riječ je o gotovo 900 četvornih metara kompleksnog prostora koji objedinjuje recepciju i šank kafića, sponzorsku zonu A1, veliku esport pozornicu za natjecanja timova 5 vs 5, PC i PlayStation zone, kao i dio kafića sa zatvorenim prostorom za pušače. Ukratko, projekt koji ne oprašta improvizaciju.

Interijer je oblikovan u industrijsko-futurističkom duhu, s dominantnom crnom bojom i bojama Hall of Game brendinga. Brend elementi, poput šesterokuta, integrirani su u rasvjetu i panele na pozornici, dok je idejno rješenje povezivalo računalne komponente s prostornim konceptom – recepcija i šank zamišljeni su kao on/off tipka računala. Instalacije nismo skrivali, već ih svjesno ostavili vidljivima i uklopili u ambijent.

Većina namještaja i rasvjete rađena je po mjeri, uključujući heksagonalnu rasvjetu koja se proteže kroz cijeli prostor, dok je rasvjeta u kafiću inspirirana PlayStation tipkama – trokutom, krugom, križem i kvadratom. Prostor je u potpunosti prilagođen profesionalnim natjecanjima, s esport stageom, streaming hubom i privatnim sobama za bootcampove.

Gledajući unatrag, možda nije bio najjednostavniji prvi projekt, ali bio je savršen za definiranje našeg načina rada. Nakon toga, sve ostalo činilo se logičnim nastavkom.

• Kako nastaju vaše ideje i koncepti za projekte? Koje inspiracije ili principe najčešće koristite kao polazište?

Ideje i koncepti u našem studiju najčešće ne nastaju iz unaprijed zadanih stilskih okvira, već iz samih ljudi i prostora. Klijenti i arhitektura uvijek su nam prvo polazište: njihove navike, način života, ritam prostora, ali i lokacija te godina u kojoj je objekt građen, jer upravo ti slojevi često nose ključ za razumijevanje prostora. Tek kada to sagledamo u cjelini, počinje se formirati koncept.

Velik dio procesa odvija se intuitivno. Imam izraženu sposobnost vizualizacije prostora, zbog čega je studio i dobio ime Wizia, ideje se često vrlo brzo poslože u jasnu prostornu sliku. Zahvaljujući fotografskom pamćenju, reference, materijali i prostorna rješenja spontano se povezuju, pa koncepti dolaze prirodno, bez forsiranja.

Inspiraciju ne tražimo nužno izvan projekta, ona se najčešće već nalazi u prostoru i u razgovoru s klijentima. Naš zadatak je tu inspiraciju prepoznati, artikulirati i pretvoriti u jasan, funkcionalan i dugoročan dizajnerski koncept, u skladu s kontekstom u kojem prostor postoji.

• Koliko dopustite da trendovi utječu na vaš rad, a koliko radije razvijate vlastite koncepte koji su prigodni klijentima i prostoru koji dizajnirate?

Trendovi su danas vrlo nametljivi i često stvaraju dojam da postoji samo jedan „ispravan” smjer dizajna. Mi se svjesno ne vodimo trendovima i ne gradimo projekte na njima. Naše razmišljanje snažno je ukorijenjeno u modernizmu i njegovoj temeljnoj ideji da je smisao dizajna stvarati prostore koji traju desetljećima, minimalno pedeset godina.

Dovoljno je pogledati kuću arhitekata Charles i Ray Eames, koja je i danas, više od pola stoljeća kasnije, jednako relevantna, inspirativna i suvremena. Upravo takav odnos prema prostoru smatramo ispravnim. Dizajn koji ne ovisi o trenutku, već o kvaliteti ideje, proporciji i odnosu prema čovjeku.

Iskustvo nam je pokazalo koliko se trendovski dizajn brzo potroši, primjer su kuhinje u kašmir sivim tonovima koje su do nedavno bile gotovo pravilo, a danas već izazivaju zasićenje. To je najveći problem trendova – njihova kratkotrajnost.

Zato razvijamo vlastite koncepte, proizašle iz arhitekture, konteksta i načina života klijenata. Kroz komunikaciju pomažemo klijentima donositi odluke koje neće ovisiti o prolaznim vizualnim smjernicama. Ako se trend i pojavi u našim projektima, on je prisutan kao detalj, nikada kao temelj.

Naš cilj nije da prostor izgleda aktualno danas, već da ostane vrijedan i smislen i desetljećima kasnije.

• Kako pristupate različitim projektima unutar vašeg opsežnog portfelja – na koji način estetika, funkcija i kontekst prostora utječu na vaš pristup dizajnu?

Svaki projekt promatramo kao zasebnu priču i nikada ne primjenjujemo unaprijed definirana rješenja. Različiti tipovi projekata stambeni, poslovni, javni zahtijevaju različit način razmišljanja, ali pristup uvijek započinje istim pitanjima: tko koristi prostor, u kojem kontekstu se nalazi i koja je njegova arhitektonska logika.

Estetika za nas nikada ne dolazi prva. Ona je rezultat dobrog odnosa između funkcije i konteksta prostora. Funkcionalnost smatramo temeljem svakog kvalitetnog interijera jer prostor mora prirodno funkcionirati, biti jasan i ugodan za svakodnevno korištenje. Tek kada su te osnove postavljene, estetika dolazi kao logičan nastavak, a ne kao nametnuti sloj.

Kontekst prostora kao što je lokacija, godina gradnje, tip objekta i njegova arhitektura ima ključnu ulogu u oblikovanju koncepta. Ne pristupamo jednako novogradnji i starijem objektu, niti prostoru u centru grada i onome na periferiji. Dizajn mora biti u dijalogu s okruženjem, a ne izoliran od njega.

Upravo ta ravnoteža između estetike, funkcije i konteksta omogućuje nam da razvijamo raznolike projekte, a da pritom ostanemo dosljedni vlastitim principima.

• Koji su ključni kriteriji pri odabiru materijala, detalja i rješenja za interijere? Kako osiguravate dugovječnost i praktičnost prostora bez kompromisa na estetiku?

Uvijek polazimo od dugovječnosti, svakodnevne uporabe prostora i realnog budžeta. Budžet ima važnu ulogu jer jasno postavlja prioritete i usmjerava dizajnerske odluke. Kvalitetan dizajn za nas znači znati gdje ulaganje ima najveći smisao.

Posebnu pažnju posvećujemo onim elementima koji dugoročno oblikuju prostor i njegovu atmosferu. Upravo ti slojevi imaju presudnu ulogu u funkcionalnosti i ukupnom doživljaju interijera. Detalji i dekor dolaze tek kada su ti temeljni odnosi jasno postavljeni.

Materijale biramo prema njihovoj trajnosti, načinu na koji stare i koliko su prilagođeni stvarnom životu. Umjesto kratkotrajnog vizualnog efekta, prednost dajemo rješenjima koja s vremenom dobivaju na karakteru. Na taj način estetika ne nastaje kao kompromis, već kao logičan rezultat promišljenih odluka.

• Koji projekt u vašem portfelju je predstavljao najveći izazov u izvedbi ili konceptu do sada i što ste naučili iz tog iskustva?

Trenutno radimo na projektu koji je za nas jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih do sada. Riječ je o rekonstrukciji secesijske kamene kuće s kraja 19. stoljeća u istarskom urbanom tkivu, projektu koji interno nazivamo VĒNØ-66. Taj projekt doživljavamo kao dijalog vremena, strukture i suvremenog života.

Kući nismo pristupili kao povijesnom artefaktu koji treba zamrznuti, već kao živom sustavu s bogatom i slojevitom biografijom. Objekt je kroz desetljeća mijenjao funkcije od privatnog stanovanja do javne namjene, a u trenutku preuzimanja pokazivao je ozbiljna oštećenja, uključujući tragove požara i statičke probleme. Ipak, temeljna kamena struktura ostala je očuvana, potvrđujući logiku gradnje usmjerene na trajnost, a ne privremenost.

Projekt je započeo dubinskom analizom postojećeg stanja, ne samo tehnički, već i prostorno-narativno. Povijesni slojevi kuće nisu tretirani kao scenografija, već kao intelektualni resurs koji usmjerava odluke – od prostorne organizacije do izbora materijala i dizajnerskog jezika. U bliskoj suradnji s arhitektom definirali smo jasan okvir u kojem se suvremeni zahvati ne nameću, već nastavljaju arhitektonsku logiku objekta.

Najveći izazov, ali i najveća vrijednost ovog projekta jest pronaći ravnotežu između poštovanja postojećeg i potrebe za suvremenim načinom života. 

• Na koji projekt ste najponosniji iz estetskih, konceptualnih ili funkcionalnih razloga, i zašto baš taj?

Na to pitanje uvijek se malo nasmijemo jer to je otprilike kao da majku pitate koje joj je dijete najdraže (smijeh). Svaki projekt nosi svoje izazove, odluke i trenutke učenja i svaki nam je važan iz drugačijeg razloga.

Ponosni smo na projekte u kojima se estetska jasnoća, funkcionalnost i kontekst prostora poklope u uravnoteženu cjelinu. Neki su nas oblikovali kroz složenost izvedbe, neki kroz konceptualnu dubinu, a neki kroz jednostavnost koju je bilo najteže postići.

Ako bismo ipak morali izdvojiti zajednički nazivnik, onda su to projekti u kojima uspijemo stvoriti prostor koji prirodno funkcionira i koji klijenti zaista žive, a ne samo gledaju. To su oni trenuci kada znamo da je dizajn prestao biti “projekt” i postao dio nečijeg svakodnevnog života i upravo na takve projekte smo najponosniji.

• Kako danas gledate na stanje struke dizajna interijera u Hrvatskoj?

Na stanje struke danas ne možemo gledati izolirano jer dizajn interijera ne postoji sam za sebe. On je neraskidivo povezan s arhitekturom, urbanizmom i širim društvenim kontekstom. Trenutno živimo u izrazito kapitalističkom okviru u kojem je potražnja za nekretninama golema, a to vrlo često rezultira nekontroliranom gradnjom i projektiranjem.

Glavni cilj postaje izgraditi što brže, potrošiti što manje i na kraju ostvariti što veću zaradu. U tom procesu mnoga ključna pitanja ostaju zanemarena: što je postojalo na toj lokaciji prije, kako nova gradnja utječe na vizuru grada, kakva će biti kvaliteta života unutar tih objekata, hoće li postojati dovoljno zelenila i javnog prostora te kakvu ostavštinu ostavljamo generacijama koje dolaze. Dugoročno promišljanje često se gubi pred kratkoročnim interesima.

Paradoksalno je da danas raspolažemo naprednom tehnologijom, novim materijalima i gotovo neograničenim alatima, a istovremeno gubimo temeljne vrijednosti struke. Imamo sve preduvjete za kvalitetan prostor, ali sve manje vremena i volje za stvarno promišljanje.

Dizajn interijera pritom je postao izrazito popularno zanimanje, često percipirano kroz prizmu brzine i profita “to je građevina, tu su novci”. Otvaraju se brojne škole i edukacije, tržište se zasićuje, a fokus se pomiče prema tome tko će ponuditi nižu cijenu i bržu isporuku. Takav pristup ne koristi struci, već je dugoročno degradira.

Sve češće se plasira ideja da je dizajn interijera nešto što se može riješiti u nekoliko minuta, uz pomoć alata ili umjetne inteligencije, da projekti obiteljskih kuća trebaju biti gotovi u petnaest dana i da je dovoljno da “izgleda lijepo”. Ono što pritom najviše nedostaje jest promišljenost, razumijevanje prostora, konteksta, korisnika i vremena u kojem će taj prostor postojati.

Vjerujemo da se struka može i mora vratiti svojim temeljima: odgovornosti, znanju i dugoročnom razmišljanju. Jer prostor koji danas stvaramo nije samo proizvod, već dio okruženja u kojem će se živjeti desetljećima.

• Kako izgleda vaš tipičan radni dan u Wizia Studiju? Postoje li rituali ili navike koje vam pomažu da ostanete kreativni i produktivni?

Ovo je pitanje koje često dobivamo, posebno na našim Q&A ponedjeljcima, pa ozbiljno razmišljamo da mu posvetimo i jedan Reels. Istina je da tipičan radni dan kod nas rijetko kada izgleda potpuno isto.

Naš dan je izrazito kreativan, ali i vrlo dinamičan. Osim rada na projektima, skiciranja, razrade koncepata i koordinacije, velik dio vremena čine susreti s klijentima i suradnicima. Upravo ti razgovori često su najvažniji dio procesa. Volimo otvorene, opuštene razgovore koji se nerijetko odvijaju uz dobru kavu, a ponekad i uz domaću slavonsku rakiju.

• Koji su vaši omiljeni gradovi, prostori ili arhitektonska djela koja vas inspiriraju u svakodnevnom životu i radu?

Veliku inspiraciju pronalazimo u berlinskim interijerima i načinu na koji taj grad promišlja prostor, iskreno, slojevito i bez potrebe za uljepšavanjem. Posebno su nam bliski privatni prostori poput stana r.a.u.f.a.s.e.r.b.e.r.l.i.n Maxa i Nica, kao i stan Dima and Guy The Berlin Chapters, koji pokazuju kako interijer može biti snažan i karakteran, a istovremeno nenametljiv i duboko povezan sa svakodnevnim životom.

Snažnu inspiraciju pronalazimo u Poljskoj, posebno kroz rad RACA Studio, čiji projekti odišu arhitektonskom jasnoćom, suzdržanošću i snažnim osjećajem za prostor. Njihov pristup potvrđuje koliko suvremeni interijeri mogu biti reducirani, ali istovremeno iznimno atmosferski.

Italija nam je i dalje važna referenca zbog svoje povijesti, slojevitosti i odnosa prema prostoru. Posebno cijenimo suvremene interpretacije talijanskog dizajna, poput studija LC Atelier, gdje se tradicija, materijalnost i suvremeni izraz susreću na tih i precizan način.

S druge strane, snažnu suvremenu inspiraciju pronalazimo i u Danskoj, čiji dizajn počiva na humanom mjerilu, funkcionalnosti i suzdržanosti. Autori poput Arne Jacobsen i Jørn Utzon potvrđuju da bezvremenski dizajn ne mora biti glasan da bi bio snažan.

• Kada niste u studiju, čime se bavite i što vas puni energijom i inspiracijom izvan dizajna?

Izvan studija trudimo se usporiti. Vrijeme provodimo s obitelji i prijateljima, čitamo, treniramo i boravimo u prirodi. Taj odmak od svakodnevice i ekrana pomaže nam zadržati balans i vratiti se radu fokusirani i smireni.

Foto: Wizia Studio, Dino Šaruga